Jedna od najinteresantnijih zagrebačkih skulptura dobila je svoju knjigu
Povodom tri desetljeća postavljanja skulpture Ivana Kožarića "Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici u Zagrebu i dva desetljeća od postavljanja instalacije "Nine Views" umjetnika Dawora Preisa, Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU) objavio je knjigu pod nazivom "Nine Views 20+". Knjiga će biti predstavljena 18. rujna u 19 sati u Kinu KIC, Preradovićeva 5, u Zagrebu, u suradnji s Kulturno Informativnim Centrom.
Predstavljanje knjige će voditi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, a o projektu će govoriti muzejski savjetnik NMMU Željko Marciuš, te povjesničari umjetnosti Vanja Babić i Saša Pavković, koji prate projekt od samih početaka.
Preisova umjetnička vizija: Prizemljeni sunčev sustav u srcu Zagreba
Umjetnik Dawor Preis iskoristio je poziciju kultne Kožarićeve skulpture u Bogovićevoj ulici kao središte oko kojeg je rekreirao cijeli Sunčev sustav. Uz pažljivo planirane proporcije i udaljenosti planeta, instalacija je postavljena u različite dijelove grada. Za razliku od čestog vandalizma kojem je Kožarićeva skulptura bila izložena, Preis je na nju referirao na inventivan, nenametljiv i trajan način.
Projekt “Nine Views” nastao je u organizaciji Galerije Josip Račić – Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a prvi planet, Merkur, postavljen je na fasadu galerije. Zanimljivo je da su tadašnje pozicije ostalih planeta ostale nepoznate široj javnosti, ostavljajući Zagrepčanima zadatak njihova otkrivanja i postupnog osvještavanja projekta.
“Nine Views” ubrzo je postao globalna senzacija zahvaljujući mrežnoj stranici koju je Preis osmislio i dizajnirao. Projekt je razvio intenzivan online forum, spontano se pretvorivši u jednu od zagrebačkih turističkih atrakcija.
Knjiga koja bilježi i interpretira projekt
Knjiga “Nine Views 20+” donosi bogatu fotografsku i arhivsku dokumentaciju projekta, uključujući i njegovu online inačicu. No, ona ide i korak dalje, nudeći novo teorijsko viđenje i refleksiju projekta. Autori novih tekstova su Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, te povjesničari umjetnosti Željko Marciuš i Vanja Babić. Oni analiziraju implikacije projekta na kulturno-civilizacijsku razinu središnje zagrebačke pješačke zone, kao i odnos društva prema javnim spomenicima.
Prvu verziju projekta pratili su i tekstovi devet stručnjaka za suvremenu umjetnost, uključujući Vanju Babića, Željka Marciuša, Borivoja Popovčaka, Olgu Majcen, Leilu Topić, Ivu Körbler, Martinu Matić, Sašu Pavkovića i Ivicu Dleska. Njihovi su tekstovi sada ponovno objavljeni u ovoj publikaciji, pružajući kontekst i refleksiju na ovaj jedinstveni umjetnički rad.
Grafičko oblikovanje i podrška
Knjigu je grafički oblikovala Ana Zubić, dok je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Zagreba. Publikacija naglašava važnost “Nine Viewsa” kao umjetničke intervencije koja povezuje elemente suvremene stvaralačke paradigme i potiče svijest o našoj kozmičkoj povezanosti.
Refleksije autora iz knjige
U svom tekstu, Branko Franceschi piše: “Davor Preis je Sunčev sustav i njegovo organsko kružno kretanje trajno ugradio u ortogonalni, slabo funkcionalni raster zagrebačkog mikrokozmosa kao podsjetnik na naše stelarno porijeklo, potencijale i odgovornosti. Njegov je projekt, zahvaljujući mudrom korištenju Interneta, doživio planetarnu slavu i razvio se u spontanu atrakciju…”
Željko Marciuš, muzejski savjetnik NMMU, naglašava čaroliju ovog rada: “Sunčevim sustavom ostvarenim metodom simbolizacije i apsorpcije Davor Preis dostigao je dio galaksije, stvorivši jednu egzaktnu, a prirodnu čaroliju satkanu istim onim sredstvima kojima je imaginacijski i imaginarno sâm sazdan…”
Povjesničar umjetnosti Vanja Babić ističe jedinstvenost instalacije: “Instalacija ‘Nine Views’ neprijeporno predstavlja jedinstven tip umjetničke intervencije. Ponajprije, riječ je – uzme li se u obzir cjelokupna površina njezina rasprostiranja – o najvećoj instalaciji trajnoga karaktera u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire…”
Knjiga “Nine Views 20+” ne samo da dokumentira ovaj jedinstveni projekt, već nudi i dubinsku analizu njegovih umjetničkih, kulturnih i društvenih aspekata. Njome se obilježava važna obljetnica dvaju umjetničkih postava u Zagrebu, te se poziva na promišljanje o ulozi umjetnosti u javnom prostoru.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
Lumen je objavio roman Grad ruševina američke autorice Charisse Weaks, drugi dio romantasy serijala Vještica lutalica, koji nastavlja priču započetu romanom Skupljač vještica. Hrvatsko izdanje preveo je Denis Brkić, a novi roman nastavlja pratiti Rainu Bloodgood i Alexusa Thibaulta u svijetu Tiressije, u kojem se osobni sukobi likova sve snažnije povezuju s ratom, političkim interesima, drevnom magijom i borbom za vlast.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Promjena je zabilježena u dokumentima povezanima s produkcijskom kućom LuckyChap Entertainment, koju je Margot osnovala sa suprugom i njihovim poslovnim partnerima.
Na fotografijama iz hotela Belmond Kidman uživa na suncu u nekoliko ljetnih izdanja. Uz bijelu haljinu ravnog kroja nosila je kosu svezanu u niski rep, dok su joj pramenovi nježno uokvirivali lice.
