Pjevačica Kelly Clarkson (41) konačno se razvela od Brandona Blackstocka prošle godine, a sada je otkrila je da se uvelike oslanjala na pomoć antidepresiva za vrijeme tog teškog perioda.
Razvod Kelly Clarkson jako je utjecao na njezinu psihu
“Gledala sam u svog psihijatra i jednostavno nisam mogla prestati jecati, rekla sam, ‘Zapravo sam neki dan morala otkazati neke obaveze jer nisam mogla prestati plakati. Ne mogu ništa raditi“, ispričala je Kelly Clarkson u podcastu “Las Culturistas” u srijedu.
“I to je bila jedna od onih stvari u kojima sam stvarno morala ostaviti svoj ponos sa strane. Otprilike dva mjeseca uzimala sam Lexapro [na hrvatskom tržištu prodaje se pod imenom Cipralex]”, otkrila je voditeljima.
Voditeljica popularnog “The Kelly Clarkson Showa” podnijela je zahtjev za razvod od bivšeg supruga u lipnju 2020. nakon sedam godina braka.
Par – koji ima kćiRiver Rose (9) i sina Remingtona Alexandera (7) – konačno je riješio detalje svoga razvoda u ožujku 2022. nakon dvije godine mučnoga sudskoga procesa.
“Stvar je u tome da se jednostavno više nisam mogla smiješiti Americi“, rekla je. “Nisam bila sretna i trebala sam pomoć. I to je, iskreno, bila najbolja odluka koju sam mogla donijeti. Ne bih uspjela bez toga“.
Prošli tjedan, Kelly Clarkson je Zaneu Loweu iz Apple Musica priznala da “nije dobro podnijela razvod“.
“Ne znam kako se ljudi nose s tako nečime jer neću reći da je meni to bilo lako. Iza zatvorenih vrata, nije bilo”, rekla je, priznajući da je pokušavala prema vani pokazati sretno lice.
Razvod Kelly Clarkson došao je kasnije nego što je trebao
Pjevačica je rekla da je često “toliko plakala” da “nije mogla ni govoriti” kada je shvatila da je njen brak na izdisaju.
Par se razveo u ožujku prošle godine.FOTO: PROFIMEDIA
Nekadašnja pobjednica showa The American Idol ranije ovog mjeseca priznala je da je ostala u braku mnogo dulje nego što je trebala jer se nije željela osjećati neuspješno.
“Mislila sam, ‘Mogu ja to’“, rekla je Kelly Clarkson u podcastu “We Can Do Hard Things”. “Mogu podnijeti toliko toga. Mogu kontrolirati svoje postupke. Mogu kontrolirati svoje reakcije. I tako ti tvoj ego stane na put”.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
