Trezor je nova regionalna serija koju nećete moći prestati gledati: Kriminal, tajne i igra moći stižu na Sarajevo Film Festival
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
„Kriminalistička serija Trezor nastavlja, a u mnogočemu i nadograđuje liniju kvalitetnih serija koju smo u Igranom programu RTV Slovenije prije nekoliko godina započeli sa serijom Jezero. Iako je inspiriran poznatom pljačkom sefova u središtu Ljubljane prije dva desetljeća, Trezor nadilazi stvarni događaj te kroz žanr kriminalističke serije u pet epizoda otvara šira pitanja o društvu u kojem običan čovjek gubi bitku protiv bezdušnog sustava, u vremenima kada korupcija često povezuje politiku i kapital na štetu građana. S Trezorom smo unaprijedili i produkcijski model jer smo, u suradnji s etabliranom produkcijskom kućom Antitalent, uspjeli uspostaviti koprodukcijsku suradnju triju regionalnih javnih televizija – Radiotelevizije Slovenije, Hrvatske Radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore. Želimo da Trezor ne ostane usamljen primjer takve suradnje, već da postane ogledni regionalni model povezivanja javnih televizija na području kvalitetnih igranih serija“, rekao je Jani Virk, urednik Igranog programa TV Slovenija.
U središtu priče je Sonja Kern, samohrana majka i zaštitarka koja se budi na podu opljačkanog trezora bez ijednog sjećanja na noć koja je prethodila. Nema znakova provale, alarm se nije oglasio, a snimke nadzornih kamera ne otkrivaju ništa. Kao jedina osoba zatečena u banci, Sonja ubrzo postaje glavni osumnjičenik. Dok policija pokušava rekonstruirati što se dogodilo, a Sonja se pokušava prisjetiti noći koja joj nedostaje, postaje sve jasnije da iza pljačke stoji mnogo veća priča. Istraga postupno vodi prema svijetu politike, novca i moći, a kako se Sonjino sjećanje počinje vraćati, pred njom se otvara pitanje kome može vjerovati. Trezor kroz priču o naizgled nemogućem zločinu istodobno govori o mehanizmima koji nastaju kada se interesi moći i kapitala isprepletu.
Seriju je osmislio i režirao Matevž Luzar, jedan od istaknutijih slovenskih filmskih i televizijskih autora. Za svoj je rad osvojio 32 nagrade, među kojima su Nagrada Prešernovog sklada, dok je za film Orkester osvojio nagradu Vesna za najbolji film te nagrade za režiju na festivalima Cinedays u Skoplju i Beijing International Film Festivalu. Orkester je bio i slovenski kandidat za Oscara, dok su se njegove televizijske serije Jezero, Leninov park i Dolina rož našle među nominiranima za nagradu Srce Sarajeva. „U svojoj srži, oduvijek me fascinira jedno pitanje: tko je veći kriminalac – onaj koji pljačka trezor ili onaj koji ga puni? Priča prati običnu ženu koja se nađe u sukobu sa sustavom u kojem je „mali čovjek“’ mnogo teže snosi posljedice svojih postupaka, dok oni na pozicijama moći ostaju zaštićeni institucijama i kapitalom. U središtu serije su povjerenje i njegova izdaja, jer najdublje rane ne nanosi nasilje, već trenutak kada shvatite da ste prevareni i da je sve u što ste vjerovali bilo izgrađeno na lažima“, rekao je redatelj.
Uz režiju, Luzar potpisuje i scenarij Trezora zajedno sa Stefanom Boškovićem, Mihom Hočevarom i Srđanom Koljevićem, a ponovno je okupio i dio autorske ekipe s kojom je radio na Jezeru, uključujući direktora fotografije Miloša Srdića, scenografa Mihu Knifica kostimografkinju Nadju Bedjanič i kompozitora Davora Hercega.
Glavnu ulogu Sonje tumači Tina Vrbnjak, slovenska kazališna, filmska i televizijska glumica. Ostvarila je niz uloga u slovenskim filmovima i televizijskim serijama, među kojima su Dvojina, Nihče ni rekel, da te moram imeti rad, Čeljusti življenja, Gospod profesor, Ja, Chef! i V dvoje. Za svoj je rad osvojila više strukovnih priznanja, među kojima su Nagrada Prešernovog sklada, nagrada ZDUS Duša Počkaj i nagrada Veliki plan Slovenskog udruženja audiovizualnih glumaca. U glumačkoj ekipi serije nalazi se i niz hrvatskih glumaca, među kojima su Barbara Nola i Leon Lučev, čije su uloge obilježile neke od zapaženijih domaćih filmskih, televizijskih i kazališnih projekata posljednjih desetljeća. Uz njih, u seriji glume i slovenski glumci Jana Zupančić, Petja Labović, Nejc Cijan Garlatti i Nataša Barbara Gračner, kao i crnogorski glumci Mišo Obradović i Aleksandar Gavranić.
Serija donosi pet epizoda u trajanju od 50 minuta, a nakon festivalske premijere na jesen kreće njezino televizijsko emitiranje. Premijera je 19. kolovoza u 21.30 sati u kinu Cineplexx Sarajevo.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.