Bad Bunny je na Super Bowlu učinio ono što Amerika nije očekivala – i poslao poruku koju je nemoguće ignorirati
Kada se Bad Bunny pojavio iz reda visokih stabljika šećerne trske na početku svojega nastupa na Super Bowlu, scenografija je na prvi pogled mogla djelovati kao puki egzotični dekor – raskošna slika karipskog raja privremeno preseljena u američku metropolu. Sam izvođač nije izravno komentirao simboliku prizora; bio je usred izvedbe pjesme Tití Me Preguntó, energične i samosvjesne himne muške seksualnosti koja je dosegnula više od milijardu preslušavanja na Spotifyju i YouTubeu.
No, kao i u većini Bad Bunnyjevih poteza, vizualni okvir skrivao je dublje značenje. Okružen muškarcima i ženama koji su sjekli šećernu trsku, portorikanski glazbenik prizvao je višestoljetnu povijest kolonizacije otoka, u kojoj je upravo šećer imao ključnu ulogu. Španjolska je u 16. stoljeću donijela tu kulturu na Portoriko i uspostavila goleme plantaže temeljene na ropskom radu. Krajem 19. stoljeća otok je nasilno prešao pod vlast Sjedinjenih Američkih Država, koje su uspostavile vlastitu profitabilnu šećernu koloniju, pri čemu su kompanije s američkog kopna preuzele kontrolu nad velikim dijelom proizvodnje i ostvarivale enormne profite.
Za daleke vladare Portorikanci su desetljećima bili tek problem kojim je trebalo upravljati. Unatoč tome, narod Boricua pronalazio je načine da opstane i raste. Razvili su vlastitu glazbu, kuhinju, usmenu predaju i poduzetništvo, oblikujući kulturu iznimne otpornosti i životne radosti koja je danas prepoznata diljem svijeta. Sve to Bad Bunny uspio je prenijeti u svega nekoliko minuta televizijskog prijenosa – iskustvo potlačenosti, ali i domišljatost, ponos i radost svojega naroda.
Osamdeset godina nakon što je portorikanskim vlastima bilo zabranjeno isticanje nacionalne zastave ili pjevanje domoljubnih pjesama, Benito Antonio Martínez Ocasio stajao je na najvećoj američkoj pozornici, ponosno mašući portorikanskom zastavom i izvodeći pjesme na španjolskom jeziku, okružen Latinoamerikancima koji su nosili vlastite banderas. Nastup se dogodio u trenutku kada su Sjedinjene Države ponovno vojno intervenirale u Latinskoj Americi radi kontrole resursa te u ozračju pojačanih deportacija i nasilnih privođenja Latinoamerikanaca. Tjedan dana ranije, na dodjeli Grammyja, Bad Bunny je otvoreno poručio „ICE out“. Na Super Bowlu nije izgovorio nijednu političku rečenicu – ali poruka je bila jasna.
Njegov halftime show bio je snažan čin otpora i višestruki trijumf. Spektakularno osmišljen i besprijekorno izveden, funkcionirao je kao vizualno-glazbeni doživljaj čak i za publiku koja nije razumjela ni riječ teksta. Istodobno, bio je to precizan kulturni i povijesni komentar Portorika – prošlosti i sadašnjosti, života pod kolonijalnim okvirom. Iznad svega, tih trinaest minuta predstavljalo je sažetak razloga zbog kojih je Bad Bunny danas, i s punim pravom, najveća pop-zvijezda na svijetu.
Iako je globalno poznat već gotovo desetljeće, većina pjesama koje je izveo potječe s njegova najnovijeg albuma Debí Tirar Más Fotos iz 2025. godine. Prije tog izdanja činilo se da stoji na pragu potpune asimilacije u američki mainstream: Hollywood, veze sa slavnim osobama, uloge u akcijskim filmovima. Dio publike nagađao je hoće li se okrenuti pjevanju na engleskom jeziku.
Umjesto toga, Bad Bunny se tim albumom još snažnije vratio Portoriku, istražujući tradicijske glazbene forme poput plene i bombe. U intervjuu za TIME u prosincu 2024. istaknuo je kako album ne prikazuje razgledničke plaže otoka, već njegova unutarnja, planinska područja – manje uglađena, ali bogatija zajedništvom i iskustvom. „Tražimo utočište na selu. Na neki način, to je oblik otpora“, rekao je.
Paradoksalno, upravo taj introspektivan i izrazito regionalno usmjeren album postao je još jedan vrhunac njegove karijere. Publika diljem svijeta prigrlila je njegovu autentičnost, složene ritmove i razigranost suradnji s mladim glazbenicima iz glazbenih škola San Juana. Tijekom 2025. Bad Bunny ponovno je postao najslušaniji izvođač na Spotifyju s 19,8 milijardi streamova, a prošloga tjedna Debí Tirar Más Fotos osvojio je Grammy za album godine.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.