Nova sezona u Kinoteci donosi vrhunsku filmsku ponudu: Posebna projekcija Stolevskog, ljetni hitovi i nezaboravni naslovi
Sezona se otvara posebnom projekcijom filma Za to doba Gorana Stolevskog, a na repertoaru su noviteti koji su obilježili ljeto, među kojima su Uvijek postoji sutra Paole Cortellesi i Supstanca Coralie Fargeat.
Nakon tri mjeseca na Ljetnoj pozornici Tuškanac od ponedjeljka, 16. rujna kreće nova sezona kina Kinoteka. Tim povodom prikazuje se Za to doba, drugi dugometražni film Gorana Stolevskog, čije nagrađivano Domaćinstvo za početnike možete pogledati na repertoaru kina. Ova humorom i melankolijom natopljena priča o odrastanju odvija se 1999. godine u predgrađu Melbournea, a govori o slučajnom susretu dvoje mladića koji će ih zauvijek obilježiti i promijeniti.
Za to doba nastavlja se na tradiciju filmova kao što su Prije svitanja (1995) Richarda Linklatera, Vikend (2011) Andrewa Haigha i Kratki susret (1945) Davida Leana, a osvaja svim onim osobinama po kojima je Stolevski već postao prepoznatljiv: maestralnom režijom glumaca, živim dijalozima, dinamičnom kamerom te inovativnim načinom na koji se životi i iskustva manjinskih zajednica prikazuju na velikom platnu.
Ulaz na film je besplatan, uz obvezno preuzimanje ulaznica na blagajni.
Noviteti koji su obilježili ljeto
U nastavku tjedna na repertoaru prikazuje se nekoliko filmova koji su izazvali velik interes na Ljetnoj pozornici Tuškanac. Među njima je Uvijek postoji sutra redateljice i glumice Paole Cortellesi, gorko-slatka priča o ženske autonomije u okvirima patrijarhata koja se odvija 1940-ih godina u Rimu. Film je u talijanskim kinima bio gledaniji od američkih blockbustera, a velik je interes izazvao i među domaćom publikom.
Supstanca
Isto vrijedi i za Supstancu, križanac crne komedije i body horrora redateljice Coralie Fargeat. Priča o glumici koja se podvrgava eksperimentalnom tretmanu kako bi razvila novu, mlađu i „poboljšanu“ verziju sebe izazvala je senzaciju na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je nagrađena za najbolji scenarij, a pod lupu javnosti ponovno je vratila Demi Moore u možda i najboljoj ulozi karijere. Radi se o prilično transgresivnom filmu koji će rijetko koga ostaviti ravnodušnim, a napominjemo da se zbog intenziteta ne preporuča osjetljivim gledateljima.
Ostali Noviteti
Među ostalim novitetima pogledajte crnogorsku komediju Živi i zdravi Ivana Marinovića, kombinaciju (anti)romantične komedije i kritike konzervativnih običaja, koja će vas zabaviti nizom eksplozivno duhovitih situacija te uigranim glumačkim nastupima čitavog tima predvođenog Tihanom Lazović Trifunović, Snježanom Sinovčić Šiškov i Goranom Bogdanom.
Domaćinstvo za početnike Gorana Stolevskog dirljiva je priča o zajedništvu, sukobljenim temperamentima i alternativnim obiteljima, dinamično režirana i nadahnuto odglumljena, koja nudi svjež pristup manjinskim zajednicama u kinematografiji regije. Film je premijerno prikazan u Veneciji gdje je osvojilo nagradu Queer Lion, bio je makedonski kandidat za Oscara, a na Pulskom filmskom festivalu osvojio je Zlatne arene za najbolju hrvatsku manjinsku koprodukciju i Vladimira Tintora u sporednoj ulozi.
Tu je i Sunce mamino Koste Đorđevića, gorko-slatka priča o odrastanju na velegradskom betonu, koju krase odlični glumački nastupi Pavla Čemerikića i Branke Katić te aromatičan ljetni soundtrack koji potpisuju Filip Mitović i Nipplepeople.
Sunce mamino
Na repertoaru je i Samo nas dvoje, križanac psihološke drame i trilera u režiji glumice i redateljice Valérie Donzelli, koja je scenarij napisala zajedno s dobitnicom Zlatnog lava Audrey Diwan (Događaj, 2021). Kritika je hvalila uvjerljivu obradu teme bivanja u toksičnoj i nasilnoj vezi, a film je nagrađen i francuskom nacionalnog nagradom César za najbolji scenarij.
Rendez-vous au cinéma: Drugi čin
Jubilarno, deseto izdanje inicijative Rendez-vozs au cinema donosi Drugi čin, novi film francuskog majstora apsurdnog humora Quentina Dupieuxa. Ova priča o ljubavnim i metafilmskim zavrzlamama otvorila je ovogodišnji Filmski festival u Cannesu.
FonoKinoteka: Mary May
Početak nove sezone zaključuje predstavljanje novog albuma Mary May, Things You Can’t Put Your Finger On.
Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina. Više informacija potražite na službenoj stranici kina Kinoteka www.kinokinoteka.hr
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
