Monografija koja slavi legendu: Krunoslav Cigoj – najmlađi svjetski tenor, diplomat i humanitarac, dobio spektakularno priznanje u HNK!
U svečanoj atmosferi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu predstavljena je monografija o Krunoslavu Cigoju, legendarnom pjevaču i najmlađem svjetskom tenoru.
Ova značajna publikacija, koja dokumentira Cigojevu bogatu umjetničku karijeru i životni put, predstavljena je pred brojnom publikom, članovima obitelji i prijateljima, među kojima su bili istaknuti predstavnici kulturnog, umjetničkog i društvenog života, poput Sandre Bagarić i Ivanke Boljkovac, a na predstavljanju su govorili autor monografije Jasmin Bašić, Jagoda Martinčević, Franjo Topić, intendantica HNK Iva Hraste, Ivica Šarić, državna tajnica iz Ministarstva kulture Dražena Vrselja i Ante Žužul, distributer monografije iz Školske knjige.
Autor monografije Jasmin Bašić je na predstavljanju podijelio svoja razmišljanja o Cigojevom stvaralaštvu, naglašavajući njegovu originalnost i svestranost u svakom pogledu.
“Opera kao totalni umjetnički izraz, ali i teatar surovosti i velikih odricanja, suočava se sa svim izazovima koje nosi hektično i nesigurno doba u kojem živimo. Budućnost operne umjetnosti u 21. stoljeću ovisi o sposobnosti novih generacija pjevača da spoje tradiciju sa zahtjevima i duhom novog vremena, kao i o njihovoj ljudskoj veličini i profinjenosti. Umjetnički žar velikog Krunoslava Krune Cigoja i ono što nam je ostavio u nasljeđe obvezuje nas da se preispitamo i posložimo svoje prioritete. Svjestan da umjetnički vijek maestra Krune Cigoja ostaje stožerni dio cjelokupne glazbene umjetnosti, prihvatio sam težak i odgovoran zadatak da budem autor ove monografije. Monografija je rezultat velikog poštovanja i ljubavi prema pokojnom maestru te je sinteza znanstvene forme i romana kako bi knjiga našla put do šire publike. Krunoslav Cigoj bio je podjednako grandiozan umjetnik i veliki čovjek. Nije li to najvažnije?” – poručio je mr. art. Jasmin Bašić, solist Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Sarajevu.
Monografija, za koju možemo zahvaliti sarajevskom vokalnom umjetniku i piscu Jasminu Bašiću, pruža sveobuhvatan uvid u Cigojevo stvaralaštvo, koje je, nažalost, zaustavila duga i teška bolest.
Kroz brojne zanimljive analize, osvrte i živopisne detalje, knjiga nudi novi pogled na njegov doprinos hrvatskoj i međunarodnoj sceni. Svjetlo dana ugledala je zahvaljujući Udruzi za promicanje operne umjetnosti “Krunoslav Cigoj” i izdavačkoj kući Školska knjiga.
Cigoj je debitirao vrlo rano, sa svega 20 godina, a međunarodno predstavljanje imao je u bečkoj Volksoperi. Ubrzo je postao megapopularna zvijezda Njemačke i Austrije. Veliki talent odveo ga je do Carnegie Halla i Philadelphijske opere, a interes za hrvatskog tenora pokazao je i prestižni Metropolitan. Puna tri desetljeća, uz liječenje, Cigoj je paralelno nastupao, a u HNK-u u Zagrebu utjelovio je niz nezaboravnih likova: Alfreda, Cavaradossija, Rodolfa, don Josae, Pollionea, Macduffa, Hoffmanna, Juranića… U vrijeme Domovinskog rata humanitarno je pomagao Sarajevu i Osijeku, a nakon rata odlazi u Sarajevo kao ataše za kulturu.
Svečani događaj još je jednom potvrdio status Krunoslava Cigoja kao jednog od ključnih umjetnika našeg vremena, koji je ostavio neizbrisiv trag na sceni. Monografija je dostupna u svim knjižarama Školske knjige.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
