Bad Bunny je na Super Bowlu učinio ono što Amerika nije očekivala – i poslao poruku koju je nemoguće ignorirati

No, kao i u većini Bad Bunnyjevih poteza, vizualni okvir skrivao je dublje značenje. Okružen muškarcima i ženama koji su sjekli šećernu trsku, portorikanski glazbenik prizvao je višestoljetnu povijest kolonizacije otoka, u kojoj je upravo šećer imao ključnu ulogu. Španjolska je u 16. stoljeću donijela tu kulturu na Portoriko i uspostavila goleme plantaže temeljene na ropskom radu. Krajem 19. stoljeća otok je nasilno prešao pod vlast Sjedinjenih Američkih Država, koje su uspostavile vlastitu profitabilnu šećernu koloniju, pri čemu su kompanije s američkog kopna preuzele kontrolu nad velikim dijelom proizvodnje i ostvarivale enormne profite.

Za daleke vladare Portorikanci su desetljećima bili tek problem kojim je trebalo upravljati. Unatoč tome, narod Boricua pronalazio je načine da opstane i raste. Razvili su vlastitu glazbu, kuhinju, usmenu predaju i poduzetništvo, oblikujući kulturu iznimne otpornosti i životne radosti koja je danas prepoznata diljem svijeta. Sve to Bad Bunny uspio je prenijeti u svega nekoliko minuta televizijskog prijenosa – iskustvo potlačenosti, ali i domišljatost, ponos i radost svojega naroda.

Osamdeset godina nakon što je portorikanskim vlastima bilo zabranjeno isticanje nacionalne zastave ili pjevanje domoljubnih pjesama, Benito Antonio Martínez Ocasio stajao je na najvećoj američkoj pozornici, ponosno mašući portorikanskom zastavom i izvodeći pjesme na španjolskom jeziku, okružen Latinoamerikancima koji su nosili vlastite banderas. Nastup se dogodio u trenutku kada su Sjedinjene Države ponovno vojno intervenirale u Latinskoj Americi radi kontrole resursa te u ozračju pojačanih deportacija i nasilnih privođenja Latinoamerikanaca. Tjedan dana ranije, na dodjeli Grammyja, Bad Bunny je otvoreno poručio „ICE out“. Na Super Bowlu nije izgovorio nijednu političku rečenicu – ali poruka je bila jasna.

Njegov halftime show bio je snažan čin otpora i višestruki trijumf. Spektakularno osmišljen i besprijekorno izveden, funkcionirao je kao vizualno-glazbeni doživljaj čak i za publiku koja nije razumjela ni riječ teksta. Istodobno, bio je to precizan kulturni i povijesni komentar Portorika – prošlosti i sadašnjosti, života pod kolonijalnim okvirom. Iznad svega, tih trinaest minuta predstavljalo je sažetak razloga zbog kojih je Bad Bunny danas, i s punim pravom, najveća pop-zvijezda na svijetu.

Iako je globalno poznat već gotovo desetljeće, većina pjesama koje je izveo potječe s njegova najnovijeg albuma Debí Tirar Más Fotos iz 2025. godine. Prije tog izdanja činilo se da stoji na pragu potpune asimilacije u američki mainstream: Hollywood, veze sa slavnim osobama, uloge u akcijskim filmovima. Dio publike nagađao je hoće li se okrenuti pjevanju na engleskom jeziku.

Umjesto toga, Bad Bunny se tim albumom još snažnije vratio Portoriku, istražujući tradicijske glazbene forme poput plene i bombe. U intervjuu za TIME u prosincu 2024. istaknuo je kako album ne prikazuje razgledničke plaže otoka, već njegova unutarnja, planinska područja – manje uglađena, ali bogatija zajedništvom i iskustvom. „Tražimo utočište na selu. Na neki način, to je oblik otpora“, rekao je.

Paradoksalno, upravo taj introspektivan i izrazito regionalno usmjeren album postao je još jedan vrhunac njegove karijere. Publika diljem svijeta prigrlila je njegovu autentičnost, složene ritmove i razigranost suradnji s mladim glazbenicima iz glazbenih škola San Juana. Tijekom 2025. Bad Bunny ponovno je postao najslušaniji izvođač na Spotifyju s 19,8 milijardi streamova, a prošloga tjedna Debí Tirar Más Fotos osvojio je Grammy za album godine.