Trezor je nova regionalna serija koju nećete moći prestati gledati: Kriminal, tajne i igra moći stižu na Sarajevo Film Festival
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
„Kriminalistička serija Trezor nastavlja, a u mnogočemu i nadograđuje liniju kvalitetnih serija koju smo u Igranom programu RTV Slovenije prije nekoliko godina započeli sa serijom Jezero. Iako je inspiriran poznatom pljačkom sefova u središtu Ljubljane prije dva desetljeća, Trezor nadilazi stvarni događaj te kroz žanr kriminalističke serije u pet epizoda otvara šira pitanja o društvu u kojem običan čovjek gubi bitku protiv bezdušnog sustava, u vremenima kada korupcija često povezuje politiku i kapital na štetu građana. S Trezorom smo unaprijedili i produkcijski model jer smo, u suradnji s etabliranom produkcijskom kućom Antitalent, uspjeli uspostaviti koprodukcijsku suradnju triju regionalnih javnih televizija – Radiotelevizije Slovenije, Hrvatske Radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore. Želimo da Trezor ne ostane usamljen primjer takve suradnje, već da postane ogledni regionalni model povezivanja javnih televizija na području kvalitetnih igranih serija“, rekao je Jani Virk, urednik Igranog programa TV Slovenija.
U središtu priče je Sonja Kern, samohrana majka i zaštitarka koja se budi na podu opljačkanog trezora bez ijednog sjećanja na noć koja je prethodila. Nema znakova provale, alarm se nije oglasio, a snimke nadzornih kamera ne otkrivaju ništa. Kao jedina osoba zatečena u banci, Sonja ubrzo postaje glavni osumnjičenik. Dok policija pokušava rekonstruirati što se dogodilo, a Sonja se pokušava prisjetiti noći koja joj nedostaje, postaje sve jasnije da iza pljačke stoji mnogo veća priča. Istraga postupno vodi prema svijetu politike, novca i moći, a kako se Sonjino sjećanje počinje vraćati, pred njom se otvara pitanje kome može vjerovati. Trezor kroz priču o naizgled nemogućem zločinu istodobno govori o mehanizmima koji nastaju kada se interesi moći i kapitala isprepletu.
Seriju je osmislio i režirao Matevž Luzar, jedan od istaknutijih slovenskih filmskih i televizijskih autora. Za svoj je rad osvojio 32 nagrade, među kojima su Nagrada Prešernovog sklada, dok je za film Orkester osvojio nagradu Vesna za najbolji film te nagrade za režiju na festivalima Cinedays u Skoplju i Beijing International Film Festivalu. Orkester je bio i slovenski kandidat za Oscara, dok su se njegove televizijske serije Jezero, Leninov park i Dolina rož našle među nominiranima za nagradu Srce Sarajeva. „U svojoj srži, oduvijek me fascinira jedno pitanje: tko je veći kriminalac – onaj koji pljačka trezor ili onaj koji ga puni? Priča prati običnu ženu koja se nađe u sukobu sa sustavom u kojem je „mali čovjek“’ mnogo teže snosi posljedice svojih postupaka, dok oni na pozicijama moći ostaju zaštićeni institucijama i kapitalom. U središtu serije su povjerenje i njegova izdaja, jer najdublje rane ne nanosi nasilje, već trenutak kada shvatite da ste prevareni i da je sve u što ste vjerovali bilo izgrađeno na lažima“, rekao je redatelj.
Uz režiju, Luzar potpisuje i scenarij Trezora zajedno sa Stefanom Boškovićem, Mihom Hočevarom i Srđanom Koljevićem, a ponovno je okupio i dio autorske ekipe s kojom je radio na Jezeru, uključujući direktora fotografije Miloša Srdića, scenografa Mihu Knifica kostimografkinju Nadju Bedjanič i kompozitora Davora Hercega.
Glavnu ulogu Sonje tumači Tina Vrbnjak, slovenska kazališna, filmska i televizijska glumica. Ostvarila je niz uloga u slovenskim filmovima i televizijskim serijama, među kojima su Dvojina, Nihče ni rekel, da te moram imeti rad, Čeljusti življenja, Gospod profesor, Ja, Chef! i V dvoje. Za svoj je rad osvojila više strukovnih priznanja, među kojima su Nagrada Prešernovog sklada, nagrada ZDUS Duša Počkaj i nagrada Veliki plan Slovenskog udruženja audiovizualnih glumaca. U glumačkoj ekipi serije nalazi se i niz hrvatskih glumaca, među kojima su Barbara Nola i Leon Lučev, čije su uloge obilježile neke od zapaženijih domaćih filmskih, televizijskih i kazališnih projekata posljednjih desetljeća. Uz njih, u seriji glume i slovenski glumci Jana Zupančić, Petja Labović, Nejc Cijan Garlatti i Nataša Barbara Gračner, kao i crnogorski glumci Mišo Obradović i Aleksandar Gavranić.
Serija donosi pet epizoda u trajanju od 50 minuta, a nakon festivalske premijere na jesen kreće njezino televizijsko emitiranje. Premijera je 19. kolovoza u 21.30 sati u kinu Cineplexx Sarajevo.
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Priča o Toši Proeskom svima je poznata, no film o njegovu životu još nije ispričan. Upravo je pitanje kako napraviti film o čovjeku o kojem publika već ima vlastitu sliku bilo u središtu razgovora „Next Big Thing - Toše Proeski film“, održanog na Weekend.19 u Rovinju. Projekt su predstavili producent Pece Taleski, autor projekta Igor Stoimenov, scenaristi Milana Vlaović i Andrej Volkashin, govoreći o njegovu nastanku, istraživanju života i osobnosti jednog od najvoljenijih glazbenika u regiji te izazovu pretvaranja brojnih osobnih sjećanja u jednu filmsku priču.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
Odjeća koju nosimo kod kuće dugo je pripadala dijelu garderobe koji se nije previše pokazivao drugima, ali se ta granica posljednjih godina gotovo potpuno promijenila. Udobne hlače, mekane košulje, ogrtači, pleteni komadi i odjeća inspirirana pidžamama izašli su iz privatnog prostora i postali dio svakodnevnih kombinacija za grad, putovanja, posao i večernje izlaske. Lisca se tom promjenom bavi kroz novu loungewear kolekciju za sezonu jesen i zima 2026., u kojoj pokušava spojiti ono po čemu je desetljećima poznata s odjećom koja se može nositi tijekom cijelog dana. Službena stranica brenda novu kolekciju predstavlja upravo kroz ideju prelaska „od kuće do grada”, a među glavnim elementima pojavljuju se opušteni krojevi, cvjetni i leopard uzorci te viskozni žakard.
Adriana je jednostavnu haljinu kombinirala s balerinkama modne kuće Liviana Conti sa zebrastim uzorkom. Životinjski uzorak tako je unio dozu razigranosti u inače vrlo nenametljivu kombinaciju.
Dok dio korisnika društvenih mreža smatra da je komičar izgovorio ono što mnogi misle, drugi su se zapitali ima li upravo Davidson pravo prozivati druge zbog načina na koji zarađuju.
