Kad kazalište susretne film i AI: Doživite Solaris Dva
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
SOLARIS DVA istražuje što se događa kada se kazališna izvedba odluči suočiti sa svojim filmskim predloškom licem u lice i pritom dobije dodatnog, digitalnog dvojnika, pomičući granice percepcije i propitujući istinitost vizualnih dokaza u dobu generativne umjetne inteligencije i beskonačnog oblaka podataka, stvarajući scenski prostor u kojem se istovremeno odvijaju živa izvedba, arhivski filmski materijal i računalno generirani prikaz, a publika postaje svjedokom suptilnog i zagonetnog preplitanja medija koje postavlja pitanja o stvarnom i imaginarno transformiranom.
U središtu radnje je psiholog Kris Kelvin kojeg tumači Matija Čigir, a koji se suočava s pojavama nastalim iz fragmenata sjećanja i nesvjesnog, dok lik Hari, preminule partnerice, koju utjelovljuje Rea Bušić, istovremeno djeluje opipljivo prisutno i radikalno nestvarno, budući da tijelo i pokret pripadaju glumici, dok deepfake tehnologija povremeno posuđuje njezino lice iz filmskog arhiva, stvarajući trenutke u kojima se na sceni susreću tri Hari – ona filmska, kazališna i računalno generirana – a upravo u toj tankoj pukotini između medija nastaje emocionalna i konceptualna srž predstave.
Uz Kelvina i Hari, na sceni su Snaut u izvedbi Nikole Nedića i Sartorius u izvedbi Svena Medvešeka, dok su doktor Gibarian (Frano Mašković) i pilot Henri Berton (Vedran Živolić) prisutni isključivo putem video zapisa, a dodatni “posjetitelj” u obliku robotskog psa Unitree Go2 AIR unosi fizičku, utjelovljenu prisutnost tehnologije u Solarisovu logiku drugosti, propitujući granice između čovjeka i stroja te interakciju između biologije, umjetnosti i umjetne inteligencije.
Dramaturgiju predstave potpisuje Filip Rutić, koji je prema motivima romana Solaris i scenariju filma Andreja Tarkovskog u suradnji s Fridrihom Gorenštajnom oblikovao narativnu strukturu, dok vizualni i tehnološki identitet predstave oblikuje Konrad Mulvaj, koji arhivski filmski materijal tretira kao aktivni sloj izvedbe, sinkronizira projekcije uživo i real-time transformacije slike te koordinira kretanje robotskog psa, stvarajući jedinstvenu sintezu performansa, videa i AI-tehnologije. Scenografiju potpisuje Filip Triplat prema motivima filmske scenografije Mihaila Romadina, a kostime oblikuje Desanka Janković prema originalnim rješenjima Nelli Fomine, dok Anton Modrušan kreira svjetlosni dizajn za izvedbu uživo, a Roberta Milevoj surađuje na scenskom pokretu. Zvučna slika nastaje u dijalogu s glazbom iz filma Andreja Tarkovskog, Johanna Sebastiana Bacha i Eduarda Artemjeva, nadopunjena autorskim intervencijama MONTAŽSTROJA i AI obradom.
SOLARIS DVA postavlja ključna pitanja suvremenog svijeta: gdje završava čovjek, a počinje stroj, što je danas stvarno, a što simulirano i može li ljubav sastavljena od sjećanja, emocija i algoritama biti išta manje stvarna, čime predstava otvara prostor za refleksiju, introspekciju i istovremeno izuzetno estetski i tehnički impresivno kazališno iskustvo.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Podsjetimo, Meghan Markle i njezin suprug princ Harry, potpisali su 2020. s Netflixom ugovor vrijedan oko 100 milijuna dolara, nakon što su napustili kraljevske dužnosti.
Kalifornijska prometna policija izvijestila je da postoji sumnja kako je 44-godišnja pjevačica u trenutku privođenja bila pod utjecajem mješavine alkohola i droga.
Princeza od Walesa posjetila je četvrt Golden Mile, poznato središte južnoazijske zajednice u gradu, gdje su je dočekali glazba, ples i brojni znatiželjnici koji su željeli fotografiju ili kratko rukovanje.