Sjećate li se prve, šokantne naslovnice Anne Wintour za Vogue?
Premda današnjim očima djeluje sasvim uobičajeno, naslovnica američkog Voguea iz studenoga 1988. godine bila je prava modna prekretnica. Ispod natpisa “stvarna cijena izgleda”, izraelska manekenka Michaela Bercu gleda mimo objektiva, ima razbarušenu kosu i nosi sjajnu, draguljima ukrašenu couture jaknu Christiana Lacroixa, vrijednu deset tisuća dolara.
Upravo je ta naslovnica najavila tiho, ali snažno prestrojavanje jedne od najutjecajnijih modnih institucija i označila dva važna “prva puta”: bio je to debi Anne Wintour kao glavne urednice Voguea, ali i prvi put u povijesti časopisa da je na naslovnici osvanulo — traper.
Britanka iz Londona, Wintour, koja je ovaj tjedan — nakon 37 godina — odstupila s čelne pozicije (ostaje, doduše, u ulozi globalne uredničke direktorice Voguea i glavne direktorice sadržaja Condé Nasta), zaposlena je upravo s ciljem da prodrma i pomladi imidž brenda. Njezina prethodnica, Grace Mirabella, zaslužna je za nagli porast čitanosti, ali sve više je, prema vlastitim riječima, gubila vezu s duhom osamdesetih. U uredništvu Condé Nasta sve se češće šaptalo da Vogue gubi oštrinu. Uostalom, Mirabella je legendarni ured crvene boje koji je naslijedila od Diane Vreeland prebojila u bež — upravo je to metafora koju će mnogi kasnije koristiti da je opišu kao suviše opreznu i neambicioznu.
Od 1980. do 1988., gotovo svaku naslovnicu Voguea snimao je Richard Avedon, fotograf poznat po svojem strogom, minimalističkom stilu. Modeli su pozirali u studiju, pod teškom šminkom i s velikim komadima nakita. Sve je bilo odmjereno, elegantno, gotovo aristokratski distancirano — u jasnoj suprotnosti s popularnim ženskim tjednicima na kioscima.
Nasuprot tomu, Wintourin prvijenac bio je topao, spontan i razigran. Umjesto u studiju, Peter Lindbergh snimao je na otvorenom. Michaela Bercu nije gledala u kameru, oči su joj bile poluzatvorene, kosa razbarušena — izgledala je poput glamurozne djevojke s ulice. Nepretencioznost naslovnice dodatno je naglasila još jedna najava na njoj: “pariška visoka moda — uzvišena, ali ne i umišljena.”
“Bilo je to nešto lako, ležerno, trenutak uhvaćen na ulici — jer to i jest bio trenutak s ulice. I to je bila cijela poanta,” prisjetila se Wintour u povodu 120. obljetnice izlaženja Voguea.
A tu su bile i — traperice. Ne luksuzna interpretacija američke svakodnevice, već običan, izblijedjeli traper s Guess potpisom. Brend je tada još bio nov, a najpoznatiji trenutak dotad doživio je tri godine ranije, kad ih je nosio Michael J. Fox u ulozi Martyja McFlya u filmu Povratak u budućnost.
Wintourin debi, i stilom i stylingom, bio je izjava — hrabra, vizionarska i znakovita. U godinama koje su slijedile, oblikovala je urednički identitet koji njezini prethodnici vjerojatno ne bi ni razmotrili: na naslovnice su počele stizati pop ikone, pa čak i muškarci — poput Richarda Gerea koji se pojavio uz tadašnju suprugu Cindy Crawford.
No iza te slavne naslovnice ipak se krila doza slučajnosti. Kako je sama ispričala, traperice nisu bile planirane. Michaela je trebala nositi cijeli Christian Lacroix kostim — jaknu i suknju — no suknja joj nije pristajala.
“(Michaela) se netom vratila s odmora u Izraelu i dobila je koji kilogram,” prisjetila se Wintour u intervjuu za Vogue 2012. godine, pa dodala: “Nije to bilo važno. Zapravo, to je dodatno pojačalo želju da se visoku modu skine s pijedestala i baci u stvarni život — da vidimo što će se dogoditi.”
Čak su i tiskari bili toliko zatečeni tom naslovnicom da su telefonom provjeravali je li došlo do pogreške. Wintour danas tvrdi da nije razmišljala o “poruci”, no znala je bolje od većine koliko naslovnica znači.
“Nakon toga su počela tumačenja: da je riječ o spoju visoke i ulične mode, da je Michaela trudna, da je u pitanju neka religijska simbolika… Ništa od toga nije bilo istinito,” rekla je. “Samo sam pogledala tu fotografiju i osjetila da se mijenja vjetar. A od naslovnice ne možete poželjeti više.”
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
Haute couture predstavlja samu srž modne kuće Chanel te njezin temeljni i najpotpuniji izraz. Riječ je o odjeći koja istodobno pripada dizajneru koji ju stvara i ženi koja je nosi, jer tek nošenjem dobiva svoju pravu priču, emocionalnu vrijednost i osobni smisao.
Za sezonu proljeće/ljeto 2026. H&M Studio predstavlja kolekciju koja slavi ekscentričnost, hrabrost i autentičnost, pozivajući svakog nositelja da kroz odjeću izrazi svoju jedinstvenu osobnost i nepokolebljivo samopouzdanje. Ova sezona obilježena je odvažnim kretanjem izvan uobičajenih okvira, istraživanjem asimetrije, neočekivanih proporcija, igrom krojeva i boja te beskompromisnim stavom koji odražava individualnost u svakom detalju.
U vremenu u kojem se dizajn nakita često podređuje ritmu sezona, algoritmima i kratkotrajnim estetskim impulsima, MPearls se profilira kao rijedak primjer brenda koji svjesno bira drukčiji put. Njegova filozofija ne polazi od trenda, nego od trajnosti; ne od vizualnog efekta, nego od značenja; ne od mase, nego od pojedinca. MPearls ne stvara nakit koji se konzumira, nego nakit koji se usvaja, nosi i s vremenom postaje osobni znak.
U vremenu kada modnim tržištem dominiraju kratkotrajni trendovi i masovna proizvodnja, u centru Zagreba otvorio se novi hrvatski brend muške elegancije – Maison Keber, koji odijevanju vraća njegovu izvornu funkciju. Brend ne teži masovnosti niti glasu, već usmjerava pažnju na dugotrajnost, kvalitetu i osobni stil.
Maison Christian Louboutin predstavio je prvu kolekciju za muškarce pod kreativnim vodstvom Jadena Smitha, koja je zamišljena kao cjelovita umjetnička izložba i svojom strukturom povezuje modu, vizualnu umjetnost, glazbu i povijest. Izložba je koncipirana tako da se kolekcija postupno otkriva kroz niz posebnih prostora, pri čemu svaki element naglašava i odaje počast bogatom naslijeđu linije Christian Louboutin Men, ali istovremeno daje prvi uvid u smjer u kojem će se kuća razvijati u budućnosti.
Nakon nedavne bridal kampanje koja je tek naznačila estetski smjer i atmosferu nadolazeće sezone, eNVy room predstavlja cjeloviti lookbook Bridal 2026 – kolekciju koja se s razlogom svrstava među najrelevantnije bridal ponude godine. Njezina važnost ne proizlazi iz oslanjanja na prolazne trendove, već iz jasnoće koncepta, kontinuiteta dizajnerske vizije i dosljednosti kojom eNVy room već godinama gradi prepoznatljivu i stabilnu poziciju unutar suvremene bridal mode.
Kada govorimo o crvenom tepihu Oscara, ne govorimo samo o glamuru i svjetlima fotoaparata; govorimo o trenutcima koji postaju ikonični, o haljinama koje nadmašuju samu odjeću i postaju simbol elegancije, kulture i umjetnosti. Među tim legendarnim kreacijama, one s potpisom Valentina Garavanija zauzimaju posebno mjesto. Valentino nije bio samo dizajner – bio je arhitekt ženskog lika u prostoru, tvorac haljina koje su pričale priče i zaustavljale dah na svakom koraku slavnih dama. Njegove kreacije na Oscarima oblikovale su ne samo trendove, nego i način na koji je Hollywood gledao na couture, postavljajući standarde besprijekorne ženstvenosti i sofisticirane drame.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
Malo tko bi očekivao da će profesionalni put jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih vizažistica i beauty influencerica započeti u laboratoriju. Anita Šavuk, danas poznata po svojim edukacijama i autentičnom pristupu make-upu, prvotno je svoju karijeru gradila kao inženjerka laboratorijske dijagnostike, struka koja zahtijeva preciznost, urednost i visok stupanj odgovornosti. Ipak, unutar nje je oduvijek postojala snažna kreativna energija koja je tražila prostor za izražavanje i stvaralački izraz. Fascinacija transformacijom koju make-up može donijeti – ne samo u fizičkom izgledu, već i u samopouzdanju i unutarnjem osjećaju žene – postupno je postala njezin pravi profesionalni poziv. Spoj racionalnog pristupa i kreativne slobode pokazao se presudnim, a u šminki je Anita pronašla alat kojim može istinski osnaživati žene oko sebe.
