Zagreb Film Festival otkrio službeni plakat 24. izdanja: Kultni “Rondo” Zvonimira Berkovića u središtu vizualnog identiteta
Službeni vizual 24. izdanja Zagreb Film Festivala predstavljen je uoči ovogodišnjeg festivalskog programa, najavljujući još jedno izdanje koje će u studenome okupiti zagrebačku publiku i suvremenu svjetsku kinematografiju. Festival će se održati od 9. do 15. studenoga, a uz već dobro poznate lokacije poput kina Kinoteka, MSU-a, Surogatkina KIC-a i kina Kaptol Boutique Cinema, koje se ove godine prvi put pridružuje festivalskoj mreži, dio programa bit će dostupan i u online formatu, čime se nastavlja praksa širenja dostupnosti filmskog sadržaja široj publici.
Ovogodišnji festivalski plakat nosi snažnu simboličku vrijednost jer je obilježen prizorom iz filma Rondo redatelja Zvonimira Berkovića, koji ove godine obilježava šezdesetu obljetnicu od svoje premijere. Riječ je o jednom od najvažnijih i najuspjelijih dugometražnih debija u povijesti hrvatske kinematografije, čiji je umjetnički i estetski utjecaj ostao prepoznatljiv i desetljećima nakon nastanka. Odabir upravo tog filma za vizualni identitet ovogodišnjeg festivala dodatno naglašava dugogodišnju usmjerenost Zagreb Film Festivala na afirmaciju debitantskih ostvarenja i autorskih glasova.
Film Rondo u trenutku svojeg prikazivanja ostvario je značajan festivalski i kritičarski odjek, a na Pulskom filmskom festivalu 1966. godine nagrađen je Zlatnom arenom za najbolji scenarij, glavnu mušku ulogu koju je ostvario Relja Bašić te za fotografiju Tomislava Pintara, te Srebrnom arenom za najbolji film i glavnu žensku ulogu (Milena Dravić). Godinu kasnije prikazan je u programu Tjedna kritike u Cannesu, što je potvrdilo njegov međunarodni značaj. Film je dobio i nagradu za scenarij na festivalu u Atlanti.
Vizualno rješenje ovogodišnjeg plakata razvijeno je pod kreativnim vodstvom Studija Šesnić i Turković, koji su prepoznatljivi neonski tipografski identitet Zagreb Film Festivala uklopili u kadar iz filma u kojem lik Nede, koju tumači Milena Dravić, promatra partiju šaha između supruga Feđe, kojeg igra Relja Bašić, i njegovog prijatelja Mladena, kojeg interpretira Stevo Žigon. Upravo motiv šaha u Berkovićevu filmu funkcionira kao metafora svakodnevne rutine i emotivne distancije među likovima, a njegova vizualna jednostavnost dodatno je naglašena crno-bijelom fotografijom te glazbenom podlogom Mozartova Rondoa u interpretaciji Jurice Muraja, koja doprinosi atmosferi suzdržane napetosti i unutarnje dinamike odnosa.
Iz produkcijskog i obiteljskog konteksta film je popraćen i osobnim osvrtom Ane Berković, koja je istaknula kako je, unatoč vremenskom odmaku i promijenjenom društvenom kontekstu, posebno vrijedno što likovi i dijalozi iz filma komuniciraju i s današnjom publikom te zadržavaju svoju interpretativnu snagu. Ona je pritom naglasila i zadovoljstvo činjenicom da je upravo očev film odabran kao vizualna okosnica jubilarnog izdanja festivala, čime mu se dodatno odaje priznanje u suvremenom festivalskom kontekstu.
U povodu obilježavanja šezdesete obljetnice, film Rondo bit će prikazan i u sklopu programa Mreže festivala Jadranske regije, i to u novoj restauriranoj verziji. Restauracija je provedena u suradnji Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog audiovizualnog centra, dok je digitalna obrada u 4K rezoluciji realizirana u studiju Teleking u Ljubljani, čime je ovom važnom naslovu hrvatske kinematografske baštine omogućeno novo tehničko i vizualno čitanje u skladu sa suvremenim projekcijskim standardima.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.