Rezultati i rekordi s jučerašnje prve aukcije umjetnosti Artmarka u Zagrebu
Kao vrhunci aukcije mogu se istaknuti: lot br. 53 Vlaha Bukovca, čija je „Dijana u lovu”, prodana po maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti od 50.000 eura, a ujedno je i umjetničko djelo koje je na aukciji postiglo najvišu cijenu. Lot br. 17 Emanuela Vidovića – „Splitska obala s jedrilicama” za koju je intenzivno licitirano online i u aukcijskoj sobi postigla je konačnu cijenu od 14.000 eura.
Sinoć smo, s početkom u 19:00 sati, prisustvovali prvoj hrvatskoj aukciji umjetnina u organizaciji Artmarka u Zagrebu, u Velikoj dvorani hotela Sheraton. Na aukciji koja je trajala gotovo 3 i pol sata, ponuđeno je 105 lotova klasične i moderne hrvatske likovne umjetnosti, među kojima su bila i djela naivne i suvremene umjetnosti. Ukupna prodaja iznosila je približno 250.000 eura, s udjelom prodanih lotova od gotovo 60%.
Artmark: prva hrvatska aukcija umjetnina
Kao vrhunci aukcije mogu se istaknuti: lot br. 53 Vlaha Bukovca, čija je „Dijana u lovu”, prodana po maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti od 50.000 eura, a ujedno je i umjetničko djelo koje je na aukciji postiglo najvišu cijenu. Lot br. 17 Emanuela Vidovića – „Splitska obala s jedrilicama” za koju je intenzivno licitirano online i u aukcijskoj sobi postigla je konačnu cijenu od 14.000 eura. Zadnja licitacija za lot br. 59 pod naslovom „Majčinstvo” Milivoja Uzelca ponudila je iznos od 14.500 eura –više od dvostruko od početne procjene. Jedan od najznačajnijih umjetnika moderne hrvatske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, Menci Clement Crnčića s lotom br. 23, “Bakarski zaljev” dostigao je cijenu od 10.500 eura, što je gotovo dvostruko više od početne procjene.
Na jučerašnjoj aukciji nekoliko je umjetnika postiglo rekordne tržišne cijene za svoje umjetnine. Nives Kavurić-Kurtović sa svojim „Vijećem mudrih žena” prodana je za 9.500 eura, što je svrstava u sam vrh transakcija za djela poslijeratnih umjetnika. „Marta“ Miroslava Šuteja iz 1965. godine postala je najprodavanije umjetničko djelo u tehnici kolaža na hrvatskom umjetničkom tržištu, postigavši jučer cijenu od čak 3.500 eura. Još jedan važan hrvatski poslijeratni slikar, Frano Šimunović, ostvario je osobni cjenovni rekord, s lotom br. 43 „U kamenjaru”, s iznosom od 6.500 eura. Posebno treba istaknuti izniman „Poster za izložbu Miroslava Šuteja u Šangaju” Borisa Bućana koji je postigao najvišu cijenu za plakat u Hrvatskoj, a treću najvišu u inozemstvu, s iznosom od 4.500 eura.
Interes za aukciju bio je značajan, s otprilike 120 ljudi u dvorani, 23 licitatora putem telefona i 35 online licitatora. Aukciju je uživo preko platforme Artmark Live, online pratilo preko 300 ljudi.
Artmark Croatia pokrenut je u Zagrebu, u travnju 2022., iz poštovanja i divljenja prema hrvatskoj umjetnosti i inventivnosti, a s ciljem doprinosa modernom i transparentnom organiziranju hrvatskog umjetničkog tržišta i njegove integracije u europsko tržište umjetninama. Artmark je rumunjsko-nizozemski brend koji je osnovan prije 15 godina, a pokrenuli su ga kolekcionari umjetnina, uz nizozemsko i austrijsko financiranje. Danas Artmark upravlja s nekoliko aukcijskih kuća likovnih umjetnosti, stalnim ili privremenim izložbenim umjetničkim paviljonima i pomoćnim uslugama Art Logistics u Bukureštu, Cluju, Jašiju, Konstanci, Sofiji i Zagrebu, s planom širenja prema Baltiku i Grčkoj u budućnosti.
Artmark je do sada organizirao preko 500 aukcija (prva hrvatska aukcija je zapravo Artmarkova 518. aukcija). Sljedeća zagrebačka aukcija u Artmarkovom rasporedu je svečana Zimska aukcija, koja će se održati 20. prosinca 2023.
U medijskom prostoru regije predstavljen je HUMAN VOICE, prvi videomagazin posvećen ljudima koji su se usudili svojim snovima dati glas, projekt koji u središte javnog interesa stavlja autentične, inspirativne i hrabre pojedince čije su priče često ostajale izvan fokusa mainstream medija. Riječ je o medijskoj platformi koja slavi čovjeka, njegove vrijednosti, unutarnje borbe i tihe pobjede, a iza koje stoji Doris Vukšić, doktorica komunikacijskih znanosti, poduzetnica, supruga i majka, s dugogodišnjim iskustvom rada u komunikacijskoj industriji.
Beauty&Hair Expo Zagreb, najveća platforma ljepote u Hrvatskoj, i ove će godine biti nezaobilazno mjesto susreta svih koji ljepotu ne samo prate, već i stvaraju. Od 31. siječnja do 1. veljače 2026. godine, Zagrebački velesajam ponovno će okupiti profesionalce, distributere, vlasnike salona i sve zaljubljenike u beauty industriju, s jedinstvenim ciljem – otkriti najnovije trendove, inovativne proizvode i tehnike koje oblikuju budućnost ljepote.
Veliki hrvatski kino hit ‘Svadba‘ redatelja Igora Šeregija, uz veliku podršku distributera filma, Blitz Grupe, u svega nekoliko dana od povijesne pretprodaje i velike zagrebačke premijere oborio je sve dosad zabilježene rekorde gledanosti, te s ukupno 219.563 gledatelja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nakon prvog vikenda prikazivanja ostvario najbolje kino otvaranje hrvatskog filma svih vremena u Hrvatskoj i cijeloj regiji!
U kampanji za novu REDMI Note 15 seriju vatrogasci simboliziraju istinsku otpornost - snagu, izdržljivost i spremnost za svakodnevne izazove, baš kao i REDMI Note 15 telefoni, koji su dizajnirani da izdrže zahtjeve svakodnevnog života.
Hrabre ispovijesti žena koje su preživjele moždani udar u središtu su javnozdravstvene akcije koja podsjeća da se brigom o sebi može spriječiti čak 80 posto moždanih udara
Hrvatska medijska scena dobila je novo zanimljivo i relevantno mjesto za sve koji žele kvalitetne informacije o zdravlju, medicini i životnom stilu. Riječ je o podcastu Vox Medicus, projektu koji nastoji odgovoriti na sve veću potrebu publike za provjerenim, stručnim i jasno prezentiranim informacijama iz područja zdravlja i medicine.
Početak nove godine uvijek sa sobom nosi tihi, ali snažan osjećaj mogućnosti. To je vrijeme kada se prirodno okrećemo sebi, preispitujemo navike, želje i stil, tražeći suptilne načine da svakodnevicu učinimo svježijom, promišljenijom i osobnijom. GUESS taj trenutak prepoznaje i pretvara u nenametljivu pozivnicu na osvježenje garderobe – ne kao naglu promjenu, već kao pažljivo osmišljen nastavak vlastitog identiteta.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
