Vinko Filipić za HELLO!: “Hrvatskoj modi treba renesansa”

Kada su organizatori 2020. godine zatvorili poglavlje nakon jubilarnog 30. izdanja, vjerovali su da će neka nova imena preuzeti kormilo i nastaviti ondje gdje su oni stali. No, kako godine prolaze, postaje očito da se taj scenarij nije ostvario. Pandemija i brojni drugi faktori ostavili su modnu scenu u vakuumu, bez platforme koja bi omogućila istinsku razmjenu kreativne energije.

Upravo zato, povratak Bipa FASHION.HR-a dolazi u pravom trenutku, s jasnim ciljem – ponuditi modni spektakl koji nadilazi dosadašnje formate. Organizatori su svjesni da je svijet mode evoluirao, a digitalna revolucija preoblikovala način na koji konzumiramo modne sadržaje. Ipak, ništa ne može zamijeniti doživljaj uživo, emociju prvog reda i neponovljiv trenutak kada se svjetla reflektora upale. Zato se ovogodišnje izdanje oslanja na inovativna produkcijska rješenja, pomno odabrane dizajnere i jedinstvenu atmosferu koja će spojiti najbolje od starog i novog.

Lista sudionika pažljivo je kurirana – balans između iskusnih imena i novih nada donosi dinamiku koja će publici pružiti nešto svježe, a istovremeno autentično. Hrvatska modna scena danas je mnogo drugačija nego prije pet godina. Instagram je nekoć dominirao pričom o modnom predstavljanju, a virtualni svijet prijetio je potpunim istiskivanjem fizičkih evenata. No, pokazalo se da digitalna prezentacija nije dovoljna – modna publika traži događaje uživo, traži emociju, traži povezanost.

PROČITAJTE: Modni spektakl se vraća – Bipa FASHION.HR najavio povratak!

FASHION.HR nikada nije bio samo revija – on je bio i ostao pokretač, mentor i platforma za afirmaciju novih dizajnerskih imena. Ove godine, posebna pažnja posvećena je mladim talentima koji dobivaju priliku stati rame uz rame s etabliranim imenima poput KLISAB-a i Xenia Designa. Organizatori žele dokazati da hrvatski dizajneri imaju što ponuditi i da mogu konkurirati velikim globalnim brendovima. „Slow fashion“ filozofija postaje sve važnija, a upravo su domaći dizajneri najbolji primjeri održivog pristupa modi.

Iako je modna industrija u Hrvatskoj suočena s brojnim izazovima, jedan od ključnih ciljeva ovog izdanja FASHION.HR-a jest potaknuti svojevrsnu renesansu modne scene. Organizatori ne skrivaju ambicije – žele ponovno inspirirati publiku i struku, potaknuti dijalog i stvoriti okruženje u kojem moda nije samo biznis, već umjetnost i emocija. Svjesni su da hrvatska modna scena teško može parirati globalnim gigantima, ali također vjeruju u snagu pojedinaca – baš kao što Hrvatska u sportu ima izuzetne talente, tako i u modi postoje oni koji mogu dosegnuti vrh.

PROČITAJTE: Nove generacije dizajnera na otvorenju modnog spektakla

Povratničko izdanje nije zamišljeno kao kopija prošlih sezona. Umjesto klasičnog tjedna mode koji poznajemo, ovaj FASHION.HR donosi novo iskustvo – bez imperativa nastavka, već iz čistog gušta i strasti prema modi. Sve je prilagođeno novim vremenima, novim očekivanjima i novoj generaciji zaljubljenika u modu.

Ono što ovaj događaj čini posebnim nije samo vizualni spektakl, već i prilika za povezivanje – dizajnera, publike, medija i svih onih koji razumiju vrijednost hrvatskog dizajna. „Face to face“ susreti, razmjena ideja i osjećaj zajedništva nešto su što nijedna digitalna platforma ne može zamijeniti. U konačnici, moda je više od odjeće – ona je priča, emocija i način izražavanja.

Bipa FASHION.HR uvijek je bio više od modne piste – on je bio i ostao katalizator promjena. Hoće li ovo izdanje uspjeti oživjeti modnu scenu i potaknuti novu eru kreativnosti? Odgovor ćemo saznati uskoro, ali jedno je sigurno – hrvatska moda nikada nije bila gladnija istinskog modnog spektakla.

Što Vas je motiviralo na ponovno pokretanje Bipa FASHION.HR-a nakon pet godina pauze?

2020. godine smo održali 30., jubilarni tjedan mode Bipa Fashion.hr i za nas je to bio kraj jedne prekrasne priče koja je trajala 20 godina. Okrenuli smo se razvoju nekih drugih projekata koji su nas jako interesirali, gotovo sigurni da modnu scenu ostavljamo u dobrim rukama i da će se pojaviti neka nova lica koja će nastaviti ondje gdje smo mi stali. Nažalost, što zbog pandemije, što zbog meni nepoznatih razloga, to se nije dogodilo pa smo pet godina kasnije odlučili ponovno ponuditi vrhunski modni doživljaj.

Koje su najveće promjene koje planirate u ovogodišnjem izdanju u usporedbi s prethodnima?

Puno se promjena dogodilo u samoj modnoj branši, u medijskom i digitalnom svijetu pa će se to zasigurno osjetiti. Naravno, i produkcijski želimo iznenaditi.

Kako ste birali dizajnere koji će sudjelovati na ovogodišnjem Bipa FASHION.HR-u?

Težili smo da balans između nove energije i bogatog iskustva učini ovaj projekt zanimljivim i energičnim. Na ovogodišnjem Bipa FASHION.HR-u pokazat će se tako nova imena koja tek dolaze kao i ona koja su, po mom sudu, zaslužila mnogo veću pažnju nego što je u ovom trenutku možda imaju.

Kako vidite evoluciju hrvatske modne industrije u posljednjih deset godina?

Recimo, prije 5 godina, kada smo prestali s organizacijom tjedna mode, društvene mreže, pogotovo Instagram, bile su na vrhuncu i dominirao je narativ kako za predstavljanje kolekcija eventi uživo nisu potrebni. Taj narativ je naravno bilo i globalan trend. Rekao bih da je i Hrvatska modna scena zajahala taj val, što zbog trenda, što linijom manjeg otpora.

Bipa FASHION.HR, hrvatska moda, modni događaj, Zagreb moda, dizajnerske revije, modni trendovi, KLISAB, Xenia Design, hrvatski dizajneri, modna pista

No, vidljivo je da je značaj live događanja opet porastao i da branši nedostaje face to face druženje u ovakvom okružju. Jako je bitna razmjena energije koja se u kreativnim industrijama može osjetiti najbolje u direktom kontaktu s ljudima. U tom smislu, modna revija kao format je još uvijek vrhunac modnog doživljaja.

Kako FASHION.HR planira podržati nove talente na sceni?

Mislim da to činimo svakodnevno kao modni portal, koji će im uvijek izaći u susret, a sada i ovim velikim modnim projektom na kojem se mogu predstaviti. Sjajna produkcijska rješenja, velika medijska podrška, odabrani i specijalizirani gosti iz medijske branše – to je samo dio podrške koju dobiju sudjelovanjem na ovogodišnjem Bipa FASHION.HR-u.

Što mislite o održivoj modi i koliko je ona zastupljena na hrvatskoj sceni?

Vjerujem da znate koliko me zanima održiva moda i koliko se educiram na tom polju čim smo se nakon covid pandemije posvetili organizaciji Greencajt festivala, u kojem je održivost glavna tema. U skladu s tim, hrvatski dizajneri su najbolji primjer ‘slow fashiona’, a ako je neki segment mode održiv, onda su to dizajneri koji ne rade brzu modu, proizvode ograničeno i lokalno i to je ono što podržavamo. Kao i u drugim industrijama, ovdje će proces tranzicije na održiviju modu trajati onoliko dugo koliko će tržište to htjeti.

Koje su Vaše prognoze za budućnost hrvatske modne industrije u sljedećih pet godina?

Svakako se nadam da će ovo posebno izdanje našeg projekta potaknuti modne aktere na svojevrsnu renesansu i probuditi želju da se stvari opet pokrenu. Mislim da za to postoje objektivni razlozi.

Koliko su važni modni događaji poput Bipa FASHION.HR-a za promociju hrvatskih dizajnera?

Ja mislim, jako. Atmosfera i okružje koje stvaramo da bi u fokus stavili hrvatsku modu je vrhunac onoga što se na tržištu nudi i mislim da to nikome nije sporno. Zašto takvih inicijativa nema više, odgovor je jednostavan: jer je to teško za napraviti i malo tko je spreman upustiti se u tu avanturu.

Kako se hrvatska modna scena može bolje integrirati u europsku i svjetsku modnu industriju?

U ovom trenutku teško. Mali smo, nedovoljno ekonomski razvijeni da bismo parirali svjetskim igračima, a pojam industrija kod nas gotovo da više i ne postoji. Ali to ne znači da ne postoje pojedinci koji svojim primjerom ne negiraju ovo što sam upravo rekao. To vam je kao u sportu. Slični problemi, nemamo ozbiljnu planinu, ali imali smo npr. Kosteliće. Dakle, izvrsni pojedinci će uvijek iskočiti, ali to je više iznimka nego pravilo.

Koje su Vaše omiljene uspomene s prethodnih izdanja FASHION.HR-a?

Ima ih tako puno. Uvijek ću pamtiti neka produkcijska rješenja, kao i Cruise izdanja koja su bila posebna i romantična. Ipak, i moj tim i ja najradije se sjetimo nekih anegdota koje se događaju iza kulisa i koja ovakva događanja, ali i naš posao čine zabavnim i posebnim. Nevjerojatna je količina stresa i adrenalina u tih nekoliko dana, a upravo ta kombinacija stvara priče kojih se sjetimo i dan danas, a koja možda nisu za javnost.

Kako se nosite s pritiscima i očekivanjima u organizaciji tako velikog događaja?

To je nešto na što sam navikao. Nakon 25 godina djelovanja, imam sreću da mogu raditi projekte u koje vjerujem i koji me ispunjavaju veseljem pa su pritisci sve manji, a samopouzdanje sve veće.

Koji su Vam najveći izazovi u organizaciji ovogodišnjeg povratničkog izdanja?

Ne znam koji bi naveo kao najveći. Trenutno smo u posljednjim pripremama i finaliziranju svake stavke projekta pa se u tom razdoblju otvori puno prepreka ili izazova – od nekih lokacijskih do kreativnih. Srećom, svaku prepreku do sad smo savladali pa se veselimo vidjeti modne zaljubljenike u Paviljonu 8 tog 19., 20. i 21. ožujka.

Koje su Vaše vizije za budućnost FASHION.HR-a nakon ovog povratka?

Za sada, bitno je naglasiti da se ne vraćamo u svima poznatom formatu tjedna mode koji se održava dva puta godišnje. Ovo je izdanje koje radimo iz gušta bez ikakvog imperativa za dalje, pa ćemo vidjeti….

Koje su Vaše preporuke mladim dizajnerima koji žele uspjeti na hrvatskoj modnoj sceni?

Mladim dizajnerima kao i svim mladim ambicioznim ljudima: vjerujte u svoje snove i uložite svaki atom snage koje imate da ih ostvarite ne osvrćući se na to što drugi misle o tome.

Koliko su etablirana imena poput KLISAB-a, Xenia Designa i drugih ključna za vjerodostojnost i prepoznatljivost FASHION.HR-a?

Pa svakako jesu. Oduvijek smo u programu kombinirali jaka, etablirana imena s onima koji će možda to tek postati. Vjerujem da je to ključ zanimljivog modnog događanja. I ovaj put smo htjeli napraviti miks novih imena koja nikad nisu bila dio ovako velikog projekta i imena poput Klisaba i Xenia designa koji su ovih 5 godina u izazovnim vremenima za modni biznis kvalitetno radili na razvoju vlastitih brendova.

Postoji li dovoljno prostora za nova dizajnerska imena ili hrvatska modna scena preferira već provjerene brendove?

Mogu odgovoriti samo u ime ovog projekta. U 30 prethodnih sezona gotovo da ne postoji relevantno ime modne scene koje nije bilo vidljivo na pisti FASHION.HR-a. U tom smislu, u ovom posebnom izdanju vodili smo se nekim možda i nekomercijalnim motivima, u želji da napravimo drugačiji program nego je to naša publika navikla. To ćemo svakako pokazati i na prvoj modnoj večeri s Vickom Racetinom, SSYYNN brendom, Helen Kelen i Jelenom Geštakovski.

Koliko Hrvati cijene domaće dizajnere u usporedbi s velikim globalnim brendovima? Vidite li pomak u percepciji?

Mislim da je potrošačima sve bitnija motivacija u odluci kod kupovine autentična vrijednost koju brend ima. Baš zato mislim da se stalno otvaraju i nove prilike za domaći dizajn. S druge strane, potrošače je teško prevariti. Uz to, potrebno je vrlo transparentno nuditi optimalan omjer cijene i kvalitete.

Koji je Vaš stav – vrijedi li uložiti u hrvatski dizajnerski komad ili su ta ulaganja opravdana samo za uži krug modne publike?

Itekako da. U mojih 25 godina djelovanja najviše me obilježio rad s hrvatskim dizajnerima. U tom smislu, jako lijepe uspomene me vežu za mnoge dizajnere koji su stasali kroz našu platformu i kojima smo pomogli da se pozicioniranu na tržištu. Samim time, upoznao sam njihov rad, nosio komade brojnih dizajnera i u tom smislu uvijek ću imati samo riječi hvale za domaći dizajn.