Sinoć je u zagrebačkom Dokukinu KIC završio sedamnaesti Festival tolerancije, ujedno i prvi filmski festival održan u ovoj godini. U svom posljednjem zagrebačkom izdanju bogatim i pomno selektiranim programom Festival je pokazao spremnost za širenje dijaloga, te nas ponovno podsjetio na snagu i važnost filma kao medija idealnog za prenošenje i prikazivanje emocija i događaja. U selekciji Snježane Tribuson i Boška Picule, zagrebačka je publika mogla pogledati premijere filmova u rasponu od velikih holivudskih produkcija do „malih‟ autorskih radova.
Čini se da je sezona nominacija za filmske nagrade u 2024. za neke od prikazanih filmova započela upravo u Zagrebu na sedamnaestom Festivalu tolerancije. Tako su se na programu našla dva premijerno prikazana filmska naslova koji su tijekom Festivala postali i ovogodišnji kandidati za prestižnu nagradu Oscar Američke filmske akademije, 20 dana u Mauripolju Mstyslava Chernova, i Savršeni dani Wima Wendersa.
U Dokukinu KIC i Muzeju suvremene umjetnosti gotovo 3000 posjetitelja u šest je dana besplatno pogledalo čak 40 recentnih filmskih naslova dugog i kratkog metra. Osim nominacije za Oscar, film Savršeni dani dobio je ukupno 29 nominacija na svjetskim filmskim festivalima, a nagrađen je na filmskom festivalu u Cannesu. Prikazani su i kratkometražni film I ja plešem, nagrađen na Berlinaleu, Slučaj Goldman Cédrica Kahna, nominiran za nagradu César, kratkometražni dokumentarac Stranac na vratima, nominiran za nagradu Oscar, te brojni drugi.
U jutarnjem programu u MSU-u najmlađa publika mogla je pogledati filmove koji tematiziraju inkluziju osoba s invaliditetom (Imamo san), integraciju izbjeglica (Sirena), te obiteljske odnose (Nina i ježeva kućica i Piletina za Lindu). Jutarnjim projekcijama u okviru edukacijskog programa prisustvovalo je više od 20 škola s područja Grada Zagreba.
Festival je sinoć zatvorio film Sabotaža, izvanredan dokumentarac nagrađivane izraelske redateljice Nie Aharoni. Film je neispričana priča o operaciji ženskog podzemnog pokreta otpora u Auschwitz-Birkenauu. „Film baziran na dnevniku logorašice Anne Wajcblum osobno mi je jedan od najupečatljivijih filmova koje sam gledala priređujući finalni izbor. Možda je pravi razlog tome što se o heroizmu žena puno manje govori i stječe se dojam da su herojski podvizi žena puno rjeđi od herojstva muškaraca‟, komentirala je selektorica Snježana Tribuson.
Nastavite čitati nakon oglasa
Održane su i tri Tolerance Talk rasprave, koje su, kao i uvijek, izazvale velik interes, s obzirom na teme u društvenom fokusu, približene publici značajnim filmovima. Nakon finskog filma Igrač održan je Tolerance Talk „Eat. Sleep. Game. Repeat. – Čemu nas uči gaming industrija?‟, u suradnji s Nacionalnom kontakt točkom programa Unije CERV Ureda za udruge Vlade RH. Tolerance Talk „Nije to bilo baš tako – O poricanju, iskrivljavanju i suočavanju‟ nakon filma Obračunavanja, postavio je pitanje može li ikakva odšteta preživjelima holokausta pružiti pravdu. Nakon projekcije filma Sirena održan je Tolerance Talk „Nada daleko od kuće: djeca izbjeglice‟.
U sklopu Festivala tolerancije na Preradovićevom trgu postavljena je izložba „Tu smo‟, u suradnji sa Savezom udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI, s ciljem podizanja svijesti o životu osoba s invaliditetom. Portreti kroz umjetničku viziju fotografa Mare Milin, Stanka Hercega i Sanjina Kaštelana snažan su podsjetnik na važnost inkluzije, razumijevanja i podrške. Plemenitoj inicijativi pridružilo se Ministarstvo unutarnjih poslova RH s dijelom kampanje u kojoj su istaknute dirljive poruke osoba stradalih u prometnim nezgodama.
„Vođeni idejom zajedništva i jedinstvenog jezika umjetnosti, uistinu smo ponosni što smo publici na sedamnaestom Festivalu tolerancije mogli prikazati važna i inspirativna filmska ostvarenja. Filmovi su to koji se bave važnim temama iz područja ljudskih prava u najširem smislu tih riječi. Većinom teške teme nisu obeshrabrile publiku da se traži mjesto više, dok su neki filmovi, koje su pratile Tolerance Talk rasprave, izazvali veći interes od očekivanog. Svake godine na Festivalu tolerancije radimo na tome da rečenica ‘Nikada više!’ ne bude floskula, već da ona doista ima svoju snagu u stvarnom vremenu! Danas je ona dovedena u pitanje, danas trebamo stati i naći načina kako joj vratiti smisao, kako zajedničkom snagom zaustaviti ratove, terorizam i stradanje na tisuće civila. Zagreb je svoj tradicionalni Festival tolerancije ispratio kao najbolji domaćin. Na festivalu je prevladalo dostojanstvo te je poslana jasna poruka o imperativu uspostavljanja mira i stavljanja ljudskih sloboda u fokus svakog društva. Mladi volonteri su nas inspirirali svojim stavovima prema poslu koji ne bismo smjeli odrađivati samo radi novca i radnih obveza nego i kroz posao naći način da pozitivno utječemo na društvo i pomažemo jedni drugima. Posebno sam zahvalna selektorima čiji je umjetnički program publika prepoznala i posjećivala‟, izjavila je direktorica Festivala tolerancije Nataša Popović.
Nastavite čitati nakon oglasa
Iz organizacije Festivala tolerancije zagrebačkoj publici zahvaljuju na sedamnaest godina inspiracije i podrške, zahvaljuju svim dosadašnjim partnerima, volonterima i suradnicima te ističu da ovim izdanjem završava zagrebačko putovanje. Ujedno najavljuju početak treće ere Festivala tolerancije u osunčanom Zadru u rujnu. „Postavljeni su temelji sa suorganizatorima, Kino Zonom iz Zadra, i započele pripreme‟, zaključila je direktorica Festivala Nataša Popović.
Program je, kao i dosadašnjih godina, besplatan, sufinanciran sredstvima Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Nacionalne kontakt točke CERV Ureda za udruge Vlade RH, Talijanskog instituta za kulturu i drugih partnera.
Partneri nisu uključeni u odabir filmova, niti partnerstvo uključuje podršku sadržaju ili porukama filmova.
