
Jerry Heil i Baby Lasagna napokon snimili duet! ‘MEOW’ donosi neočekivani spoj popa, rocka i tri jezika
Dvoje najvećih miljenika publike s Eurosonga 2024. službeno je udružilo snage.
20 studenoga 2026

Kada se govori o suvremenoj instrumentalnoj sceni na hrvatskoj obali, rijetko se pojavljuje sastav koji tako jasno i samouvjereno oblikuje vlastiti zvuk kao što to čini šibenski trio Mantes, čiji je debi album Šapat krajem prošle godine objavljen za nezavisnu izdavačku kuću InterstellaR, a već u prvim tjednima nakon izlaska izazvao je interes kritike i publike, osobito zbog načina na koji kombinira mediteranski senzibilitet, jazz pristup improvizaciji i suvremenu produkcijsku estetiku.
Ugledni glazbeni kritičar Dubravko Jagatić u časopisu Nacional zapisao je kako album „nudi drugačije viđenje Dalmacije kroz svoje instrumentale koji savršeno odgovaraju tom podneblju, a njih predstavlja kao vrhunske glazbenike“, čime je zapravo precizno opisao ono što se moglo doživjeti i uživo – glazbu koja ne imitira tradiciju, nego ju promatra iznutra i pretače u suvremeni izraz.
Upravo je to postalo potpuno jasno na koncertu održanom u šibenskom klubu Azimut, gdje se u nedjelju 15. veljače okupila brojna publika koja je među umjetničkim instalacijama prostora mogla razumjeti zašto su članovi sastava inzistirali na live snimanju albuma u Twenty Twenty studio – jer se njihov identitet ne nalazi samo u notama, nego u trenutku, reakciji i međusobnom slušanju.

Sastav čine Ante Stošić na klasičnoj i električnoj gitari, Ivan Stošić na basu te Ivan Burić na bubnjevima, a njihov pristup skladbama podsjeća na jazz filozofiju izvedbe: struktura postoji i jasno je definirana, ali svaki član unutar nje slobodno improvizira, pa se kompozicija u svakom izvođenju iznova oblikuje, ostajući prepoznatljiva, ali nikada identična.
Koncert je započeo suptilnijim i sporijim skladbama u kojima su dominirali mekani tonovi gitare i nježna, atmosferična ritam sekcija, dok je publika slušala gotovo u tišini, usredotočena na dinamiku i sitne promjene u frazama, nakon čega je program postupno prelazio prema bržim i energičnijim dijelovima, uključujući i obradu brazilske skladbe koja je otvorila prostor ritmičnijem izrazu i spontanijoj komunikaciji s publikom.

Posebno iznenađenje večeri bilo je gostovanje violinista Marko Ramljak, čiji je instrument unio novu dimenziju melodike i dodatno proširio zvučni prostor, a suradnja s triom djelovala je prirodno i organski, kao da je dio postave od samoga početka.
Iako se Mantes često opisuje kao meditativan ili ambijentalan sastav, energičnije skladbe pokazale su i drugu stranu njihova izraza, onu snažniju i ritmički naglašeniju, pri čemu su glazbenici zadržali preciznost izvedbe, ali i spontanost komunikacije, često popraćenu dosjetkama s pozornice koje su dodatno opustile atmosferu i pretvorile koncert u iskustvo zajedničkog sudjelovanja, a ne samo slušanja.

Publika je večer napustila s dojmom rijetko viđene kombinacije tehničke uvježbanosti i emotivne neposrednosti – glazbe koja ne nameće raspoloženje, nego ga gradi postupno, dopuštajući svakome da ga osobno interpretira.
Nakon uspješne šibenske promocije, trio najavljuje i predstavljanje albuma u Zagreb, čime će „Šapat“ nastaviti svoj put prema široj publici, ali zadržati ono što mu je već sada glavna odlika – dojam da svaka izvedba nastaje prvi put, pred slušateljima koji su joj svjedoci.

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026