Rezultati i rekordi s jučerašnje prve aukcije umjetnosti Artmarka u Zagrebu
Kao vrhunci aukcije mogu se istaknuti: lot br. 53 Vlaha Bukovca, čija je „Dijana u lovu”, prodana po maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti od 50.000 eura, a ujedno je i umjetničko djelo koje je na aukciji postiglo najvišu cijenu. Lot br. 17 Emanuela Vidovića – „Splitska obala s jedrilicama” za koju je intenzivno licitirano online i u aukcijskoj sobi postigla je konačnu cijenu od 14.000 eura.
Sinoć smo, s početkom u 19:00 sati, prisustvovali prvoj hrvatskoj aukciji umjetnina u organizaciji Artmarka u Zagrebu, u Velikoj dvorani hotela Sheraton. Na aukciji koja je trajala gotovo 3 i pol sata, ponuđeno je 105 lotova klasične i moderne hrvatske likovne umjetnosti, među kojima su bila i djela naivne i suvremene umjetnosti. Ukupna prodaja iznosila je približno 250.000 eura, s udjelom prodanih lotova od gotovo 60%.
Artmark: prva hrvatska aukcija umjetnina
Kao vrhunci aukcije mogu se istaknuti: lot br. 53 Vlaha Bukovca, čija je „Dijana u lovu”, prodana po maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti od 50.000 eura, a ujedno je i umjetničko djelo koje je na aukciji postiglo najvišu cijenu. Lot br. 17 Emanuela Vidovića – „Splitska obala s jedrilicama” za koju je intenzivno licitirano online i u aukcijskoj sobi postigla je konačnu cijenu od 14.000 eura. Zadnja licitacija za lot br. 59 pod naslovom „Majčinstvo” Milivoja Uzelca ponudila je iznos od 14.500 eura –više od dvostruko od početne procjene. Jedan od najznačajnijih umjetnika moderne hrvatske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, Menci Clement Crnčića s lotom br. 23, “Bakarski zaljev” dostigao je cijenu od 10.500 eura, što je gotovo dvostruko više od početne procjene.
Na jučerašnjoj aukciji nekoliko je umjetnika postiglo rekordne tržišne cijene za svoje umjetnine. Nives Kavurić-Kurtović sa svojim „Vijećem mudrih žena” prodana je za 9.500 eura, što je svrstava u sam vrh transakcija za djela poslijeratnih umjetnika. „Marta“ Miroslava Šuteja iz 1965. godine postala je najprodavanije umjetničko djelo u tehnici kolaža na hrvatskom umjetničkom tržištu, postigavši jučer cijenu od čak 3.500 eura. Još jedan važan hrvatski poslijeratni slikar, Frano Šimunović, ostvario je osobni cjenovni rekord, s lotom br. 43 „U kamenjaru”, s iznosom od 6.500 eura. Posebno treba istaknuti izniman „Poster za izložbu Miroslava Šuteja u Šangaju” Borisa Bućana koji je postigao najvišu cijenu za plakat u Hrvatskoj, a treću najvišu u inozemstvu, s iznosom od 4.500 eura.
Interes za aukciju bio je značajan, s otprilike 120 ljudi u dvorani, 23 licitatora putem telefona i 35 online licitatora. Aukciju je uživo preko platforme Artmark Live, online pratilo preko 300 ljudi.
Artmark Croatia pokrenut je u Zagrebu, u travnju 2022., iz poštovanja i divljenja prema hrvatskoj umjetnosti i inventivnosti, a s ciljem doprinosa modernom i transparentnom organiziranju hrvatskog umjetničkog tržišta i njegove integracije u europsko tržište umjetninama. Artmark je rumunjsko-nizozemski brend koji je osnovan prije 15 godina, a pokrenuli su ga kolekcionari umjetnina, uz nizozemsko i austrijsko financiranje. Danas Artmark upravlja s nekoliko aukcijskih kuća likovnih umjetnosti, stalnim ili privremenim izložbenim umjetničkim paviljonima i pomoćnim uslugama Art Logistics u Bukureštu, Cluju, Jašiju, Konstanci, Sofiji i Zagrebu, s planom širenja prema Baltiku i Grčkoj u budućnosti.
Artmark je do sada organizirao preko 500 aukcija (prva hrvatska aukcija je zapravo Artmarkova 518. aukcija). Sljedeća zagrebačka aukcija u Artmarkovom rasporedu je svečana Zimska aukcija, koja će se održati 20. prosinca 2023.
U rovinjskom hotelu Lone jučer je sve prštalo od ljepote, a razlog je jubilarni, 35. izbor Kraljice Hrvatske 2025. za Kraljicu Svijeta. Nova Kraljica Hrvatske je Lana Lourdes Rupić iz Šibenika. Titula Prve princeze dodijeljena je Liv Šumak iz Zagreba, koja je uz lentu Prve princeze osvojila i lentu Kraljice elegancije. Druga princeza postala je Petra Vuleta iz Osijeka. Nina Mrvić iz Rijeke ponijela je titulu Kraljice osobnosti, Daniela Jagodić iz Rijeke osvojila je lentu Kraljice fotogeničnosti, dok je Korina Sviben iz Zagreba proglašena Kraljicom medija.
Ove sezone FOREO donosi čaroliju self-care rituala – od luksuznih uređaja za čišćenje i spa tretmane kod kuće do napredne njege lica i osmijeha, sve uz ekskluzivne popuste i limited edition blagdanske ponude.
U Centru kulture Ribnjak u Zagrebu, 18. prosinca 2025. godine, od 10 do 23 sata, održat će se cjelodnevni program povodom Međunarodnog dana migranata, koji je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 18. prosinca 2000. godine. Cilj obilježavanja ovoga dana je isticanje doprinosa migranata društvima u kojima žive, promicanje zaštite ljudskih prava te osiguravanje dostojanstvenih životnih uvjeta za sve.
Sezona darivanja službeno je otvorena, a Fashion&Friends i Fashion Company pretvaraju shopping u pravo modno iskustvo! Ljubitelji vrhunskih brendova i ove godine mogu uživati u božićnim popustima do –50% na najpoželjnije kolekcije.
Koncert Maje Šuput ispred JOY Shopping Rugvice bio je vrhunac otvorenja 11. prosinca 2025., ali za posjetitelje sada kreće najzanimljiviji dio prosinca. U cijeloj shopping zoni Rugvica nastavljaju se adventski sadržaji i pogodnosti, od sezonskih popusta i nagradnih igara do besplatnog zamatanja poklona i obiteljskih animacija. Uz jednostavan dolazak na izlazu s autoceste i veliki besplatan parking, zona je osmišljena kao praktičan izbor za shopping, ručak i blagdansku atmosferu u jednom odlasku.
Zagrebački Advent ove je godine dobio neočekivano topao i mekan dodatak. Omiljeni cappuccino postao je još posebniji zahvaljujući brendu Barcaffè koji je goste odabranih kafića iznenadio mekanim, toplim dekicama – savršenim suputnikom za zimska druženja uz šalicu omiljenog napitka.
Koncertom Mateja Meštrovića i Borne Šercara, putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman pretvoren je u pozornicu bezvremenskih klasika koja za posjetitelje ostaje otvorena do 6. siječnja 2026.
Pjevačica Feminnema otvoreno je progovorila o vjeri, obitelji i društvenim temama, a njezine objave izazvale su podijeljene reakcije na društvenim mrežama.
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.