Umjetnost na recept: izložba Šutejevih rani radova u novom prostoru gdje se susreću kultura i medicina
U vremenu kada sve više težimo autentičnim doživljajima i mjestima koja brišu granice između svakodnevice i inspiracije, izložba „Šutej – Počeci“ nameće se kao pravo kulturno otkriće – i to ne u klasičnoj galeriji, nego u prostorima nove poliklinike Bilić Vision. Smještena na Ksaverskoj 10, ova suvremena zdravstvena ustanova pretvara se 13. svibnja u prostor susreta umjetnosti i života, medicine i memorije, baštine i budućnosti.
U fokusu izložbe su rani radovi Miroslava Šuteja, jednog od najinovativnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Iako ga šira javnost najčešće prepoznaje po prepoznatljivom dizajnu hrvatskog grba, novčanica i sportskih dresova, Šutej je prije svega bio vizionar koji je volio eksperimentirati – s formom, prostorom, bojom i pokretom. Izložba donosi stotinjak djela iz njegove najranije faze stvaranja: od crteža rapidografom na biblijskom papiru, preko skica i litografija, do akvarela i tempere, nastalih pedesetih godina prošlog stoljeća. To su radovi koje publika još nikada nije imala prilike vidjeti.
Kustosica Anita Ruso Brečić pažljivo je izabrala reprezentativan presjek koji otkriva Šutejev kreativni proces, njegovu mladenačku zaigranost, ali i discipliniranu potragu za značenjem. Riječ je o djelima koja pripadaju kolekciji obitelji Bilić, a prikupljena su posredstvom obiteljskih veza još prije tridesetak godina. Među izlošcima se nalazi i intrigantna skica za rad Pijetao-ruka, kao i Šutejeva ruka iz 1978. godine – rad koji nosi dodatnu simboliku za dr. Ranka Bilića, specijalista ortopedije, čije su vlastite ruke svakodnevno oruđe pomoći i preciznosti.
Ova izložba nije samo omaž velikom umjetniku. Ona je i priča o počecima: o Šutejevim umjetničkim korijenima, ali i o novom početku Poliklinike Bilić Vision, koja u novom prostoru otvara vrata ne samo pacijentima, već i svim ljubiteljima umjetnosti. Jer zdravlje nije samo tijelo – zdravlje je i duh, i prostor, i ljepota kojom se okružujemo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Zagreb, grad bogate kulturne povijesti i umjetničkih veza, dobiva ovim projektom još jedno relevantno mjesto: prostor u kojem se medicina susreće s vizualnom umjetnošću, gdje čekanje na pregled može prerasti u susret s djelom koje nas pomiče iz svakodnevice. U vremenu kada nam nedostaje galerija i sadržaja zbog sveobuhvatne obnove, ova inicijativa dolazi kao odgovor – i kao poziv na buđenje.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Šutej – Počeci“ nije samo izložba. To je dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između umjetnosti i znanosti, između osobnog i javnog. To je prostor gdje estetika postaje terapija, a kultura postaje dostupna – svima.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Problem više nije pronaći kolagen, nego odabrati onaj beauty suplement koji ima najviše smisla. Ponuda nikad nije bila veća, formule na prvu djeluju slično, a gotovo svaka obećava čvršću kožu, bujniju kosu i nokte koji se više ne listaju. Budući da cijene kolagenskih dodataka nisu zanemarive, metoda pokušaja i pogreške može postati prilično skup eksperiment.
Glumičina mlađa sestra Gesine Bullock-Prado objavila je emotivnu uspomenu iz njihovog djetinjstva, a mnogi su primijetili koliko se holivudska zvijezda gotovo nije promijenila.
Nika je uz more pozirala u bikiniju s prepoznatljivim crveno-bijelim gingham uzorkom. Gornji dio klasičnog je trokutastog kroja, dok se donji dio veže tankim trakicama sa strane.
