
Please, don’t let me be misunderstod: 10 savjeta Saše Tenodija kako bolje komunicirati
Ako nema rezultata, poruka nije bila dovoljno precizna. Razgovarali smo sa Tenodijem i saznali kako bolje komunicirati
27 siječnja 2026

Koliko god voljeli ležerno ljeto, sve više Hrvata odabire pokret kao svoju svakodnevicu – i ulaže u nju. Bilo da je riječ o jutarnjem trčanju uz obalu, večernjem treningu snage ili satima joge za povratak ravnoteže, sport postaje više od hobija: on je stil života.
Prema nedavnom istraživanju provedenom na četiri europska tržišta – uključujući i Hrvatsku – čak 83 % građana između 18 i 55 godina bavi se sportom, a njih 55 % intenziviralo je treninge u posljednjih nekoliko mjeseci. I što je posebno zanimljivo – u posljednja tri mjeseca prosječno su potrošili 232 eura na sportsku odjeću i obuću. Da, sport nije samo disciplina – to je identitet.
Dok su razlozi za tjelesnu aktivnost različiti, ono što se najviše ističe je želja za očuvanjem forme (58 %), zatim mentalnim zdravljem (44 %), a odmah zatim i dobrim izgledom (25 %). Kretanje je postalo terapija i estetika u jednom – onaj trenutak dana u kojem se brinemo za sebe na svim razinama.
Trčanje, fitness, biciklizam i nogomet predvode ljestvicu najpopularnijih sportova u Hrvatskoj. No, iza tog aktivnog načina života stoji i cijela nova modna filozofija: odjeća koja ne samo da prati pokret, već izražava stav.
Današnji potrošači traže više od funkcionalnosti. Žele komade u kojima mogu trenirati, ali i prošetati gradom ili sjesti na kavu nakon teretane. Kvaliteta, udobnost, performanse i stil postaju jednako važni faktori pri kupnji sportske opreme.
Trend pokazuje i jasnu migraciju prema premium sportskim brendovima i opremi višeg cjenovnog ranga, posebno kada je riječ o tenisicama za trčanje. I to ne bez razloga – sve je više onih koji rekreativne aktivnosti doživljavaju ozbiljno, želeći najbolje za svoje tijelo i duh.
Sport više nije stvar individualaca – postao je obiteljski ritual. Hrvatski roditelji uložili su u prosjeku 213 eura po djetetu svakih šest mjeseci u sportsku opremu, a čak 87 % djece bavi se nekom vrstom tjelesne aktivnosti, pri čemu prednjače nogomet, trčanje i ples. Zanimljivo, 79 % roditelja kupuje sportsku odjeću za cijelu obitelj na istom mjestu, birajući praktičnost, kvalitetu i stil pod jednim krovom.
Ono što nas ovaj trend uči jest da više ne moramo birati između estetike i funkcionalnosti. Sve je više proizvoda koji omogućuju oba – bilo da trčimo kroz gradsku vrevu, penjemo se na planinske staze ili samo želimo osjećaj lakoće dok šetamo kvartom. Sport je danas osobna izjava – kako se osjećamo, što nas pokreće i kako želimo izgledati dok to radimo.
Zato nije čudno što su aktivni Hrvati postali jedni od najzanimljivijih potrošača u regiji. Brinu o sebi, o kvaliteti, o stilu – i ne pristaju na kompromise. A sportska oprema više nije samo nešto za dvoranu – to je naš lifestyle armor. I neka tako ostane.

Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
28 siječnja 2026

Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
27 siječnja 2026

Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
27 siječnja 2026

Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
27 siječnja 2026

Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
27 siječnja 2026