Jedna od najinteresantnijih zagrebačkih skulptura dobila je svoju knjigu
Povodom tri desetljeća postavljanja skulpture Ivana Kožarića "Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici u Zagrebu i dva desetljeća od postavljanja instalacije "Nine Views" umjetnika Dawora Preisa, Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU) objavio je knjigu pod nazivom "Nine Views 20+". Knjiga će biti predstavljena 18. rujna u 19 sati u Kinu KIC, Preradovićeva 5, u Zagrebu, u suradnji s Kulturno Informativnim Centrom.
Predstavljanje knjige će voditi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, a o projektu će govoriti muzejski savjetnik NMMU Željko Marciuš, te povjesničari umjetnosti Vanja Babić i Saša Pavković, koji prate projekt od samih početaka.
Preisova umjetnička vizija: Prizemljeni sunčev sustav u srcu Zagreba
Umjetnik Dawor Preis iskoristio je poziciju kultne Kožarićeve skulpture u Bogovićevoj ulici kao središte oko kojeg je rekreirao cijeli Sunčev sustav. Uz pažljivo planirane proporcije i udaljenosti planeta, instalacija je postavljena u različite dijelove grada. Za razliku od čestog vandalizma kojem je Kožarićeva skulptura bila izložena, Preis je na nju referirao na inventivan, nenametljiv i trajan način.
Projekt “Nine Views” nastao je u organizaciji Galerije Josip Račić – Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a prvi planet, Merkur, postavljen je na fasadu galerije. Zanimljivo je da su tadašnje pozicije ostalih planeta ostale nepoznate široj javnosti, ostavljajući Zagrepčanima zadatak njihova otkrivanja i postupnog osvještavanja projekta.
“Nine Views” ubrzo je postao globalna senzacija zahvaljujući mrežnoj stranici koju je Preis osmislio i dizajnirao. Projekt je razvio intenzivan online forum, spontano se pretvorivši u jednu od zagrebačkih turističkih atrakcija.
Knjiga koja bilježi i interpretira projekt
Knjiga “Nine Views 20+” donosi bogatu fotografsku i arhivsku dokumentaciju projekta, uključujući i njegovu online inačicu. No, ona ide i korak dalje, nudeći novo teorijsko viđenje i refleksiju projekta. Autori novih tekstova su Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, te povjesničari umjetnosti Željko Marciuš i Vanja Babić. Oni analiziraju implikacije projekta na kulturno-civilizacijsku razinu središnje zagrebačke pješačke zone, kao i odnos društva prema javnim spomenicima.
Prvu verziju projekta pratili su i tekstovi devet stručnjaka za suvremenu umjetnost, uključujući Vanju Babića, Željka Marciuša, Borivoja Popovčaka, Olgu Majcen, Leilu Topić, Ivu Körbler, Martinu Matić, Sašu Pavkovića i Ivicu Dleska. Njihovi su tekstovi sada ponovno objavljeni u ovoj publikaciji, pružajući kontekst i refleksiju na ovaj jedinstveni umjetnički rad.
Grafičko oblikovanje i podrška
Knjigu je grafički oblikovala Ana Zubić, dok je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Zagreba. Publikacija naglašava važnost “Nine Viewsa” kao umjetničke intervencije koja povezuje elemente suvremene stvaralačke paradigme i potiče svijest o našoj kozmičkoj povezanosti.
Refleksije autora iz knjige
U svom tekstu, Branko Franceschi piše: “Davor Preis je Sunčev sustav i njegovo organsko kružno kretanje trajno ugradio u ortogonalni, slabo funkcionalni raster zagrebačkog mikrokozmosa kao podsjetnik na naše stelarno porijeklo, potencijale i odgovornosti. Njegov je projekt, zahvaljujući mudrom korištenju Interneta, doživio planetarnu slavu i razvio se u spontanu atrakciju…”
Željko Marciuš, muzejski savjetnik NMMU, naglašava čaroliju ovog rada: “Sunčevim sustavom ostvarenim metodom simbolizacije i apsorpcije Davor Preis dostigao je dio galaksije, stvorivši jednu egzaktnu, a prirodnu čaroliju satkanu istim onim sredstvima kojima je imaginacijski i imaginarno sâm sazdan…”
Povjesničar umjetnosti Vanja Babić ističe jedinstvenost instalacije: “Instalacija ‘Nine Views’ neprijeporno predstavlja jedinstven tip umjetničke intervencije. Ponajprije, riječ je – uzme li se u obzir cjelokupna površina njezina rasprostiranja – o najvećoj instalaciji trajnoga karaktera u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire…”
Knjiga “Nine Views 20+” ne samo da dokumentira ovaj jedinstveni projekt, već nudi i dubinsku analizu njegovih umjetničkih, kulturnih i društvenih aspekata. Njome se obilježava važna obljetnica dvaju umjetničkih postava u Zagrebu, te se poziva na promišljanje o ulozi umjetnosti u javnom prostoru.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
