Izložba o kojoj će se pričati: Zadar otkriva kako su umjetnost, Hollywood i marketing stvorili jedan od najvećih mitova modernog društva
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
Izložba je ostvarena u suradnji Narodnog muzeja Zadar, kolekcionara Darija Marenića i brojnih stručnih suradnika, a temelji se na odabranim eksponatima iz Kolekcije Marenić, jedne od sadržajno najvrjednijih privatnih kolekcija u Hrvatskoj. Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti prikupljene građe, postav posjetiteljima omogućuje cjelovit uvid u razvoj umjetnosti, vizualne komunikacije i društvenih običaja kroz prizmu jedne navike koja je stoljećima ostavljala snažan trag u svakodnevnom životu ljudi diljem svijeta.
Kolekcija koju je tijekom više od dvadeset godina sustavno stvarao kolekcionar Dario Marenić danas broji više od deset tisuća umjetnina, povijesnih predmeta i kolekcionarskih rariteta raspoređenih u dvadeset i jednu cjelinu. U njoj se nalaze slike, skulpture, grafike, reklamni plakati, fotografije, razglednice, knjige, uporabni predmeti i brojni drugi artefakti koji svjedoče o razvoju umjetnosti, dizajna i vizualne kulture kroz različita povijesna razdoblja. Upravo je dio te iznimno vrijedne zbirke poslužio kao temelj za oblikovanje izložbe koja nadilazi klasičan muzejski pristup i publici nudi interdisciplinarno promišljanje jedne od najpoznatijih društvenih navika modernog doba.
Posjetitelji kroz izložbeni postav prolaze svojevrsno kronološko putovanje koje započinje u pretkolumbovskoj Americi, gdje je dim imao izrazito ritualnu i duhovnu ulogu te je bio sastavni dio svetih obreda i religijskih običaja. Izložba zatim prati širenje duhana prema europskom kontinentu, gdje postupno postaje simbol prestiža, luksuza i društvenog statusa među plemstvom, a potom i neizostavan dio građanske kulture. Razvoj trgovine, industrijske proizvodnje i masovne potrošnje tijekom nadolazećih stoljeća dodatno je učvrstio njegov položaj u svakodnevici, dok su umjetnost i dizajn paralelno stvarali vizualni identitet koji je pratio njegovu popularizaciju.
Poseban naglasak stavljen je na odnos između umjetnosti, oglašavanja i razvoja potrošačkog društva. Kroz vrijedne grafike, plakate, fotografije i promotivne materijale jasno se može pratiti kako su se mijenjali estetski standardi, marketinške strategije i načini komunikacije s publikom. Izložba pokazuje kako su umjetnici, dizajneri i reklamna industrija tijekom desetljeća sudjelovali u stvaranju slike cigarete kao simbola elegancije, modernosti, slobode i društvenog uspjeha. Upravo taj proces oblikovanja javne percepcije jedna je od središnjih tema cijelog postava.
Jedan od posebno zanimljivih segmenata posvećen je Edwardu Bernaysu, pioniru modernih odnosa s javnošću, čija je poznata kampanja „Baklje slobode“ ostala upisana u povijest komunikacija kao primjer uspješne transformacije proizvoda u snažan društveni simbol. Korištenjem psihologije, medija i pažljivo osmišljenih komunikacijskih strategija cigareta je predstavljena kao znak emancipacije žena, društvene ravnopravnosti i suvremenog životnog stila. Takvu percepciju dodatno je učvrstila filmska industrija, osobito Hollywood, čije su najveće zvijezde desetljećima svojim javnim imidžem pridonosile glamurizaciji pušenja i stvaranju jednog od najprepoznatljivijih vizualnih motiva dvadesetoga stoljeća.
Vrijednost izložbe potvrđuje i impresivan izbor umjetničkih djela te povijesnih predmeta koji obuhvaćaju reklamne plakate, grafike, fotografije, lule, tabakere, upaljače i druge rijetke kolekcionarske primjerke. Posebnu pažnju privlače radovi povezani s nekim od najvećih imena svjetske umjetnosti, među kojima su Pablo Picasso, Paul Cézanne, Joan Miró, Salvador Dalí, Andy Warhol i Keith Haring, uz djela brojnih hrvatskih i međunarodnih autora koji su kroz različite umjetničke izričaje ostavili trag u razvoju vizualne kulture.
Iako je duhan polazišna tema cijelog postava, izložba ni u jednom trenutku ne romantizira niti promovira pušenje. Njezin je cilj mnogo širi i usmjeren na analizu mehanizama kojima su umjetnost, propaganda, marketing i psihologija tijekom desetljeća oblikovali društvene navike, identitete i percepciju slobode. Posjetitelji dobivaju priliku promišljati kako su isti komunikacijski modeli prisutni i danas, u vremenu digitalnog marketinga, društvenih mreža i novih oblika vizualnog oglašavanja, gdje se suvremeni proizvodi predstavljaju kroz slične obrasce emocionalnog povezivanja s potrošačima.
Izložba završava jasnom porukom o štetnosti pušenja i važnosti razvijanja kritičkog odnosa prema reklamnim sadržajima koji svakodnevno oblikuju naše odluke i ponašanje. Time projekt uspješno spaja kulturnu baštinu, povijest umjetnosti, dizajn, komunikologiju i društvene znanosti u jedinstvenu cjelinu koja posjetiteljima omogućuje razumijevanje složenih procesa nastanka suvremene potrošačke kulture.
Ravnatelj Narodnog muzeja Zadar Marin Ćurković istaknuo je kako Muzej kontinuirano razvija projekte koji publici nude nove perspektive u razumijevanju kulturne baštine i vizualne kulture te otvaraju prostor za dijalog o društvenim fenomenima koji su obilježili različita povijesna razdoblja. Naglasio je kako izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“ upravo kroz iznimno vrijednu Kolekciju Marenić pokazuje da privatno kolekcionarstvo može imati važnu ulogu u predstavljanju kulturne baštine i razvoju suvremenih muzejskih programa.
Izložba je otvorena u Kneževoj palači Narodnog muzeja Zadar, gdje će posjetitelji imati priliku razgledati ovaj jedinstveni postav sve do rujna 2026. godine. Zahvaljujući bogatoj građi, interdisciplinarnom pristupu i pažljivo oblikovanoj muzeološkoj koncepciji, „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“ predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih projekata ove godine te donosi novo razumijevanje odnosa između umjetnosti, društva, marketinga i svakodnevnih navika koje su obilježile modernu povijest.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Više od tri desetljeća nakon što su Winifred, Mary i Sarah Sanderson prvi put uskrsnule u Salemu, Disney priprema njihov novi povratak. Hocus Pocus 3 više nije samo ideja o kojoj povremeno govore glumice ili nastavak koji postoji zahvaljujući željama obožavatelja, nego projekt koji se nalazi u razvoju u Disneyju. Put do trećeg filma ipak traje mnogo dulje nego što se moglo očekivati nakon velikog interesa koji je izazvao Hocus Pocus 2. Disney je razvoj trećeg nastavka potvrdio još 2023. godine, tijekom sljedećih nekoliko godina stizale su tek povremene informacije o scenariju i razgovorima s glumačkom postavom, a konkretniji pomak dogodio se 2026. godine, kada je potvrđeno da se Bette Midler, Sarah Jessica Parker i Kathy Najimy planiraju ponovno okupiti kao tri sestre Sanderson.
Odjeća koju nosimo kod kuće dugo je pripadala dijelu garderobe koji se nije previše pokazivao drugima, ali se ta granica posljednjih godina gotovo potpuno promijenila. Udobne hlače, mekane košulje, ogrtači, pleteni komadi i odjeća inspirirana pidžamama izašli su iz privatnog prostora i postali dio svakodnevnih kombinacija za grad, putovanja, posao i večernje izlaske. Lisca se tom promjenom bavi kroz novu loungewear kolekciju za sezonu jesen i zima 2026., u kojoj pokušava spojiti ono po čemu je desetljećima poznata s odjećom koja se može nositi tijekom cijelog dana. Službena stranica brenda novu kolekciju predstavlja upravo kroz ideju prelaska „od kuće do grada”, a među glavnim elementima pojavljuju se opušteni krojevi, cvjetni i leopard uzorci te viskozni žakard.
Adriana je jednostavnu haljinu kombinirala s balerinkama modne kuće Liviana Conti sa zebrastim uzorkom. Životinjski uzorak tako je unio dozu razigranosti u inače vrlo nenametljivu kombinaciju.
Dok dio korisnika društvenih mreža smatra da je komičar izgovorio ono što mnogi misle, drugi su se zapitali ima li upravo Davidson pravo prozivati druge zbog načina na koji zarađuju.