Jonathan Anderson predstavio je svoju prvu Dior Alps kolekciju, a ovi zimski komadi već su na našoj listi želja
Jonathan Anderson nastavlja oblikovati novu estetiku modne kuće Dior, a njegova najnovija interpretacija linije Dior Alps donosi drugačiji pogled na zimsku garderobu, skijašku odjeću i modne dodatke namijenjene boravku u planinama. Kolekcija za sezonu jesen/zima 2026./2027., koja u prodaju stiže tijekom listopada, prvi je Andersonov autorski pristup Diorovu alpskom programu. U središtu su tehnički materijali, predimenzionirane zimske jakne, pletivo, torbe i obuća, uz motive snježnih krajolika, skandinavske ilustracije i prepoznatljive simbole francuske modne kuće. Anderson pritom zadržava funkcionalnu osnovu zimske odjeće, ali je obrađuje kroz dekorativne detalje, teksture i grafičke uzorke koji se pojavljuju na različitim kategorijama proizvoda.
Dior Alps već je etabliran dio Diorove sezonske ponude, osmišljen za zimsku garderobu koja povezuje skijašku odjeću s luksuznim modnim dodacima i komadima za slobodno vrijeme. Andersonova prva kolekcija nastavlja taj koncept, ali uvodi izraženiji ilustrativni pristup i niz detalja karakterističnih za njegov dizajnerski rukopis. Njegov dosadašnji rad za Dior temelji se na reinterpretaciji arhivskih elemenata kuće, pri čemu povijesne reference dobivaju nove proporcije, materijale i dekorativna rješenja. Takav pristup prisutan je i u kolekciji Dior Alps, u kojoj se poznati monogrami i modeli torbi pojavljuju uz motive češera, pingvina, zimskih pejzaža i kristala leda.
Jedan od prepoznatljivijih elemenata kolekcije novi su printevi koji se protežu kroz pletivo, torbe i tekstilne dodatke. Motiv Dior d’Hiver prikazuje snijegom prekrivene planinske krajolike s drvenim kućicama i skijašima u pokretu, oblikovane poput niza ilustriranih zimskih prizora. Umjesto uobičajenih geometrijskih uzoraka karakterističnih za sportsku odjeću, Anderson koristi figurativne kompozicije koje podsjećaju na tradicionalne zimske razglednice i ilustracije iz skandinavske vizualne kulture. Pahulje, planinske kuće i sitne ljudske figure raspoređene su po površinama odjevnih predmeta i dodataka, dok kombinacija grafičkih elemenata i teksturiranih materijala stvara razliku između pojedinih modela.
Druga skupina motiva nosi naziv Dior Snow, a inspirirana je zaleđenim jezerima i zimskim krajolicima. Ti se uzorci pojavljuju na torbi Dior Book Tote, modelima izrađenima od mekanog shearling materijala te privjescima za torbe. Anderson tako povezuje velike površine namijenjene ilustracijama s manjim dekorativnim predmetima, koristeći iste vizualne reference u različitim formatima. Posebno mjesto zauzima Dior Book Tote, jedan od najprepoznatljivijih modela kuće, čija jednostavna konstrukcija i velika površina omogućuju primjenu složenijih grafičkih kompozicija. Zimski motivi u ovoj kolekciji zamjenjuju dio tradicionalnih dekorativnih rješenja, dok sam model zadržava svoju prepoznatljivu siluetu.
U segmentu vanjske odjeće kolekcija obuhvaća podstavljene jakne, kapute i komade namijenjene après-ski garderobi, odnosno odijevanju nakon skijanja. Dior Oblique, monogram koji se desetljećima koristi na odjeći i modnim dodacima kuće, pojavljuje se na zimskim jaknama, maskama za lice, čizmama i tekstilnim dodacima. Uz njega su prisutni motivi kristala leda koji ukrašavaju šalove, kape i rukavice. Kombinacija tehničkih tkanina i mekanih materijala prati različite potrebe zimske garderobe, od zaštitnih vanjskih slojeva do odjeće namijenjene boravku u zatvorenim prostorima i šetnjama planinskim odredištima. Dekorativni elementi pritom su prilagođeni vrsti proizvoda, pa se monogram pojavljuje na većim površinama, dok su kristali i sitni ornamenti rezervirani za detalje.
Posebna pozornost posvećena je torbama, kategoriji u kojoj Anderson nastavlja razvijati postojeće Diorove modele. Dior Médaillon Flap Bag i Diorly dobivaju izvedbe od brušene kože i shearling materijala, čija mekana, voluminozna površina odgovara zimskom karakteru kolekcije. Upotreba tih materijala mijenja dojam poznatih silueta, osobito u usporedbi s njihovim klasičnim kožnim verzijama. Diorly, jedan od modela koje je Anderson predstavio tijekom svojeg rada za kuću, prepoznatljiv je po mekšoj konstrukciji i metalnom lancu s natpisom Dior na naramenici. U zimskoj interpretaciji naglasak se premješta na teksturu materijala, čime torba dobiva izgled usklađen s ostatkom après-ski garderobe.
Drugačiji pristup primijenjen je na modelima Lady Dior i Dior Bow, koji se u kolekciji pojavljuju u tamnoplavoj koži ukrašenoj metalnim detaljima i svjetlucavim kamenčićima. Duboka plava nijansa i raspored ukrasa asociraju na noćno nebo, čime Anderson zimsku temu prenosi na večernje modne dodatke. Lady Dior pritom ostaje vezan uz svoju tradicionalnu konstrukciju, dok Dior Bow, model oblikovan oko motiva mašne, predstavlja noviji dio Andersonova dizajnerskog jezika za francusku kuću. Kontrast između mekanih torbi od shearling materijala i strukturiranijih kožnih modela s ukrasima omogućuje da se kolekcija kreće između dnevne zimske garderobe i odjevnih kombinacija za večernje prilike.
Andersonov interes za male predmete i neočekivane dekorativne motive posebno dolazi do izražaja u privjescima za torbe. Među njima se pojavljuju minijaturne interpretacije Diorova kostima Bar, stolice Médaillon i figure pingvina. Kostim Bar, koji je Christian Dior predstavio 1947. godine u sklopu svoje prve kolekcije, jedan je od najpoznatijih simbola modne kuće, dok je stolica Médaillon povezana s uređenjem Diorovih povijesnih salona. Njihovo pretvaranje u male modne dodatke primjer je Andersonova načina rada s arhivskim referencama. Povijesni predmeti i odjevne siluete dobivaju novu funkciju, a u istoj skupini proizvoda pojavljuju se i motivi koji nemaju izravnu vezu s Diorovom poviješću, poput pingvina.
Muški dio kolekcije razvija sličnu zimsku estetiku kroz tehničke materijale, odjeću za boravak na otvorenom i obuću inspiriranu planinarenjem. Grafički uzorci pojavljuju se na odjevnim predmetima i après-ski kombinacijama, dok su pojedini modni dodaci obrađeni kroz izraženije teksture. Model Dior Normandie reinterpretiran je u shearling materijalu, s dekorativnim motivima češera i detaljem u obliku naprstka, predmeta koji se tradicionalno povezuje s krojačkim zanatom. Takvi elementi povezuju prirodne motive s referencama na izradu odjeće, što se uklapa u Andersonov interes za zanatske postupke i predmete svakodnevne upotrebe.
Obuća donosi nekoliko različitih interpretacija planinske garderobe. Dior Valto obuhvaća čizme i cipele tipa derby koje preuzimaju elemente planinarske obuće, ali ih prilagođavaju modnoj silueti. Time se poznati oblik robusne obuće za kretanje po zahtjevnijem terenu prenosi u kontekst luksuzne svakodnevne garderobe. S druge strane, natikače Dior Aqua zamišljene su kao opuštenija alternativa, s mekanom površinom baršunastog dojma. Njihova je namjena bliža boravku u planinskim kućama i hotelima nego aktivnostima na snijegu, što odgovara podjeli kolekcije na tehničke odjevne predmete i modele namijenjene slobodnom vremenu.
Dior Alps proširen je i na liniju Dior Maison, koja zimsku tematiku prenosi na predmete za interijer. U ponudi se nalaze pokrivači, dekorativni jastuci i dvije bilježnice ukrašene crtežima iz kolekcije. Riječ je o predmetima koji koriste isti vizualni jezik kao odjeća i modni dodaci, ali su prilagođeni prostoru za odmor i boravak. Na taj način Dior zadržava povezanost između svojih modnih kolekcija i ponude za dom, segmenta u kojem se motivi i dekorativne tehnike iz svijeta mode redovito prenose na uporabne predmete.
Nova Dior Alps kolekcija uklapa se u Andersonov dosadašnji rad za Dior, u kojem se arhivska ostavština kuće obrađuje kroz suvremene siluete i neočekivane detalje. U kolekciji visoke mode za proljeće/ljeto 2026. istraživao je odnos prirodnih oblika, umjetničkih predmeta i tradicionalnih couture tehnika, dok je u prêt-à-porter kolekciji za jesen/zimu 2026./2027. reinterpretirao povijesne odjevne konstrukcije, dekorativne elemente i prepoznatljivu jaknu Bar. Dior Alps donosi primjenu srodnog dizajnerskog pristupa na sezonsku odjeću i modne dodatke, s većim naglaskom na zimske materijale, grafičke motive i praktične oblike odijevanja.
Kolekcija je najavljena za listopad 2026., a japansko predstavništvo modne kuće potvrdilo je dostupnost u tamošnjim Diorovim buticima i službenoj internetskoj trgovini. U japanskoj objavi navedene su i cijene odabranih proizvoda, uključujući Dior Book Tote od 810.000 jena, Dior Normandie torbu od 1.350.000 jena i čizme Dior Igloo od 260.000 jena. Cijene za europsko tržište nisu navedene u dostavljenom međunarodnom priopćenju.
Nova kolekcija obuhvaća žensku i mušku garderobu, modne dodatke i predmete za dom, a Andersonova prva interpretacija Dior Alps linije donosi prepoznatljive Diorove modele u materijalima i uzorcima osmišljenima za zimsku sezonu.
Halloween se posljednjih godina sve češće pojavljuje kao inspiracija u modi, a njegova estetika odavno je izašla iz okvira kostimiranih zabava i posljednjeg vikenda u listopadu. Crna čipka, prozirni materijali, dramatične siluete i pomalo mistični detalji postali su dio suvremene garderobe, posebno kada je riječ o večernjoj odjeći. Upravo je takav pristup poslužio kao inspiracija hrvatskom modnom brendu Boudoir, koji je predstavio novu Halloween capsule kolekciju. Iza nje stoje dizajnerice Martina Čičko Karapetrić i Morana Tomašević, koje ove godine obilježavaju 25 godina rada na domaćoj modnoj sceni.
Povijest modne kuće Chanel gotovo se uvijek dijeli na dva razdoblja, ono u kojem je njezin identitet stvarala Gabrielle Coco Chanel i ono koje je započelo dolaskom Karla Lagerfelda 1983. godine. Lagerfeld je tijekom sljedećih desetljeća postao toliko povezan s Chanelom da se njegovo ime danas gotovo automatski pojavljuje uz svaku priču o modernizaciji te francuske kuće. Pripisuju mu se povratak Chanela u središte modne industrije, nova interpretacija kostima od tvida, pretvaranje tradicionalnih simbola kuće u prepoznatljive modne dodatke i stvaranje estetike koja je obilježila osamdesete i devedesete godine.
Francuska modna kuća Saint Laurent objavila je 9. listopada 2026. odlazak Anthonyja Vaccarella s pozicije kreativnog direktora, čime završava njegovo desetogodišnje razdoblje na čelu jednog od najutjecajnijih brendova u međunarodnoj luksuznoj industriji. Vijest je službeno potvrdila grupacija Kering, vlasnik Saint Laurenta, zahvalivši belgijsko-talijanskom dizajneru na njegovu doprinosu razvoju modne kuće, učvršćivanju njezina vizualnog identiteta i međunarodnog položaja. Ime njegova nasljednika zasad nije objavljeno, a kompanija je najavila da će informacije o novom kreativnom vodstvu predstaviti uskoro.
Postoje oni subotnji planovi za koje nam ne treba puno nagovaranja, pogotovo kada uključuju dobar modni ulov, malo druženja i šetnju gradom. Ako ste već počeli razmišljati o osvježavanju jesenske garderobe, imamo prijedlog gdje provesti dio vikenda. Ove subote, 10. listopada, u samom centru Zagreba održava se sedmo izdanje BRAVO BUVLJAKA, događanja na kojem se mogu pronaći vintage komadi, dizajnerski ulovi i dobro poznati high street favoriti po pristupačnijim cijenama.
Deset godina nakon dolaska na hrvatsko tržište, francuski brend naočala IZIPIZI obilježio je godišnjicu u zagrebačkom Petom kupeu, a večer posvećena putovanjima bila je prilika za povratak na početak priče koja je od jedne zagrebačke adrese stigla do devet lokacija diljem Hrvatske.
Jesenska modna ponuda u zagrebačkoj Masarykovoj 24 predstavljena je kroz nove kolekcije Joka Studija i Seta storea, koje su okupile domaći dizajn i odabrane međunarodne brendove u multibrend trgovini Naftalina. Predstavljanje je održano u večernjem terminu uz glazbeni program DJ-a Sergeja Snoozea i Enosophia pjenušce, dok je glavni dio događanja bio usmjeren na nove modele odjeće, obuće, pletiva i modnih dodataka koji ulaze u jesensku ponudu trgovine.
Kolekcija Chanel za proljeće i ljeto 2027. Matthieua Blazyja nastala je iz razgovora s prošlošću modne kuće, ali njezin cilj nije bio ponovno odjenuti Gabrielle Chanel u odjeću njezina vremena niti napraviti pregled najpoznatijih Chanelovih kodova. Blazy je krenuo od same Gabrielle, od djevojke kakva je nekada bila i žene kakva je tijekom života postajala, pa je kolekciju nazvao „La Conversation – Part Three – Different Faces of the Same Coin“. U službenim bilješkama nalazi se njezina misao da je dijete koje je nekada bila i dalje prisutno u njoj, da je ostvarila planove te djevojčice i zadovoljila njezin ukus, kao i da upravo njoj duguje vlastite stroge kriterije. Blazy tu ideju prenosi na odjeću i govori o ženama koje tijekom života postaju više različitih verzija sebe, pri čemu jedna osobnost ne nestaje kada se pojavi druga, nego ostaje negdje ispod nje. Gabrielle tako postupno postaje Chanel, ali u Chanelu i dalje ostaju sve prethodne Gabrielle.
Neke termine u kalendaru jednostavno ne preskačemo. Između poslovnih sastanaka, obiteljskih obaveza i svakodnevne užurbanosti, odlazak na manikuru za mnoge je žene postao omiljeni beauty ritual kojem se uvijek iznova vesele. Jana Dužanec, osnivačica hrvatskog brenda Jana Nails, otkriva što se krije iza te male navike koja ženama znači puno više od nove boje na noktima.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior između 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Program 24. izdanja Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga 2026. godine, predstavljen je u srijedu, 14. listopada, na konferenciji za medije u Uraniji – prostoru kreacije u Zagrebu. Ovogodišnje izdanje donosi stotinjak filmskih ostvarenja, uključujući nagrađivane naslove s međunarodnih festivala, hrvatske i regionalne produkcije, redateljske prvijence, kratkometražne filmove te programe namijenjene djeci, mladima i filmskim profesionalcima. Projekcije će se održavati u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka, Muzeju suvremene umjetnosti i Surogatkinu KIC, dok će dio programa biti dostupan putem internetske stranice zff.hr. Festivalski program predstavili su direktor Boris T. Matić, programska direktorica Selma Mehadžić i izvršna direktorica Lana Matić, najavivši izdanje u kojem se kroz različite filmske forme i autorske pristupe obrađuju pitanja obiteljskih odnosa, odgovornosti, odrastanja, društvenih sukoba, pripadnosti i međugeneracijskog razumijevanja.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Fotografija je za Hrvoja Zalukara mnogo više od profesije kojom se bavi već više od dva desetljeća. Ona je njegov način promatranja ljudi, prirode i svijeta koji ga okružuje. Tijekom karijere fotografirao je glumce, plesače, modne modele i brojne javne osobe, surađivao s kazalištima i časopisima te razvijao vlastite umjetničke projekte. Danas ga sve više zanimaju prizori koje većina ljudi u svakodnevnoj žurbi gotovo i ne primjećuje. Upravo je iz takvog promatranja prirode nastala njegova nova izložba „Fraktal svjesnosti”, koja je bila povod za opsežan razgovor o fotografiji, umjetnosti, životnim promjenama i osobnim iskustvima koja su oblikovala njegov pogled na svijet.