Tijekom 2025. godine Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu obilježava 130. obljetnicu svoje povijesne zgrade – jednog od najprepoznatljivijih simbola hrvatske kulturne baštine. Ova značajna obljetnica održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, što dodatno potvrđuje njezinu važnost za hrvatsku kulturu i umjetnost.
Zagrebački HNK remek-djelo je bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a kazalište je svečano otvoreno 14. listopada 1895. godine u nazočnosti cara i kralja Franje Josipa I.
Tijekom više od stoljeća središnje je mjesto umjetničkog stvaralaštva i dom nekih od najvažnijih trenutaka hrvatske kazališne povijesti. Tim povodom, HNK u Zagrebu pripremio je bogat program kojim će tijekom cijele godine slaviti ovaj jubilej.
HNK u Zagrebu ove godine ima bogat program
Već početkom godine, u siječnju, obilježena je jubilarna 100. izvedba kultne predstave Tko pjeva zlo ne misli, omiljene među zagrebačkom publikom, i to izvedbom za djecu i mlade iz odgojnih ustanova sa zagrebačkoga područja.
U siječnju je otvorena obnovljena kuća dramske umjetnice Mile Dimitrijević u Mesićevoj ulici, koja je ovo zdanje darovala svome matičnom kazalištu za smještaj umjetnika. U kući je postavljena memorijalna soba posvećena njezinu umjetničkom radu.
U ožujku će jedan od najizvođenijih baleta, Giselle u koreografiji Joséa Carlosa Martíneza, dosegnuti svoju 200. izvedbu, a 30. travnja i 3. svibnja pred nama su gala izvedbe ovoga klasičnog baletau kojem će, uz prvake HNK u Zagrebu, nastupiti i zvijezde milanske Scale.
Jesen će donijeti nekoliko novih projekata koji će publici pružiti dublji uvid u bogatu povijest HNK u Zagrebu
U najavi je otvaranje pop-up kazališnoga muzeja, koji će interaktivnim sadržajima i arhivskim materijalima približiti rad kazališta tijekom proteklih 130 godina. Nova kazališna tura „Iza zastora HNK u Zagrebu“ posjetiteljima će omogućiti ekskluzivan pogled u dijelove zgrade koji su inače skriveni od pogleda publike.
HNK u Zagrebu će u ovoj godini obilježiti i 130 godina rođenja Jakova Gotovca, jednoga od najvećih hrvatskih opernih umjetnika. Stoga će se posebna pozornost posvetiti opernom programu – Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, jedno od najpoznatijih djela naše operne literature, bit će izvedeno na gala večeri u listopadu. Tom prigodom bit će postavljena i izložba posvećena skladatelju Jakovu Gotovcu.
U sklopu obilježavanja, zagrebačka će publika ponovno imati prilike vidjeti Gotovčeva Stanca, predstavu koja je premijerno izvedena 2023. godine u atriju Klovićevih dvora, a sada će biti izvedena na pozornici HNK u Zagrebu. U listopadu će s ovom produkcijom zagrebačka Opera gostovati u HNK u Splitu, čime će se simbolično povezati dva grada bogate kazališne tradicije.
Središnje obilježavanje održat će se na dan kada je prije 130 godina zgrada svečano otvorena. U utorak, 14. listopada u 14 sati bit će predstavljena bogata monografija, u čijem stvaranju sudjeluje gotovo dvadeset autora – akademika, teatrologa, muzikologa i uglednih stručnjaka – koji će pružiti sveobuhvatan prikaz povijesti, razvoja i značenja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Istoga dana, u večernjim satima, održat će se svečana predstava te dodjela Nagrade „Tito Strozzi“,kojom se odaje priznanje najistaknutijim umjetničkim postignućima HNK u Zagrebu u protekloj sezoni.
Krajem godine, u studenome, otvorit će se nova scena Hrvatskoga narodnog kazališta u Ulici Božidara Adžije, što će označiti povijesni iskorak središnjega hrvatskog kazališta.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu poziva publiku da se pridruži ovome značajnom jubileju, u kojem će se spojiti prošlost, sadašnjost i budućnost jedne od najvažnijih kulturnih institucija Republike Hrvatske.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Filip Rudan ovih je dana svojim pratiteljima pokazao rezultate redovitih treninga, a fotografije i snimke koje je podijelio otkrile su koliko se njegov izgled promijenio zahvaljujući vremenu provedenom u teretani. Mladi pjevač pozirao je bez majice i bez puno skrivanja pokazao isklesanu figuru, definirane trbušne mišiće, snažna ramena i ruke te posebno razvijene noge, iza kojih očito stoji ozbiljan rad.
Vlaho Arbulić još je jednom pokazao zašto već godinama slovi za jednog od najzgodnijih Hrvata, a ovoga puta u prvom planu našla se forma na kojoj mu bez problema mogu zavidjeti mnogi muškarci.
Par se vjenčao 27. rujna 2025. godine u Santa Barbari u Kaliforniji, a ceremoniju je vodio reper Lil Dicky, koji s Blancom i Kristin Batalucco vodi podcast.
Kate i Danny svoju su ljubavnu priču započeli 2016. godine, nakon što su se poznavali čak 15 godina. Par je 2018. dobio kćer Rani Rose, a Fujikawa je Kate zaprosio u rujnu 2021.