Milica Živković u Beču: Svjetlosna i prostorna istraživanja suvremene umjetnosti u okviru mentorskog programa
Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, u suradnji s međunarodnim partnerima, predstavlja izložbu „The roots of small fires“, prvu samostalnu institucionalnu izložbu multidisciplinarne umjetnice Milice Živković u Freiraum MuseumsQuartiera u Beču. Ovaj projekt realiziran je u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u kustoskoj koncepciji Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s renomiranom umjetnicom Šejlom Kamerić.
Program mentorstva Zaklade UNIQA SEE FUTURE osmišljen je s ciljem pružanja podrške i afirmacije mladih vizualnih umjetnica iz jugoistočne Europe, nudeći im jedinstvenu platformu za umjetnički razvoj, internacionalnu vidljivost i institucionalnu afirmaciju. Proces odabira umjetnica za prvo izdanje programa povjeren je žiriju sastavljenom od istaknutih stručnjaka: vizualne umjetnice i mentorice projekta Šejle Kamerić, ravnateljice Heidi Horten Collection Verene Kaspar-Eisert, nezavisnog kustosa Tevža Logara, nezavisne kustosice Natalije Paunić, voditeljice Zaklade UNIQA SEE FUTURE Petre Šolman, kustosice Lee Vene te kustosice i umjetničke menadžerice Vanje Žanko. Među sedam perspektivnih mladih umjetnica, upravo je Milica Živković odabrana da svoju praksu predstavi međunarodnoj publici.
Ovim projektom Nomad nastavlja dugoročnu misiju međunarodnog pozicioniranja umjetnika iz Hrvatske i regije, gradeći mostove između lokalnih umjetničkih praksi i relevantnih europskih institucija. Izložba u jednom od najvažnijih kulturnih kompleksa u Europi potvrđuje ulogu Nomada kao platforme koja sustavno razvija suradnje, potiče mobilnost umjetnika i osigurava vidljivost suvremene umjetnosti iz jugoistočne Europe izvan nacionalnih okvira.
Sam projekt dio je šire kulturne strategije Zaklade UNIQA SEE FUTURE, usmjerene na mentorstvo, razmjenu znanja i dugoročnu institucionalnu podršku, s jasnim ciljem jačanja kulturnog kapitala regije. Kroz ovakve programe, međunarodno iskustvo i vidljivost postaju trajni resursi koji doprinose razvoju lokalnih i regionalnih umjetničkih scena.
Kustosica Vanja Žanko ističe: „Mentorstvo u suvremenoj umjetnosti ključno je za stvaranje održivih kulturnih ekosustava. Vraćanje kulturnog kapitala u našu regiju – u obliku znanja, iskustva, mreža i institucionalne podrške – nužno je za razvoj kreativnih zajednica jugoistočne Europe. Programi mentorstva omogućuju da međunarodni uspjesi ne ostanu izolirani, već da postanu generatori daljnjeg kulturnog razvoja.“
Umjetnička praksa Milice Živković razvija se na sjecištu osobnog iskustva i društveno-političkih okolnosti postratnog Balkana. Njezin vizualni jezik obilježavaju motivi svjetlosti, proboja i transformacije, prisutni u crtežima, slikama, objektima i svjetlosnim instalacijama. Kroz radove izrađene od blještavih tkanina, metala i svjetla, umjetnica istražuje teme pamćenja, identiteta i otpornosti. Poseban segment izložbe čine prostorne instalacije i lampe, u kojima Milica preoblikuje motive iz osobne i kolektivne memorije u objekte koji istodobno nose elemente nježnosti i otpornosti. U prostoru Freirauma MQ radovi se povezuju u ambijent koji reagira na kretanje posjetitelja, stvarajući intimno, ali snažno iskustvo susreta sa svjetlom i materijalom.
Mentorica Šejla Kamerić naglašava važnost takvih procesa za razvoj regionalne umjetničke scene: „Kada uspješni umjetnici iz naše regije preuzmu ulogu mentora i vraćaju znanje zajednici, ne radi se samo o jednom projektu – radi se o generativnoj strategiji kulturnog razvoja. Veselim se suradnji, rastu i otvaranju novih puteva za umjetnike iz jugoistočne Europe, koji zaslužuju perspektivu koja ne završava na granici naših država.“
Izložba „The roots of small fires“ stoga nije samo predstavljanje jedne umjetničke prakse, već i potvrda modela suradnje koji Nomad dosljedno razvija – modela u kojem se znanje, iskustvo i međunarodna vidljivost vraćaju regiji kao trajna vrijednost.
Projekt je realiziran u sklopu mentorskog programa vizualnih umjetnica Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u suradnji s Nomadom – Hrvatskim uredom za suvremenu umjetnost, Nomarts – Kunstverein zur Schaffung von Kunstsammlungen i prostorom Freiraum MuseumsQuartiera Wien.
Zagrebačka galerija Trotoar od 27. studenoga 2026. ugostit će međunarodnu skupnu izložbu It’s Only a Rehearsal, koja okuplja šestero suvremenih umjetnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rumunjske i Moldavije. Izložba će biti otvorena u petak u 19 sati, u galerijskom prostoru na adresi Mesnička 7, a posjetitelji će je moći razgledati do 30. siječnja 2027. godine. Riječ je o dosad najopsežnijem međunarodnom izložbenom projektu galerije Trotoar, čiju koncepciju potpisuje slovenski kustos Tevž Logar. Odabrani radovi obuhvaćaju skulpturu, slikarstvo, fotografiju, performans i intervencije u galerijskom prostoru, a povezuje ih istraživanje osobnog i kolektivnog pamćenja, pripadnosti, međuljudskih odnosa te načina na koje prošla iskustva oblikuju naš odnos prema sadašnjosti.
Što se krije iza velikih umjetničkih djela i slavnih arhitektonskih vizija? Dvanaest dokumentaraca vodi nas iza kulisa umjetnosti, arhitekture i dizajna
Hrvatska umjetnica s londonskom adresom Maja Vržina 22. listopada u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu otvara The Tree Knew, prostornu instalaciju čiji se razvoj proteže kroz gotovo dva desetljeća. Projekt je nastao iz dugotrajnog odnosa umjetnice prema jednom konkretnom mjestu u Londonu, Bunhill Fieldsu, i stablu kojemu se vraćala tijekom devetnaest godina. Umjesto klasičnog izložbenog postava sastavljenog od niza zasebnih radova, The Tree Knew zamišljen je kao cjelovito prostorno iskustvo u kojem se crtež, rukopis, objekt, svjetlo, tišina i kretanje posjetitelja spajaju u jedan rad.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
U suvremenom ritmu života u kojem se dani često pretaču jedan u drugi, a tijelo i um bivaju izloženi stalnim zahtjevima produktivnosti, brzine i koncentracije, pitanje hidratacije prestaje biti tek jednostavna biološka potreba i prerasta u suptilan, ali iznimno važan oblik svakodnevne brige o sebi. Hidratacija, iako naizgled banalna i samorazumljiva, u svojoj suštini predstavlja jedan od temeljnih stupova fiziološke ravnoteže, ali i psihološke stabilnosti, jer voda u ljudskom organizmu nije samo sredstvo gašenja žeđi, nego i tihi regulator gotovo svih vitalnih procesa koji se odvijaju ispod površine svijesti.
U povijesti ljudske civilizacije rijetko koji fizički detalj na licu nosi tako gustu mrežu značenja, ideoloških projekcija i društvenih kodova kao što je to slučaj s brkovima. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao estetski ili osobni izbor pojedinca, brkovi su kroz stoljeća funkcionirali kao snažan semiotički instrument, često neodvojiv od politike, autoriteta i konstrukcije moći. Njihova prisutnost ili odsutnost na licu političkih vođa nikada nije bila neutralna, nego je gotovo uvijek odražavala šire kulturne obrasce, društvene norme i ideološke promjene. Povijest brkova u političkom kontekstu stoga nije samo povijest mode, nego i povijest simboličke komunikacije, identiteta i društvene kontrole.
U svijetu brzog tempa života, u kojem svakodnevne obaveze često istiskuju brigu o vlastitom zdravlju, koncept preventivnih rituala postaje sve važniji, a njihova učinkovitost može se dramatično povećati uključivanjem partnera. Kada govorimo o preventivnim navikama, najčešće mislimo na redovite zdravstvene preglede, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i mentalno zdravlje, ali rijetko se naglašava kako emocionalna i praktična podrška partnera igra ključnu ulogu u dugoročnoj dosljednosti i stvarnoj učinkovitosti ovih navika. Istraživanja iz područja psihologije i medicine potvrđuju da osobe koje preventivne aktivnosti provode uz partnera, bilo kroz zajedničke rutine, motivaciju ili međusobno ohrabrivanje, postižu znatno bolje rezultate nego one koje se oslanjaju isključivo na vlastitu volju i samodisciplinu.