Konačni pad umjetnosti: Žrtve zemljopisa pretvaraju Gornji grad u komercijalnu parodiju
Kazališni svijet ovih dana iščekuje završni čin trilogije koja je kroz posljednjih 15 godina postala gotovo kultni fenomen — Žrtve zemljopisa VI – Konačni pad.
Ova predstava u režiji Mirana Kurspahića i dramaturginje Rone Žulj okuplja prepoznatljivu postavu: Svena Jakira, Deana Krivačića i samog Kurspahića, koji su od samog početka usmjereni prema britkoj satiri i nemilosrdnoj kritici društva. Predstava koja je započela kao satirični komentar o težnji ka prepoznavanju unutar europskih kulturnih krugova sada završava na potpuno drugačijem mjestu — turističkoj turi Gornjim gradom, u kojoj bivši umjetnici postaju turistički vodiči, simbolički prihvaćajući sudbinu predvođenja publike kroz potpuno fabriciranu sliku stvarnosti.
Prvi nastavak trilogije, izveden prije 15 godina, temeljio se na ideji protagonizma unutar umjetničkih krugova koji neprestano teže dopasti se “europskoj eliti”. Tu su Žrtve — tri glavna lika koja utjelovljuju težnje i frustracije domaćih umjetnika — prvi put secirale političke i kulturne tenzije unutar Hrvatske, uz pomoć satiričnih i ironijskih tonova. U drugom nastavku, izvedenom 2019., Žrtve su se suočile sa sve ekstremnijim nacionalizmom u zemlji, boreći se protiv sve radikalnijeg političkog okvira.
Sada, u Konačnom padu, trećem dijelu trilogije, dolazi do završnog čina — odustajanja od umjetnosti i prihvaćanja komercijalnog turizma kao jedinog “preostalog” izlaza za umjetnike. Ova transformacija Žrtava iz umjetnika u turističke vodiče nije samo pragmatična, već i simbolična. Umjesto stvaranja autentične umjetnosti, sada su prisiljeni pružati iskustva koja su u potpunosti prilagođena “osviještenim” turistima. U ovoj satiričnoj turi kroz Gornji grad, povijest, kultura i arhitektura bivaju potpuno izokrenuti, dok se publika vodi kroz fabriciranu sliku Zagreba — grada koji više nije prostor kreativnog izražavanja, već turistička atrakcija.
Nastavite čitati nakon oglasa
Povijesne reference, umjetnički izrazi i kulturni simboli sada su u potpunosti podređeni komercijalnom interesu. Krležina premisa o Hrvatima kao habsburškim konjušarima, koja je bila prisutna još u prvim nastavcima, u Konačnom padu doseže svoj vrhunac.
Napojnice, koje su postale simbol života u turističkoj industriji, preuzimaju ulogu glavnog ekonomskog pokretača. Likovi Jakira, Krivačića i Kurspahića seciraju društvo kroz ovu ironijsku prizmu, prikazujući Hrvatsku ne kao zemlju umjetničke slobode, već kao zemlju u kojoj su napojnice i turizam postali nova paradigma preživljavanja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Predstava se izvodi na otvorenom, s početkom ture na ulazu u Park Opatovina, gdje publika postaje suputnik kroz ovu duhovitu i istovremeno gorku tura-kritiku. Uz satirični oštricu i britku dramaturgiju, Žrtve zemljopisa VI ostavlja publiku s pitanjem o sudbini hrvatske kulture i umjetnosti, koja se sve više povlači pred komercijalizacijom i gubitkom autentičnosti.
Ovaj posljednji čin trilogije jasno osvjetljava temu propadanja umjetnosti i povlačenja pred ekonomskim pritiscima, postavljajući pitanje: može li umjetnost preživjeti u svijetu gdje turizam postaje glavni oblik kulturnog izražavanja?
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Malo koji pojam tako dobro opisuje promjene u svijetu rada kao workation. Ideja je jednostavna: posao se ne prekida, ali se mijenja adresa. Rad od kuće ili iz klasičnog ureda zamjenjuje se radnim danom iz kućice na obali ili planinskog apartmana.
Na ovogodišnjem Comic-Conu u San Diegu 49-godišnji glumac ispričao je da oporavak nakon druge transplantacije prolazi odlično te da je prezadovoljan rezultatima.
Sada su svoju ljubav okrunili brakom na intimnoj ceremoniji, a najemotivniji trenutak svakako je bio onaj u kojem je Emmin sin Rhodes svoju majku ponosno dopratio do oltara.
Par maksimalno koristi tople ljetne dane, a njihov odmor ispunjen je svime što ljeto na Jadranu čini posebnim – dugim kupanjima, sunčanjem, opuštenim šetnjama te večerima uz svježu ribu i čašu vina.
Među fotografijama posebno se istaknula ona na kojoj Mateo za ruku vodi sina Ivana gradskim ulicama, kao i simpatičan selfie oca i sina snimljen tijekom leta avionom.
