Tijekom 2025. godine Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu obilježava 130. obljetnicu svoje povijesne zgrade – jednog od najprepoznatljivijih simbola hrvatske kulturne baštine. Ova značajna obljetnica održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, što dodatno potvrđuje njezinu važnost za hrvatsku kulturu i umjetnost.
Zagrebački HNK remek-djelo je bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a kazalište je svečano otvoreno 14. listopada 1895. godine u nazočnosti cara i kralja Franje Josipa I.
Tijekom više od stoljeća središnje je mjesto umjetničkog stvaralaštva i dom nekih od najvažnijih trenutaka hrvatske kazališne povijesti. Tim povodom, HNK u Zagrebu pripremio je bogat program kojim će tijekom cijele godine slaviti ovaj jubilej.
HNK u Zagrebu ove godine ima bogat program
Već početkom godine, u siječnju, obilježena je jubilarna 100. izvedba kultne predstave Tko pjeva zlo ne misli, omiljene među zagrebačkom publikom, i to izvedbom za djecu i mlade iz odgojnih ustanova sa zagrebačkoga područja.
U siječnju je otvorena obnovljena kuća dramske umjetnice Mile Dimitrijević u Mesićevoj ulici, koja je ovo zdanje darovala svome matičnom kazalištu za smještaj umjetnika. U kući je postavljena memorijalna soba posvećena njezinu umjetničkom radu.
U ožujku će jedan od najizvođenijih baleta, Giselle u koreografiji Joséa Carlosa Martíneza, dosegnuti svoju 200. izvedbu, a 30. travnja i 3. svibnja pred nama su gala izvedbe ovoga klasičnog baletau kojem će, uz prvake HNK u Zagrebu, nastupiti i zvijezde milanske Scale.
Jesen će donijeti nekoliko novih projekata koji će publici pružiti dublji uvid u bogatu povijest HNK u Zagrebu
U najavi je otvaranje pop-up kazališnoga muzeja, koji će interaktivnim sadržajima i arhivskim materijalima približiti rad kazališta tijekom proteklih 130 godina. Nova kazališna tura „Iza zastora HNK u Zagrebu“ posjetiteljima će omogućiti ekskluzivan pogled u dijelove zgrade koji su inače skriveni od pogleda publike.
HNK u Zagrebu će u ovoj godini obilježiti i 130 godina rođenja Jakova Gotovca, jednoga od najvećih hrvatskih opernih umjetnika. Stoga će se posebna pozornost posvetiti opernom programu – Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, jedno od najpoznatijih djela naše operne literature, bit će izvedeno na gala večeri u listopadu. Tom prigodom bit će postavljena i izložba posvećena skladatelju Jakovu Gotovcu.
U sklopu obilježavanja, zagrebačka će publika ponovno imati prilike vidjeti Gotovčeva Stanca, predstavu koja je premijerno izvedena 2023. godine u atriju Klovićevih dvora, a sada će biti izvedena na pozornici HNK u Zagrebu. U listopadu će s ovom produkcijom zagrebačka Opera gostovati u HNK u Splitu, čime će se simbolično povezati dva grada bogate kazališne tradicije.
Središnje obilježavanje održat će se na dan kada je prije 130 godina zgrada svečano otvorena. U utorak, 14. listopada u 14 sati bit će predstavljena bogata monografija, u čijem stvaranju sudjeluje gotovo dvadeset autora – akademika, teatrologa, muzikologa i uglednih stručnjaka – koji će pružiti sveobuhvatan prikaz povijesti, razvoja i značenja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Istoga dana, u večernjim satima, održat će se svečana predstava te dodjela Nagrade „Tito Strozzi“,kojom se odaje priznanje najistaknutijim umjetničkim postignućima HNK u Zagrebu u protekloj sezoni.
Krajem godine, u studenome, otvorit će se nova scena Hrvatskoga narodnog kazališta u Ulici Božidara Adžije, što će označiti povijesni iskorak središnjega hrvatskog kazališta.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu poziva publiku da se pridruži ovome značajnom jubileju, u kojem će se spojiti prošlost, sadašnjost i budućnost jedne od najvažnijih kulturnih institucija Republike Hrvatske.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina” – i publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada vidjeli na domaćoj sceni.
Sinoć je HNK Ivana pl. Zajca bio ispunjen onom posebnom, gotovo električnom tišinom koja vlada nekoliko trenutaka prije velikog umjetničkog događaja. A kada se zastor napokon podigao, riječku je publiku dočekao svijet koji se nije samo gledao – nego i osjećao. Premijerna izvedba „Venezuele“, jedne od najznačajnijih koreografija vizionarskog Ohada Naharina, opravdala je svako očekivanje i više od toga. Ovacije koje su ispunile kazalište trajale su minutama, kao spontani i iskreni odgovor na djelo koje je publiku istovremeno razoružalo i oduševilo.
U svijetu gdje se granice između pokreta, glazbe i osjećaja brišu, na scenu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca dolazi jedno od najintrigantnijih suvremenih plesnih djela – „Venezuela“, koreografski dragulj svjetski slavnog izraelskog umjetnika Ohada Naharina.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.