50 godina TV kalendara: Otkrijte priče koje su oblikovale Hrvatsku i svakodnevicu njezinih gledatelja
U povodu iznimne, zlatne obljetnice svog postojanja, emisija TV kalendar obilježava svojih pedeset godina kontinuiranog emitiranja, čime se smjestila među najdugovječnije i najprepoznatljivije televizijske fenomene u Hrvatskoj, ali i šire. Zagrebačka televizijska publika i gledatelji diljem zemlje stoga imaju priliku prisjetiti se povijesti i samih početaka ovoga medijskog dragulja, zahvaljujući dokumentarnom filmu pod naslovom „I tako počinje povijest“, koji će se prikazati u ponedjeljak, 13. travnja u 20.15 sati na Prvome programu Hrvatske televizije, poznatijem kao HTV1.
Priča o TV kalendaru započinje davne subote, 3. siječnja 1976. godine, u 15.30 sati, kada je prvi put emitiran s tadašnje Radio televizije Zagreb u Šubićevoj ulici, otvarajući novu eru u obrazovnom i dokumentarnom televizijskom programu. Od tada, preko gotovo pola stoljeća, predstavilo se gotovo dvadeset tisuća emisija, svaka sa svojom temom, svojim pripovijedanjem i svojom pažnjom posvećenom gledateljima. Kao što ističe urednik emisije, Leon Rizmaul, obljetnicu nisu odlučili proslaviti samo retrospektivom prošlosti, već su joj dali poseban fokus – gledateljima koji su svojim interesom, radošću i odanošću omogućili dugovječnost ovog televizijskog projekta: „Cijelu godinu provodimo u slavljeničkom raspoloženju jer naši gledatelji su ono što TV kalendar čini živim i prisutnim u svakodnevici.“
TV kalendar već odavno nije samo emisija; on je most koji spaja prošlost i sadašnjost, arhivsku dokumentaciju i suvremeno promišljanje, stručnjake i laike, učionice i dnevne boravke obitelji diljem Hrvatske. Kroz pedeset godina, emisija je postala oblikom zajedničke memorije, a film „I tako počinje povijest“ upravo istražuje taj utjecaj – gledatelji su ispitani, anegdote i stari slogani poput Najdraži profesor povijesti ili Mali div od deset minuta ponovno su oživljeni, a kamere su zavirile u dnevne boravke umirovljenika, učionice glazbenih škola, zaštitarske kućice, pa čak i u inozemstvo, pokazujući kako TV kalendar istovremeno može biti ozbiljan, informativan, ali i nenametljiv te postati prirodni dio života svojih gledatelja.
Medijski pejzaž od 1976. do danas doživio je brojne promjene – gledatelji sada imaju mogućnost pregledavanja, zaustavljanja i detaljne analize svakog segmenta emisije, a redakcija TV kalendara svjesna je te svoje ranjivosti i otvorena je kritici. „Naš najvjerniji gledatelj, Mario iz Splita, često nam poručuje: ‘U TV kalendaru nema mjesta za gotovo dobro, samo za perfektno!’. To nam je podsjetnik da kvaliteta i posvećenost i dalje ostaju temelj emisije,“ ističe Leon Rizmaul, naglašavajući kako je za mnoge početak dana nezamisliv bez nekoliko minuta provedenih u promišljanju prošlosti i prisjećanju važnih trenutaka.
Dokumentarni film „I tako počinje povijest“ ujedno je i priča o ljudima koji stoje iza kamere, ali i o publici koja ih čini živima, te je dostupan ne samo 13. travnja u 20.15 na HTV1, već i putem platforme HRTi od 7. travnja nadalje, omogućujući svima da na trenutak zastanu, prisjete se i ponovno dožive polustoljetnu povijest jednog od najvažnijih televizijskih programa u Hrvatskoj. Film je režirala Bela Bračko-Milešević, montažu potpisuje Hrvoje Mršić, dok je urednik Leon Rizmaul, producentica Sunčana Hrvatin Kunić, a direktor fotografije Ivan Tripar, svi zajedno stvarajući djelo koje slavi ne samo emisiju, već i kulturnu i društvenu ulogu televizije u životu Hrvatske.
Više od tri desetljeća nakon što su Winifred, Mary i Sarah Sanderson prvi put uskrsnule u Salemu, Disney priprema njihov novi povratak. Hocus Pocus 3 više nije samo ideja o kojoj povremeno govore glumice ili nastavak koji postoji zahvaljujući željama obožavatelja, nego projekt koji se nalazi u razvoju u Disneyju. Put do trećeg filma ipak traje mnogo dulje nego što se moglo očekivati nakon velikog interesa koji je izazvao Hocus Pocus 2. Disney je razvoj trećeg nastavka potvrdio još 2023. godine, tijekom sljedećih nekoliko godina stizale su tek povremene informacije o scenariju i razgovorima s glumačkom postavom, a konkretniji pomak dogodio se 2026. godine, kada je potvrđeno da se Bette Midler, Sarah Jessica Parker i Kathy Najimy planiraju ponovno okupiti kao tri sestre Sanderson.
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Priča o Toši Proeskom svima je poznata, no film o njegovu životu još nije ispričan. Upravo je pitanje kako napraviti film o čovjeku o kojem publika već ima vlastitu sliku bilo u središtu razgovora „Next Big Thing - Toše Proeski film“, održanog na Weekend.19 u Rovinju. Projekt su predstavili producent Pece Taleski, autor projekta Igor Stoimenov, scenaristi Milana Vlaović i Andrej Volkashin, govoreći o njegovu nastanku, istraživanju života i osobnosti jednog od najvoljenijih glazbenika u regiji te izazovu pretvaranja brojnih osobnih sjećanja u jednu filmsku priču.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Glumac, koji je odrastao uz slavnog oca Kirka Douglasa i izgradio vlastitu karijeru s dva osvojena Oscara, u gotovo 500 stranica knjige prisjetio se ljubavnih veza, problema s kokainom i alkoholom, odnosa sa sinom Cameronom te braka s Catherine Zeta-Jones.
Tarik se u objavi osvrnuo na ljubav koju, kako je napisao, nije lako opisati riječima, a Lejli je zahvalio što svojim osmijehom, ljepotom, dostojanstvom i dušom uljepšava svijet.
