ModernA 10. studenoga donosi više od glamura: Anita i Alen otkrivaju zašto su odlučili progovoriti o onome o čemu mnogi šute

Priča o Moderni započela je u ožujku 2024. godine u garaži Bure centra u Biogradu na Moru, gdje je održana prva revija. Anita i Alen tada su odlučili pokrenuti vlastitu modnu platformu u vrijeme kada su brojne nekadašnje hrvatske modne manifestacije prestale s radom ili izgubile kontinuitet. Njihova je zamisao bila okupiti dizajnere različitih generacija i omogućiti im predstavljanje kolekcija izvan Zagreba, uz priliku za povezivanje s publikom, medijima i potencijalnim kupcima. Projekt se postupno razvijao, a nakon prva dva izdanja u Biogradu preselio se u zadarsku Gaženicu, gdje su održane tri revije.

„Od početka smo željeli da ModernA bude mnogo više od modne piste i predstavljanja kolekcija. Naša je vizija bila stvoriti platformu koja povezuje ljude, pruža priliku dizajnerima i kreativcima te prenosi poruke koje nadilaze modu”, ističu organizatori, prisjećajući se početaka koji su zahtijevali osobna ulaganja, mnogo rada i spremnost na financijski rizik.

Tijekom dosadašnjih pet izdanja ModernA je ugostila brojne domaće i regionalne dizajnere, među kojima su Ivan Alduk, Zoran Aragović, Martina Herak, Igor Todorović, DeLight i modni brend ELFS. Organizatori posebno nastoje povezati afirmirana imena s autorima koji tek grade svoje mjesto na tržištu. Tako je na petom izdanju priliku dobio i mladi zadarski dizajner Ajdin Hirkić, učenik Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, koju su svojedobno pohađali i sami osnivači Moderne.

Iako publika uglavnom vidi završni rezultat, organizacija svake revije podrazumijeva mjesece priprema i angažman više od stotinu ljudi. Anita i Alen priznaju da usklađivanje dizajnera, modela, produkcije i poslovnih partnera često donosi nepredviđene situacije. Financiranje se temelji na vlastitim ulaganjima, sponzorstvima i partnerskim suradnjama, pri čemu nastoje omogućiti sudjelovanje i autorima koji nemaju velike marketinške proračune.

„Ne mislimo da financijska ograničenja trebaju biti prepreka talentu. Naravno, svaki projekt mora biti financijski održiv, ali vjerujemo da je naša uloga i prepoznati potencijal, otvoriti vrata novim imenima i pomoći im da dođu do publike, medija i potencijalnih kupaca”, objašnjavaju.

Ovogodišnje izdanje okupit će autore različitih modnih izričaja, među kojima su Boudoir, Zoran Aragović, Martina Herak i Igor Todorović. Ipak, uz predstavljanje kolekcija, posebnu pozornost organizatori posvećuju poruci o mentalnom zdravlju. Smatraju da modna industrija često stvara sliku savršenstva, dok iza uspjeha, glamura i samouvjerenih osmijeha mogu stajati osobne teškoće o kojima se rijetko govori.

„Netko može izgledati sretno, uspješno i samouvjereno, a istodobno prolaziti kroz teško razdoblje o kojem ne govori. Želimo potaknuti ljude da budu pažljiviji jedni prema drugima, da ne donose zaključke na temelju vanjskog izgleda i da se ne boje potražiti pomoć kada im je potrebna”, poručuju Anita Maričić i Alen Ljubić.

Organizatori pritom razmišljaju i o budućim suradnjama sa stručnjacima i udrugama koje se bave mentalnim zdravljem kako poruka kampanje ne bi ostala ograničena na jednu revijsku večer. Dugoročno žele razvijati Modernu kroz edukacije, poslovne susrete i dodatne mogućnosti predstavljanja mladih dizajnera. Iako je projekt prvotno zamišljen kao modna karavana koja će mijenjati gradove, zasad su se usredotočili na razvoj manifestacije u Zadarskoj županiji.

„Voljeli bismo da za deset godina možemo reći da je ModernA prerasla okvire modne manifestacije i postala prepoznatljiva platforma koja je ostavila stvaran trag na hrvatskoj i regionalnoj kreativnoj sceni”, zaključuju Anita i Alen, koji će novim izdanjem 10. studenoga nastaviti priču započetu prije nepune tri godine u Biogradu na Moru.

Anita i Alene, kada se danas osvrnete na početke Moderne, možete li se prisjetiti trenutka u kojem ste shvatili da ideja o vlastitoj modnoj manifestaciji više nije samo razgovor uz kavu, nego projekt u koji ste spremni uložiti svoje vrijeme, novac i reputaciju?

Mislimo da postoji trenutak u kojem ideja prestaje biti samo razgovor, a postaje nešto za što smo spremni preuzeti odgovornost. Kod nas je to bio trenutak kada smo zajedno odlučili da ne želimo samo razgovarati o vlastitoj modnoj manifestaciji, nego je želimo stvoriti. Od početka smo željeli da ModernA bude mnogo više od modne piste i predstavljanja kolekcija. Naša je vizija bila stvoriti platformu koja povezuje ljude, pruža priliku dizajnerima i kreativcima te prenosi poruke koje nadilaze modu. Naravno, takav projekt zahtijeva mnogo odricanja, ulaganja i hrabrosti. Ulažemo svoje vrijeme, energiju, novac i osobni ugled, ali vjerujemo da se velike stvari događaju kada smo spremni vjerovati svojoj viziji i stati iza nje. Danas smo ponosni na sve što smo zajedno izgradili jer ModernA za nas nije samo modna manifestacija, nego projekt s karakterom, pričom i svrhom.

Modernu ste pokrenuli zajedno, od početka dijeleći ideju o stvaranju nove modne platforme. Kako zapravo funkcionira vaše partnerstvo, u čemu se najbolje nadopunjujete i postoje li situacije u kojima imate potpuno različite poglede na ono što ModernA treba biti?

Smatramo da je za uspjeh svakog zajedničkog projekta potrebno da partneri dijele istu viziju, ali ne moraju nužno razmišljati na isti način. Upravo se u tome nadopunjujemo. Oboje želimo da ModernA raste, razvija se i ostavlja trag, ali svatko od nas donosi svoju perspektivu, ideje i način razmišljanja. Naravno, postoje situacije u kojima imamo različita mišljenja, što smatramo potpuno normalnim, pa čak i korisnim. Nastojimo razgovarati, slušati jedno drugo i na kraju donijeti odluku za koju vjerujemo da je najbolja za projekt. Iza ovakve manifestacije stoji mnogo posla koji publika nikada ne vidi, zato su povjerenje, međusobno poštovanje i spremnost na kompromis iznimno potrebni. Mislimo da je naša najveća snaga upravo u tome što, unatoč svim izazovima, imamo zajednički cilj i želju da ModernA iz godine u godinu bude sve bolja.

Prvo izdanje održali ste u ožujku 2024. u garaži Bure centra u Biogradu na Moru, što je prilično neočekivan prostor za predstavljanje dizajnerskih kolekcija. Je li taj izbor bio posljedica organizacijskih mogućnosti ili ste od početka željeli pokazati da se ozbiljna modna revija može održati i izvan prostora na kakve je publika navikla?

Prvo izdanje Moderne u garaži Bure centra u Biogradu na Moru bilo je spoj mogućnosti, hrabrosti i želje da krenemo. Naravno, na početku svakog projekta postoje određena ograničenja, ali vjerujemo da lokacija sama po sebi ne određuje kvalitetu i ozbiljnost događanja. To određuju vizija, produkcija, ljudi i energija koju ulažemo u projekt. Željeli smo pokazati da moda ne mora biti ograničena na tradicionalne, luksuzne prostore kako bi ostavila snažan dojam. Ponekad upravo neočekivana lokacija daje događanju poseban karakter. Kada danas pogledamo svoje početke i sve što smo od tada izgradili, mislimo da je najvažnije što se nismo bojali krenuti. Svaki veliki projekt mora imati svoj početak, a naš je bila upravo garaža Bure centra, koja je izgledala spektakularno. Iz nje smo krenuli graditi priču koja danas ima mnogo veće ambicije.

Hrvatska modna scena desetljećima se uglavnom povezivala sa Zagrebom, a vi ste odlučili krenuti iz Zadarske županije. Jeste li pritom morali razbijati predrasude dizajnera i suradnika koji su možda smatrali da događanje izvan glavnog grada neće privući jednaku pozornost?

Iskreno, mislimo da smo od početka morali pokazati da se kvalitetan i ozbiljan modni projekt može razvijati i izvan Zagreba. Hrvatska modna scena velikim je dijelom vezana uz glavni grad, ali vjerujemo da kreativnost, talent i ambicija ne poznaju geografske granice. Naravno, trebalo je izgraditi povjerenje i pokazati da iza Moderne stoje ozbiljna vizija, organizacija i produkcija. Smatramo da se povjerenje ne stječe riječima, nego rezultatima. Danas nam je posebno drago što smo pokazali da Zadar i Zadarska županija mogu biti domaćini modne manifestacije koja okuplja dizajnere, kreativce, medije i velik broj uzvanika. Naš cilj nije konkurirati Zagrebu, nego dokazati da hrvatska modna scena može biti još raznovrsnija kada se prilike otvaraju i izvan glavnog grada.

Sjećate li se nekog trenutka s prvog izdanja Moderne koji publika nije mogla vidjeti, a koji vam je ostao posebno urezan u pamćenje, bilo zbog nepredviđenog problema, nervoze ili osjećaja da se sav trud napokon isplatio?

Sjećamo se prije svega velike količine adrenalina i odgovornosti koju smo osjećali iza scene. Publika vidi završni rezultat, modele na pisti i atmosferu, ali ne vidi sve nepredviđene situacije, detalje i stres koji prate organizaciju takvog događanja. Bilo je trenutaka kada smo morali brzo reagirati i rješavati probleme u hodu, ali upravo nas je to iskustvo mnogo naučilo. Mislimo da svaki organizator zna kako ništa ne ide baš potpuno prema planu. Ipak, najviše pamtimo trenutak kada je sve počelo i kada smo shvatili da smo uspjeli ostvariti nešto što je do tada postojalo samo kao naša ideja. Tada smo shvatili da su sav trud, odricanja i neprospavane noći imali smisla. Teško je opisati osjećaj kada vidimo da ono što smo zamislili doista živi pred nama. Upravo je taj osjećaj jedan od razloga zbog kojih nastavljamo dalje.

ModernA je u relativno kratkom razdoblju okupila dizajnere koji iza sebe imaju godine rada i prepoznatljive modne potpise. Kako izgleda proces njihova odabira i što vam je važnije kada nekoga pozivate na reviju: njegova tržišna prepoznatljivost, kvaliteta kolekcije ili mogućnost da publici predstavite nešto što dosad nije vidjela?

Pri odabiru dizajnera nastojimo pronaći ravnotežu između kvalitete, prepoznatljivog autorskog potpisa i svježine koju svaki od njih donosi na pistu. Prepoznatljivost svakako ima svoju ulogu, ali nije jedini kriterij. Jednako su nam bitni kreativnost, kvaliteta izrade, dosljednost u radu i priča koju dizajner prenosi svojim kolekcijama. Želimo da publika na Moderni vidi poznata imena, ali i otkrije nešto novo, drukčije i neočekivano. Posebno nam je stalo otvoriti prostor novim generacijama kreativaca i mladim talentima koji tek grade svoje mjesto na modnoj sceni. Vjerujemo da upravo spoj afirmiranih dizajnera i novih kreativnih snaga daje manifestaciji posebnu energiju i autentičnost. Želimo predstaviti kolekcije i stvoriti modni doživljaj zbog kojeg će publika otići kući s osjećajem da je vidjela nešto vrijedno pamćenja.

Na vašoj su se pisti pojavljivali i etablirani dizajneri i autori koji tek grade svoje mjesto na tržištu. Koliko je teško uskladiti njihove različite zahtjeve i očekivanja, osobito kada svi žele da upravo njihova kolekcija dobije odgovarajući prostor i pozornost?

To je jedan od većih organizacijskih izazova jer svaki dizajner ima svoj način rada, očekivanja i viziju predstavljanja vlastite kolekcije. Naš je zadatak pronaći ravnotežu i osigurati da se svaki od njih osjeća poštovano i dobije prostor koji zaslužuje. Naravno, nije uvijek jednostavno, pogotovo kada surađujemo s autorima koji imaju dugogodišnje iskustvo i onima koji tek ulaze na modnu scenu. Međutim, vjerujemo da je upravo u tome vrijednost Moderne. Želimo stvoriti platformu na kojoj se susreću različita iskustva, generacije i kreativni pristupi. Pritom nastojimo zadržati profesionalne standarde i sagledati cjelinu događanja. ModernA nije prostor za nadmetanje ega, nego mjesto na kojem svi zajedno gradimo jednu modnu priču. Kada to svi prepoznaju, suradnja postaje mnogo jednostavnija.

U javnosti se najčešće govori o dizajnerima, poznatim gostima i atmosferi revije, dok velik dio organizacijskog posla ostaje nevidljiv. Koliko ljudi zapravo sudjeluje u pripremi jednog izdanja Moderne i koji dio produkcije od vas zahtijeva najviše osobnog angažmana?

Iza jednog izdanja Moderne stoji velik broj ljudi, od organizacijskog tima i dizajnera do modela, frizera, vizažista, fotografa, snimatelja, tehničke produkcije i brojnih suradnika. Ovisno o izdanju, riječ je o više od 100 ljudi koji izravno sudjeluju u realizaciji, a kada uključimo sve partnere i suradnike, taj je krug još veći. Najviše osobnog angažmana od nas zahtijevaju koordinacija svih uključenih, povezivanje različitih interesa i briga o tome da svaki detalj bude usklađen s našom vizijom. To podrazumijeva mnogo komunikacije, planiranja i donošenja odluka, često i u posljednjim trenucima prije samog događanja. Publika vidi nekoliko sati modne revije, ali iza toga stoje mjeseci rada, odricanja i odgovornosti. Upravo zato uvijek ističemo da ModernA nije rezultat rada jedne ili dvije osobe, nego zajedničkog truda cijelog tima. Bez kvalitetnih ljudi i njihova povjerenja takav projekt ne bi bio moguć.

Modne revije često izgledaju glamurozno, ali njihova organizacija podrazumijeva ozbiljne troškove. Koliko je danas u Hrvatskoj teško pronaći sponzore spremne financirati ovakav projekt i što im možete ponuditi kao konkretan poslovni rezultat, osim medijske vidljivosti?

Pronaći sponzore danas nije jednostavno jer tvrtke sve više traže konkretne rezultate i jasnu korist od svojih ulaganja. Zato smatramo da sponzorstvo ne smije biti samo razmjena novca za logotip na plakatu, nego partnerstvo u kojem obje strane prepoznaju korist. Kroz Modernu partnerima nudimo mnogo više od medijske vidljivosti. Omogućujemo im izravno povezivanje s publikom, predstavljanje proizvoda i usluga, brendirane prostore na događanju, sadržaj za društvene mreže, suradnju s dizajnerima i kreativcima te mogućnost da njihov brend postane dio cjelokupnog iskustva manifestacije. Posebno nam je stalo razumjeti ciljeve svakog partnera i prilagoditi suradnju njegovim potrebama. Nekome je cilj jačanje prepoznatljivosti, nekome predstavljanje novog proizvoda, a nekome povezivanje s određenom ciljnom skupinom. Vjerujemo da ModernA ima dodatnu vrijednost jer povezuje modu, ljepotu, životni stil i društveno odgovorne poruke, uključujući podizanje svijesti o mentalnom zdravlju. Naš je cilj graditi dugoročne odnose s partnerima koji ne žele biti samo sponzori jednog događanja, nego dio projekta s kojim se mogu poistovjetiti.

Nekada su se modne manifestacije oslanjale na model u kojem su dizajneri plaćali sudjelovanje i tako pokrivali dio produkcijskih troškova. Kako ste vi postavili financijski model Moderne i koliko vam je bitno da nastup na reviji bude dostupan i autorima koji nemaju velike marketinške proračune?

Od početka nam je bilo bitno da ModernA ne bude platforma na kojoj mogućnost sudjelovanja ovisi isključivo o financijskim mogućnostima dizajnera. Svjesni smo da iza mnogih kvalitetnih kolekcija stoje talentirani autori koji nemaju velike marketinške proračune, ali imaju što pokazati. Financijski model Moderne zato se temelji na kombinaciji vlastitih ulaganja, partnerskih suradnji, sponzorstava i pažljivog planiranja produkcijskih troškova. To nije jednostavno jer organizacija ovakvog događanja zahtijeva velika sredstva, a naš je cilj istodobno održati visoku razinu produkcije i pružiti priliku kvalitetnim dizajnerima. Ne mislimo da financijska ograničenja trebaju biti prepreka talentu. Naravno, svaki projekt mora biti financijski održiv, ali vjerujemo da je naša uloga i prepoznati potencijal, otvoriti vrata novim imenima i pomoći im da dođu do publike, medija i potencijalnih kupaca. Upravo u tome vidimo jednu od najvećih vrijednosti Moderne.

Izjavili ste da vas posebno veseli kada dizajneri nakon Moderne uspiju rasprodati svoje kolekcije. Imate li konkretne primjere koji potvrđuju da predstavljanje na vašoj pisti donosi mjerljive prodajne rezultate i koliko se uopće može pratiti takva povezanost?

Najveće nam je zadovoljstvo kada vidimo da sudjelovanje na Moderni dizajnerima donosi nove kontakte, upite kupaca i konkretne poslovne prilike. Kada čujemo da su nakon revije zabilježili veći interes za svoje kolekcije ili ostvarili prodaju, to nam je potvrda da manifestacija ima vrijednost i izvan same večeri. Ipak, treba biti realan jer prodajni rezultati ovise o brojnim čimbenicima, od same kolekcije i cjenovnog pozicioniranja do marketinga i dostupnosti proizvoda. Zato ne bismo svaku prodaju izravno pripisali samo nastupu na našoj pisti. Takav se učinak može pratiti kroz povratne informacije dizajnera, broj novih upita, kontakte ostvarene na događanju i prodaju nakon revije. Voljeli bismo taj dio u budućnosti dodatno razvijati jer želimo da ModernA bude platforma za predstavljanje mode i prostor koji dizajnerima otvara vrata prema novim kupcima i konkretnim poslovnim prilikama.

Posljednjih godina dizajneri sve češće predstavljaju kolekcije putem društvenih mreža, vlastitih kampanja i digitalnih platformi. Što im danas može ponuditi klasična modna revija što ne mogu postići dobro osmišljenom internetskom prezentacijom?

Društvene mreže danas su neizostavne i dizajnerima pružaju mogućnost da svoje kolekcije predstave širokoj publici, ali vjerujemo da ništa ne može u potpunosti zamijeniti iskustvo modne revije uživo. Na pisti se predstavlja odjeća, ali i cjelokupna vizija dizajnera kroz pokret, glazbu, rasvjetu, atmosferu i emociju koju kolekcija prenosi. To je iskustvo koje publika doživljava svim osjetilima, a istodobno pruža priliku za osobne susrete te povezivanje s medijima, kupcima i potencijalnim poslovnim partnerima. S druge strane, digitalne platforme omogućuju da taj trenutak nastavi živjeti i nakon revije. Fotografije, videozapisi i objave mogu dosegnuti publiku koja nije bila fizički prisutna, pa smatramo da se ta dva načina predstavljanja trebaju nadopunjavati. Upravo zato Modernu vidimo kao spoj klasične modne prezentacije i suvremenih komunikacijskih kanala. Naš cilj nije samo organizirati reviju, nego stvoriti iskustvo i sadržaj koji će nastaviti živjeti dugo nakon što se svjetla na pisti ugase.

Hrvatski dizajneri često govore o problemima proizvodnje, visokim troškovima materijala i konkurenciji velikih međunarodnih modnih lanaca. Koliko kroz razgovore sa sudionicima Moderne imate priliku upoznati stvarne poslovne probleme domaćih brendova i što vas u tim razgovorima najviše iznenađuje?

Kroz razgovore s dizajnerima imamo priliku upoznati i onu stranu mode koju publika rijetko vidi. Iza svake kolekcije stoje visoki troškovi materijala i proizvodnje, mnogo osobnog rada, organizacija prodaje i stalna borba za vidljivost na tržištu. Ono što nas najviše iznenađuje jest koliko ljudi koji stoje iza domaćih brendova istodobno mora biti kreativno i poslovno orijentirano. Dizajneri ne stvaraju samo odjeću, nego često sami vode marketing, komunikaciju s kupcima i velik dio poslovanja. Sve to zahtijeva mnogo energije i odricanja. Zato smatramo da domaćim dizajnerima treba pružiti više od same prilike da predstave kolekciju. Potrebni su im vidljivost, povezivanje i mogućnosti za razvoj poslovanja. Upravo zato želimo da ModernA bude platforma koja ne okuplja dizajnere samo tijekom jedne večeri, nego im pomaže da njihov rad dođe do šire publike.

Na Moderni sudjeluju i dizajneri iz drugih zemalja, čime je projekt izašao iz okvira isključivo hrvatske modne scene. Prema kojim kriterijima birate regionalne goste i koliko je teško uspostaviti suradnju s autorima koji već imaju izgrađenu publiku na vlastitim tržištima?

Pri odabiru regionalnih dizajnera najvažniji su nam kvaliteta rada, autentičnost, kreativna vizija i ono što svaki autor može donijeti zajedničkom modnom programu. Ne želimo da ModernA bude samo mjesto predstavljanja domaće scene, nego platforma koja povezuje različite modne perspektive i otvara prostor regionalnoj suradnji. Suradnja s afirmiranim dizajnerima zahtijeva profesionalan pristup, jasnu komunikaciju i kvalitetnu organizaciju. Autori koji već imaju izgrađeno ime i publiku žele znati što im novo predstavljanje može donijeti, a na nama je da im pokažemo vrijednost projekta i mogućnosti koje pružamo. Smatramo da je upravo povezivanje jedna od najvećih vrijednosti Moderne. Kada se na istoj pisti susretnu dizajneri iz različitih zemalja, nastaje prilika za stvaranje novih kontakata, ideja i budućih suradnji. Naš je cilj da ModernA postupno jača svoju regionalnu prepoznatljivost i postane mjesto susreta kreativaca koji dijele iste profesionalne ambicije, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze.

ModernA je od početka zamišljena kao modna karavana koja će mijenjati gradove i lokacije, ali dosadašnja su izdanja ostala vezana uz Zadarsku županiju. Je li to posljedica dobrih uvjeta koje ondje imate ili se pokazalo da je preseljenje velikog modnog događanja iz grada u grad zahtjevnije nego što ste prvotno očekivali?

Ideja modne karavane i dalje je dio naše dugoročne vizije, ali kroz dosadašnji rad shvatili smo koliko je potrebno prvo izgraditi stabilan i prepoznatljiv projekt. Svaka nova lokacija donosi drukčije organizacijske, logističke i financijske izazove, osobito kada želite zadržati visoku razinu produkcije i iskustvo na koje su dizajneri i publika navikli. Zadarska županija pružila nam je odličnu priliku za razvoj Moderne, a kroz dosadašnja izdanja izgradili smo vrijedne odnose s partnerima i publikom. Smatramo da treba prepoznati kada vam određeno okruženje omogućuje da projekt raste i razvija se. To, međutim, ne znači da smo odustali od ideje širenja. Naprotiv, želimo da svaki sljedeći korak bude promišljen i da nova lokacija donese dodatnu vrijednost samom projektu. Ne želimo seliti Modernu samo zbog promjene grada, nego zato što imamo koncept koji na novoj lokaciji može zaživjeti na poseban način.

Četvrto izdanje u zadarskoj Gaženici okupilo je pedesetak modela, a takva produkcija podrazumijeva velik broj ljudi iza pozornice. Kako izgleda posljednjih nekoliko sati prije početka revije i postoji li nešto što vas, unatoč iskustvu, svaki put ponovno uspije izbaciti iz takta?

Posljednjih nekoliko sati prije revije vjerojatno su najintenzivniji dio cijelog projekta. Iza pozornice istodobno se odvijaju pripreme modela, uređivanje frizura i šminkanje, presvlačenja te provjere redoslijeda izlazaka, glazbe, rasvjete i tehničkih detalja. Sve mora funkcionirati kao jedna cjelina, a pritom surađuje velik broj ljudi koje je potrebno koordinirati. Unatoč iskustvu, uvijek se pojavi neka nepredviđena situacija. Može kasniti određeni detalj, promijeniti se raspored ili se može dogoditi tehnički problem. Mislimo da je najveći izazov ostati smiren i pronaći rješenje bez stvaranja dodatne nervoze u timu. Ono što nas najviše izbaci iz takta nije sam problem, jer problemi su sastavni dio organizacije, nego situacija u kojoj se nešto moglo spriječiti pravodobnom komunikacijom. Zato mnogo pozornosti posvećujemo detaljima i koordinaciji. A onda, kada se svjetla upale, glazba krene i prvi model izađe na pistu, adrenalin se pretvori u ponos. Tada shvatimo da je sav taj kaos iza scene imao smisla.

Modne manifestacije često privlače poznate osobe iz javnog života, a njihove fotografije nerijetko dobiju više medijskog prostora od samih kolekcija. Smeta li vam kada se izvještavanje s revije pretvori u pregled odjevnih kombinacija uzvanika, dok rad dizajnera ostane u drugom planu?

Ne smeta nam što mediji posvećuju pozornost poznatim osobama jer su i one dio društvenog i modnog događanja. Njihova prisutnost može privući dodatnu publiku i povećati vidljivost manifestacije. Međutim, smatramo da bi u središtu svake modne revije ipak trebali biti dizajneri, njihove kolekcije i kreativnost koju ulažu u svoj rad. Iza svake kolekcije stoje mjeseci priprema, ideja, odricanja i rada, a ponekad se sve to u medijskom izvještavanju svede na nekoliko fotografija uzvanika. Voljeli bismo da se više prostora posveti pričama koje stoje iza kreacija, inspiraciji dizajnera i njihovim autorskim potpisima. Naš je cilj da ModernA privuče pozornost, ali i da je usmjeri prema ljudima zbog kojih se revija uopće održava. Glamur je dio mode, no njezina je vrijednost ipak u kreativnosti, talentu i poruci koju dizajner prenosi svojim radom.

Organizacija modne revije uključuje mnogo kompromisa, od izbora prostora do zahtjeva dizajnera i sponzora. Jeste li se tijekom rada na Moderni našli u situaciji da ste morali odbiti financijski ili poslovno primamljivu ponudu jer bi njezino prihvaćanje promijenilo karakter projekta?

Smatramo da je kod svakog projekta potrebno znati što želite postići, ali i gdje su granice preko kojih ne želite prijeći. Naravno, financijska podrška i kvalitetna partnerstva potrebni su za razvoj Moderne, no jednako nam je stalo sačuvati identitet i vrijednosti na kojima smo projekt gradili. Kada prihvaćamo suradnju, ona mora imati smisla za obje strane, ali i uklapati se u viziju manifestacije. Ne želimo da ModernA postane samo prostor za promociju brendova, nego da zadrži svoj modni i kreativni karakter te društvenu dimenziju, posebno kroz podizanje svijesti o mentalnom zdravlju. Vjerujemo da nije svaka poslovno primamljiva prilika nužno i dobra prilika za dugoročni razvoj. Ponekad je bolje sačuvati smjer kojim idemo nego ostvariti kratkoročnu korist. Želimo graditi projekt iza kojeg možemo stajati s ponosom, a to znači donositi odluke koje su u skladu s našim vrijednostima.

Na hrvatskoj modnoj sceni često se govori o nedostatku prostora za mlade dizajnere, ali oni istodobno moraju konkurirati etabliranim imenima koja privlače publiku i medije. Razmišljate li o tome da ModernA uvede poseban program kroz koji bi neafirmirani autori mogli predstaviti svoje prve ozbiljne kolekcije?

Apsolutno, jer smatramo da je pružanje prilike novim generacijama kreativaca jedna od važnijih uloga Moderne. I sami smo svjesni koliko je teško napraviti prve ozbiljne korake na modnoj sceni, osobito kada nemate dovoljno financijskih sredstava, kontakata ili medijske vidljivosti. Želimo da ModernA bude mjesto na kojem se susreću afirmirana imena i mladi talenti jer vjerujemo da jedni drugima mogu donijeti novu energiju, iskustvo i inspiraciju. Poseban program za neafirmirane autore svakako je smjer koji ima smisla razvijati, uz kvalitetan odabir i podršku koja mladim dizajnerima može pomoći da naprave sljedeći korak. Naša je vizija predstaviti ono što je već prepoznato, ali i otkriti ono što tek dolazi. Vjerujemo da se budućnost mode gradi upravo tako, pružanjem prilike talentiranim autorima prije nego što postanu poznata imena.

Ovogodišnje izdanje Moderne, najavljeno za 10. studenoga u Wedding Resortu Berekin, u središte stavlja mentalno zdravlje. Što vas je potaknulo da upravo tu temu povežete s modom i postoji li neko osobno iskustvo ili susret koji je utjecao na takvu odluku?

Moda je često povezana s ljepotom, samopouzdanjem i vanjskom slikom koju pokazujemo svijetu, ali iza te slike uvijek stoji čovjek sa svojim emocijama, nesigurnostima i životnim izazovima. Upravo nas je to potaknulo da ovogodišnju Modernu povežemo s mentalnim zdravljem. Željeli smo poslati poruku da ono što vidimo izvana nije uvijek odraz onoga što osoba proživljava iznutra. Netko može izgledati sretno, uspješno i samouvjereno, a istodobno prolaziti kroz teško razdoblje o kojem ne govori. Zato smo odabrali poruku: „Ono što vidiš nije cijela priča. Neki se ljudi iznutra slamaju dok se izvana smiješe.” Ne bismo rekli da je za takvu odluku presudan bio samo jedan događaj ili susret, nego sve veća svijest o tome koliko je potrebno razgovarati o mentalnom zdravlju bez stigme i predrasuda. Želimo potaknuti ljude da budu pažljiviji jedni prema drugima, da ne donose zaključke na temelju vanjskog izgleda i da se ne boje potražiti pomoć kada im je potrebna. Vjerujemo da moda može privući pozornost, a mi tu pozornost želimo iskoristiti za poruku koja je važnija od bilo koje odjevne kombinacije. Ako barem jednu osobu potaknemo da nekoga pita kako je i pritom iskreno sasluša odgovor, smatrat ćemo da smo napravili nešto vrijedno.

Modna industrija često stvara sliku savršenstva, od izgleda modela do načina života koji se promovira kroz kampanje. Koliko ste tijekom rada s ljudima iz te industrije primijetili pritisak da se uvijek izgleda zadovoljno i uspješno, čak i kada je stvarnost potpuno drukčija?

Mislimo da je taj pritisak prisutan u modnoj industriji, ali i u društvu općenito. U svijetu mode posebno se velika pozornost pridaje vanjskom izgledu, uspjehu i dojmu koji ostavljamo na druge. Od modela se očekuje da budu profesionalni, samouvjereni i nasmijani, od dizajnera da stalno budu kreativni i uspješni, a od organizatora da svaki događaj izgleda besprijekorno. Međutim, iza svega toga stoje ljudi koji imaju svoje brige, strahove, nesigurnosti i teške dane. Kroz rad na Moderni sve više shvaćamo koliko je potrebno promatrati ljude i izvan njihove profesionalne uloge, izgleda ili uspjeha. Ono što publika vidi na pisti traje nekoliko minuta, ali iza toga stoje mjeseci rada, odricanja, stresa i velikih očekivanja. Ponekad se toliko trudimo ostaviti dojam da je sve pod kontrolom da zaboravimo sebi i drugima dopustiti da jednostavno ne budemo dobro. Upravo zato ne želimo stvarati sliku savršenstva, nego iskoristiti modu kako bismo otvorili prostor za iskreniji i ljudskiji razgovor. Naša poruka nije usmjerena protiv ljepote ili glamura, nego protiv ideje da iza lijepe vanjštine uvijek mora stajati sretan i bezbrižan život. Želimo podsjetiti da nitko ne bi trebao osjećati potrebu skrivati svoje emocije samo zato što se od njega očekuje da bude snažan, uspješan ili nasmijan. Ponekad je najbolje što možemo učiniti za nekoga upravo to da ga ne procjenjujemo prema onome što vidimo, nego da ga pitamo kako je i budemo spremni saslušati.

U kampanji za ovogodišnju Modernu govorite o teškoćama koje ljudi skrivaju iza osmijeha. Hoće li ta poruka dobiti nastavak kroz suradnju sa stručnjacima ili organizacijama koje se bave mentalnim zdravljem, kako bi se tema otvorila i izvan same modne piste?

Smatramo da poruka o mentalnom zdravlju ne smije završiti posljednjim izlaskom modela na pistu. Moda nam može pomoći da privučemo pozornost javnosti, ali želimo da razgovor koji pokrenemo ima nastavak i izvan same manifestacije. Želimo da ModernA postupno postane platforma koja, uz modu i kreativnost, otvara prostor i za društvene teme. U tom smjeru vidimo mogućnost suradnje sa stručnjacima, udrugama i organizacijama koje se bave mentalnim zdravljem jer smatramo da o toj temi treba govoriti odgovorno, otvoreno i uz podršku ljudi koji imaju potrebno znanje i iskustvo. Naš je cilj potaknuti ljude da više razgovaraju, da se ne boje priznati da prolaze kroz teško razdoblje i da razumiju kako traženje pomoći nije znak slabosti, nego hrabrosti. Ponekad već jedan iskren razgovor ili osjećaj da nas netko doista čuje mogu biti prvi korak prema poboljšanju. Ne želimo da mentalno zdravlje bude samo poruka u kampanji ili tema kojoj se posvetimo jedan dan. Želimo da to bude dio našeg rada koji ćemo razvijati kroz buduća izdanja Moderne i suradnje koje imaju stvaran smisao. Vjerujemo da se uspjeh jednog projekta ne mjeri samo brojem uzvanika ili medijskih objava, nego i dojmom koji ostavi na ljude.

Ovogodišnji program okuplja autore različitih generacija i estetika, među kojima su Boudoir, Zoran Aragović, Martina Herak i Igor Todorović. Kako uspijevate oblikovati revijsku večer u kojoj svaki dizajner zadržava vlastiti identitet, a publika ipak ima osjećaj da prati jedinstveno osmišljen događaj?

Upravo je u tome jedan od najvećih izazova, ali i ljepota organizacije Moderne. Svaki dizajner ima svoj rukopis, estetiku, način razmišljanja i priču koju želi prenijeti publici. Naš zadatak nije mijenjati taj identitet, nego stvoriti uvjete u kojima će ga svaki autor moći predstaviti na najbolji mogući način. Ovogodišnji program okuplja različite generacije i modne senzibilitete, od prepoznatljivih autorskih potpisa do drugih kreativaca koji svojim radom donose novu energiju. Upravo te razlike daju programu posebnu raznolikost i čine ga zanimljivim. Ne tražimo da svi budu isti, nego da svatko ima razlog biti dio zajedničkog programa. Cjelinu gradimo kroz pažljivo osmišljen raspored, ritam revije, produkciju, glazbu, rasvjetu i atmosferu prostora. Želimo da svaki izlazak ima svoju posebnost, ali i da se prirodno nadovezuje na ono što mu prethodi. Publika tako ne prati samo niz pojedinačnih kolekcija, nego večer koja ima svoj tijek, energiju i emociju. Vjerujemo da se snaga Moderne vidi upravo u povezivanju različitosti bez gubitka individualnosti. Želimo da dizajneri s piste odu s osjećajem da su predstavili sebe i svoj rad, a da publika ponese dojam jedinstvenog modnog iskustva. Za nas uspjeh nije kada svi izgledaju jednako, nego kada različiti autori zajedno stvore nešto što nadilazi pojedinačni nastup.

Kada usporedite publiku koja je došla na prvu Modernu u Biogradu s publikom koja danas prati projekt, primjećujete li promjenu u njezinu odnosu prema domaćoj modi? Dolaze li ljudi prvenstveno zbog društvenog događanja ili se povećava broj onih koji zaista žele upoznati dizajnere i kupiti njihove kreacije?

Mislimo da se odnos publike prema Moderni, ali i prema domaćoj modi, postupno razvija. Kada smo krenuli u Biogradu na Moru, naš je cilj bio pokazati da se kvalitetna modna manifestacija može graditi i izvan velikih modnih središta. Tada smo prvenstveno željeli okupiti ljude, predstaviti dizajnere i stvoriti događaj koji će ostaviti dojam. Danas vidimo koliko nam je značilo što smo kroz svako izdanje gradili prepoznatljivost projekta i otvarali prostor domaćim autorima. Društveni aspekt mode uvijek će imati svoju ulogu. Ljudi dolaze zbog atmosfere, susreta, produkcije i cjelokupnog doživljaja, ali vjerujemo da upravo takvo iskustvo može biti prvi korak prema većem interesu za dizajnere i njihove kolekcije. Kada publika vidi odjeću na pisti, upozna priču iza nje i prepozna autorski potpis, moda prestaje biti samo nešto što promatramo i postaje nešto s čime se možemo povezati. Voljeli bismo da sve više posjetitelja nakon revije potraži dizajnera, istraži njegov rad, raspita se o kolekciji ili odluči kupiti njegovu kreaciju. Ipak, ne bismo tvrdili da je kupnja jedini pokazatelj promjene odnosa publike prema modi. Novi kontakti, interes za dizajnere, medijska vidljivost i mogućnosti buduće suradnje također su dio razvoja domaće modne scene. Naš je cilj da ModernA ne bude samo večer koju će ljudi pamtiti po lijepoj atmosferi i fotografijama, nego i platforma koja će ih potaknuti da više cijene domaći dizajn. Iza svake kolekcije stoje ideja, talent, znanje i mnogo rada. Što više približimo taj proces publici, to su veće mogućnosti da će domaći dizajneri dobiti pozornost i konkretnu podršku.

Hrvatska ima dizajnere koji godinama uspješno posluju, ali domaća modna industrija i dalje nema razvijenu infrastrukturu kakvu poznaju veća europska tržišta. Što, prema vašem iskustvu, najviše nedostaje našoj sceni da bi domaći dizajn mogao ozbiljnije konkurirati izvan Hrvatske?

U Hrvatskoj ne nedostaje kreativnosti ni kvalitetnih dizajnera, nego sustavnije podrške koja bi im omogućila da svoj talent pretvore u dugoročno održiv posao. Imamo autore s prepoznatljivim rukopisom, kvalitetnim kolekcijama i potencijalom za međunarodno tržište, ali talent sam po sebi nije dovoljan. Potrebni su proizvodni kapaciteti, pristup financiranju, kvalitetna distribucija, snažniji marketing i prilike za predstavljanje na relevantnim međunarodnim tržištima. Dizajner danas mora biti mnogo više od kreativca. Uz osmišljavanje kolekcija, često se mora baviti nabavom materijala, proizvodnjom, prodajom, komunikacijom s kupcima i promocijom vlastitog brenda. To zahtijeva vrijeme, znanje i financijska sredstva. Kada se tome pridruže visoki troškovi proizvodnje i ograničeno domaće tržište, jasno je zašto je teško napraviti iskorak prema inozemstvu, čak i kada postoji kvalitetan proizvod. Smatramo da bi nam koristilo više povezivanja dizajnera s poslovnim partnerima, investitorima, trgovcima i međunarodnim platformama, ali i bolja suradnja unutar same industrije. Potrebno je graditi dugoročne odnose, a ne očekivati da će jedan uspješan nastup ili jedna revija preko noći otvoriti vrata svjetskog tržišta. Međunarodna prepoznatljivost razvija se postupno, kroz kvalitetu, dosljednost i odgovarajuće poslovne kontakte. Upravo u tome vidimo i ulogu projekata poput Moderne. Mi ne možemo sami riješiti sve probleme modne industrije, ali možemo dizajnerima pružiti vidljivost, povezati ih s publikom i potencijalnim partnerima te otvoriti prostor za nove suradnje. Voljeli bismo da domaći dizajn ne promatramo kao nešto što treba podržati samo iz lokalnog ponosa, nego kao kreativnu i gospodarsku vrijednost koja zaslužuje priliku za ozbiljan rast i izvan Hrvatske.

S obzirom na to da ModernA okuplja autore, modele, fotografe, stiliste i druge profesionalce, jeste li razmišljali o tome da projekt tijekom godine preraste u prostor za poslovne susrete, edukacije ili prodajne prezentacije, umjesto da se njegova aktivnost uglavnom veže uz datume revija?

Da, o tome svakako razmišljamo jer vjerujemo da potencijal Moderne nadilazi jednu revijsku večer. Sama manifestacija okuplja velik broj kreativaca i profesionalaca iz različitih područja, a upravo u tim susretima nastaju ideje, poznanstva i suradnje koje mogu prerasti u nešto mnogo veće od samog događanja. Voljeli bismo da ModernA postupno postane platforma koja će povezivati modnu industriju tijekom cijele godine. To može uključivati poslovne susrete dizajnera i potencijalnih partnera, edukacije za mlade kreativce, radionice, predstavljanje kolekcija te prilike za izravno povezivanje autora s kupcima i poslovnim sektorom. Posebno nam je stalo do nove generacije kreativaca kojoj želimo omogućiti da stekne iskustvo, razvije kontakte i lakše napravi prve profesionalne korake. Ipak, takav razvoj zahtijeva dobru organizaciju, kvalitetne partnere i održiv model poslovanja. Ne želimo širiti projekt samo zato da bismo imali više aktivnosti, nego stvarati sadržaje koji imaju konkretnu vrijednost za ljude koji su dio Moderne. Svaka nova inicijativa mora imati jasan cilj i odgovoriti na stvarne potrebe kreativne zajednice. Revija će i dalje ostati središnji trenutak projekta jer upravo na pisti moda dobiva svoju punu vizualnu i emocionalnu snagu. No voljeli bismo da ona bude vrhunac cjelogodišnjeg procesa, a ne jedini trenutak u kojem se okupljamo. Za nas bi pravi uspjeh bio kada bi ljudi povezani s Modernom tijekom cijele godine stvarali nove projekte, razvijali poslovne odnose i otvarali prilike jedni drugima.

Svako novo izdanje podiže očekivanja publike, dizajnera i partnera, a s njima rastu i organizacijski zahtjevi. Postoji li granica do koje želite razvijati Modernu ili biste bili zadovoljni i manjim formatom ako bi vam omogućio veću kontrolu nad sadržajem i kvalitetom produkcije?

Smatramo da rast sam po sebi ne bi smio biti jedino mjerilo uspjeha. Naravno da želimo da ModernA nastavi razvijati svoju prepoznatljivost, privlači kvalitetne autore i partnere te okuplja sve više ljudi, ali pritom nam je najvažnije sačuvati kvalitetu i identitet projekta. Ne želimo da broj uzvanika ili veličina produkcije postanu važniji od onoga zbog čega smo Modernu uopće pokrenuli. Svako novo izdanje donosi veća očekivanja, a iza nekoliko sati modne revije stoje mjeseci priprema, mnogo ljudi i velik broj detalja koji moraju funkcionirati zajedno. S vremenom smo naučili da pravi uspjeh nije samo napraviti veći događaj od prethodnog, nego stvoriti iskustvo u kojem su dizajneri kvalitetno predstavljeni, publika zadovoljna, partneri prepoznaju vrijednost suradnje, a cijeli tim može biti ponosan na rezultat. Zato ne bismo isključili ni manji format ako bi nam omogućio da ostvarimo jasniju koncepciju, kvalitetniju produkciju ili sadržajno snažniji program. Veličina događanja ima svoju ulogu, ali nije presudna. Ponekad manji, pažljivo osmišljen format može ostaviti snažniji dojam od velikog spektakla koji nema dovoljno jasnu priču. Naša je ambicija rasti, ali ne pod svaku cijenu. Želimo razvijati Modernu tako da svaki korak ima smisla i da pritom ne izgubimo kreativnost, osobni pristup i društvenu poruku koju smatramo dijelom projekta. Ako jednog dana budemo morali birati između većeg i kvalitetnijeg događaja, uvijek ćemo ozbiljno razmotriti ono što dugoročno donosi veću korist dizajnerima, publici i samoj Moderni.

Hrvatska je nekoć imala nekoliko velikih modnih manifestacija, od Cro A Portera i Fashion Weeka Zagreb do Fashion.hr-a, a tijekom godina mnoge su nestale, spojile se s drugim projektima ili prolazile kroz duge stanke. Kako vi tumačite taj razvoj događaja i mislite li da je problem bio u prezasićenosti tržišta, financijskoj neodrživosti ili tome što se promijenio način na koji publika prati modu?

Mislimo da se ne može izdvojiti samo jedan razlog. Vjerujemo da je riječ o kombinaciji financijske neodrživosti, promjena na tržištu i činjenice da se način na koji ljudi prate modu znatno promijenio. Velike modne manifestacije poput Cro A Portera, Fashion Weeka Zagreb i Fashion.hr-a ostavile su trag na domaćoj modnoj sceni i pomogle brojnim dizajnerima da postanu prepoznatljivi. Njihovu ulogu ne treba promatrati samo kroz trajanje projekata, nego i kroz generacije autora kojima su pružili priliku. Organizacija takvih događanja zahtijeva velika financijska sredstva, snažne partnere, podršku medija i publiku koja će redovito pratiti projekt. Istodobno, dizajneri se suočavaju s vlastitim poslovnim izazovima, a organizatori moraju pronaći održiv model koji omogućuje da manifestacija iz godine u godinu zadrži kvalitetu. Ako se prevelik dio poslovanja oslanja na nekoliko sponzora ili ako je teško dugoročno osigurati financiranje, održavanje kontinuiteta postaje ozbiljan izazov. Promijenila se i publika. Danas se modne kolekcije mogu pratiti putem društvenih mreža, digitalnih kampanja i sadržaja koji su dostupni gotovo odmah. To, međutim, ne znači da je iskustvo modne revije izgubilo vrijednost. Upravo suprotno, vjerujemo da kvalitetno osmišljeno događanje uživo i dalje ima posebnu snagu jer povezuje ljude, stvara emociju i omogućuje dizajnerima da svoj rad predstave u cjelovitom kontekstu. Potrebno je pronaći način da se taj doživljaj poveže s digitalnom komunikacijom i publikom koja danas očekuje više od samog izlaska modela na pistu. Iz iskustva s Modernom naučili smo da nije dovoljno napraviti dobru reviju. Potrebno je izgraditi prepoznatljiv identitet, razvijati odnose s partnerima i publikom te imati jasnu viziju onoga što projekt želi predstavljati. Ne bismo rekli da je hrvatsko tržište nužno prezasićeno modnim manifestacijama. Prije bismo rekli da svaki projekt mora pronaći svoju svrhu i razlog zbog kojeg će ga ljudi željeti pratiti. Naš je cilj graditi Modernu postupno i održivo, tako da ne bude samo događaj na određeni datum, nego platforma koja stvara vrijednost za dizajnere, kreativce i publiku.

Kada pogledate koliko je nekoć bilo modnih manifestacija, a koliko ih danas uspijeva održati kontinuitet, je li vam pomalo drago što je ModernA uspjela pronaći svoje mjesto među rijetkim aktivnim projektima te vrste? Osjećate li zbog toga određeni ponos ili vas više zabrinjava činjenica da je hrvatska modna scena ostala bez velikog dijela događanja koja su je godinama oblikovala?

Naravno da osjećamo ponos što je ModernA uspjela pronaći svoje mjesto i izdanjem za izdanjem graditi prepoznatljivost. Krenuli smo s velikom željom i vizijom, bez jamstva da će projekt zaživjeti, a danas iza sebe imamo iskustvo, autore koji nam se vraćaju, partnere i publiku koja prepoznaje naš rad. To nam je potvrda da trud, upornost i jasna ideja mogu stvoriti nešto vrijedno. Međutim, taj ponos ne znači da nam je drago što je dio velikih modnih manifestacija nestao ili izgubio kontinuitet. Projekti poput Cro A Portera, Fashion Weeka Zagreb i Fashion.hr-a bili su važni za razvoj hrvatske modne scene, promociju dizajnera i stvaranje interesa za domaći dizajn. Svaka takva manifestacija otvarala je vrata novim autorima i stvarala prilike koje je teško nadomjestiti kada nestanu. Voljeli bismo da ih je više jer vjerujemo da snažna modna scena ne nastaje kroz jedan projekt, nego kroz više kvalitetnih platformi koje se međusobno nadopunjuju. Istodobno, svjesni smo da se kontinuitet ne podrazumijeva. Iza svakog izdanja Moderne stoje veliki osobni angažman, financijski rizici, mjeseci priprema i tim ljudi koji vjeruje u ono što radimo. Zato uspjeh ne mjerimo samo time što smo opstali, nego i time možemo li iz godine u godinu ponuditi kvalitetu, nove ideje i stvarnu vrijednost dizajnerima. Ako nas pitate što bismo najviše voljeli vidjeti u budućnosti, onda je to snažnija i povezanija hrvatska modna scena, s više prostora za autore, mlade kreativce i različite koncepte. Ne želimo biti jedini koji uspijevaju, nego dio okruženja u kojem će i drugi kvalitetni projekti moći rasti i trajati. Što je scena raznovrsnija, to su veće mogućnosti za sve koji u njoj stvaraju.

Ako se za deset godina ponovno sretnemo i budemo razgovarali o Moderni, što biste voljeli da tada možete reći o projektu? Postoji li nešto što danas još ne možete ostvariti, a zbog čega ste zapravo i odlučili krenuti u cijelu ovu priču?

Voljeli bismo da za deset godina možemo reći da je ModernA prerasla okvire modne manifestacije i postala prepoznatljiva platforma koja je ostavila stvaran trag na hrvatskoj i regionalnoj kreativnoj sceni. Voljeli bismo da smo pomogli dizajnerima da naprave važne profesionalne korake, mladim kreativcima otvorili vrata koja su im možda u početku bila zatvorena i povezali ljude koji su zahvaljujući Moderni zajedno stvorili nešto vrijedno. Kada smo zajedno krenuli u ovu priču, nismo imali sve odgovore niti smo mogli znati dokle će nas projekt dovesti. Imali smo ideju, vjeru u nju i želju stvoriti nešto što će ljudima pružiti priliku da pokažu svoj talent. Danas bismo voljeli da smo tu ideju uspjeli pretvoriti u još stabilniji sustav koji ne ovisi samo o jednoj večeri godišnje, nego tijekom cijele godine stvara mogućnosti za suradnju, edukaciju, predstavljanje i razvoj novih talenata. Posebno bismo voljeli da smo uspjeli ostvariti ono što smatramo jednako važnim kao i samu modu, a to je da ModernA postane platforma koja se prepoznaje i po društvenoj odgovornosti. Voljeli bismo da smo kroz naše kampanje i projekte pomogli otvoriti razgovore o mentalnom zdravlju, potaknuli više razumijevanja i podsjetili ljude da iza svake vanjske slike postoji osoba sa svojim emocijama i izazovima. Ako uspijemo spojiti kreativnost s takvom porukom, vjerujemo da ćemo napraviti nešto što nadilazi samu manifestaciju.

PROČITAJTE: Iza osmijeha kriju se neispričane priče – Poznata modna imena okupljaju se na događaju koji nosi posebnu poruku

Osobno bismo voljeli da se za deset godina možemo osvrnuti i reći da smo ostali vjerni sebi. Da nismo izgubili entuzijazam zbog kojeg smo počeli, da smo znali rasti bez odricanja od svojih vrijednosti i da smo iza sebe ostavili nešto što će nastaviti živjeti kroz ljude kojima smo dali priliku. Na kraju, najveći uspjeh neće biti broj ljudi koji su prošli kroz našu reviju, nego broj prilika koje smo stvorili i dobrih priča koje su započele upravo zahvaljujući Moderni.