Naizgled šokantan naslov, a zapravo najnježnija priča o životu, prijateljstvu i onome što ostaje kad riječi nestanu. Japanski hit-roman „Želim pojesti tvoju gušteraču“ autora Yoru Sumina jedna je od onih knjiga koje vas polako, ali sigurno rastrgaju na sitne komadiće – i zatim vas pažljivo sastave natrag.
Priča započinje nenametljivo, gotovo tiho: srednjoškolac bez interesa za svijet oko sebe slučajno pronalazi dnevnik svoje prijateljice iz razreda Sakure Yamauchi. Taj dnevnik krije mračnu tajnu – Sakura je teško bolesna, a vrijeme joj istječe. No, umjesto depresivne kronike bolesti, čitatelj ulazi u svijet ispunjen radošću, humorom i neobičnom toplinom. Upravo je ta suprotnost ono što „Želim pojesti tvoju gušteraču“ čini posebnim – roman se ne boji smrti, ali je iznad svega posveta životu.
Iako ih na početku veže slučajnost, Sakura i njezin tihi suputnik brzo postaju dvoje ljudi koji dijele ono najintimnije: preostalo vrijeme. Kroz spontane izlete, duboke razgovore i svakodnevne rituale, njihova veza prerasta u nešto što je teško definirati, ali nemoguće zaboraviti.
U trenutku kada pomislite da ste se pripremili na kraj, Sumino vas podsjeti – život nije dramaturgija koja slijedi očekivanja. I baš zato boli. No, upravo ta bol rađa zahvalnost. Zahvalnost za sada, za male trenutke, za pogleda i šutnje koje znače više od velikih riječi.
Roman je osvojio srca čitatelja diljem svijeta, a njegova popularnost rezultirala je i filmskom te anime adaptacijom koje dodatno ističu emocionalni naboj ove priče. Hrvatsko izdanje, u prijevodu Viktorije Lisec, donosi ljepotu japanskog senzibiliteta u našem jeziku, zadržavajući nježnost, tišinu i dubinu koja je ovom romanu donijela kultni status.
Ako volite „Tvoj glas“ ili „Šetnju za pamćenje“, ova će vas knjiga obuzeti jednako snažno – možda čak i više. Jer „Želim pojesti tvoju gušteraču“ nije samo knjiga. To je iskustvo. Podsjetnik da je život, baš kao i najljepše prijateljstvo, dragocjen upravo zato što nije vječan.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.
