U četiri natjecateljske selekcije – igrani, dokumentarni, kratki i studentski film – očekuju nas čak 15 svjetskih premijera, kao i međunarodne, regionalne i bosanskohercegovačke premijere koje otkrivaju da filmska magija regije i šire nikada nije bila življa.
Iz tisuću i trideset šest prijavljenih naslova, selekcijski tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice festivala, odabrao je priče koje nadilaze jezik, granice i političke okvire – one koje progovaraju o svakodnevici, potrazi za smislom, o prošlosti koja nas još uvijek uči i budućnosti u kojoj ne odustajemo od nade. “Ove priče istražuju kako živimo i kako opstajemo”, poručuje Građević – a to je, priznajmo, sve što od filma tražimo.
Novi val regionalne kinematografije
U Natjecateljskom programu igranog filma, selektorica Elma Tataragić predstavlja devet naslova, od čega su čak šest debitantski filmovi, što samo potvrđuje da nova generacija redatelja dolazi s glasom koji se ne boji biti drugačiji. Među najzvučnijim premijerama ističu se:
“VIDRA” Srđana Vuletića, mračna i senzualna psihološka drama,
“YUGO FLORIDA” Vladimira Tagića, nostalgični film ceste s političkom podtekstom,
te “ZVIJEZDE MANJEG ZNAČAJA” Renáta Olasza, koja u fokusu ima tinejdžersku melankoliju i identitet.
Hrvatska publika s nestrpljenjem iščekuje “BOG NEĆE POMOĆI” Hane Jušić, regionalnu premijeru koja već sada izaziva šapat među kritičarima, dok je “DJ AHMET” Georgija M. Unkovskog hibridni film o glazbi i samoći.
Dokumentarni filmovi koji mijenjaju stvarnost
Rada Šešić donosi dvadeset dokumentarnih naslova, a gotovo svaki među njima nosi emotivnu srž koja nadilazi formu. U fokusu su ljubav, obitelj, rat, otpor, sjećanje, ali i snaga duha koja se nikada ne predaje.
“BOSANSKI VITEZ” Tarika Hodžića, “TREĆI SVIJET” Arsena Oremovića, te “TATA” Line Vdovîi i Radua Ciorniciuca samo su neki od naslova koji otvaraju duboke društvene pukotine – i liječe ih. Zanimljivo je da mnogi autori upravo ljubav stavljaju u središte, kao najjači pokretač života, čak i – ili osobito – u najmračnijim vremenima.
Kratki film: forma u kojoj emocija udara jače
Deset kratkih filmova, među kojima su naslovi poput “PUSTINJA, ONA”, “HISTERIČNI NAPAD SMIJEHA” i “SPEKTAKL”, pokazuju da ono što je kratko ne mora biti i manje snažno. Ovi filmovi gledatelja vode u zone neizvjesnosti, otpora, intime i revolucije u samo petnaestak minuta – što je u vremenu TikToka možda i najpotrebnija umjetnička forma.
Studentski film kao ogledalo budućnosti
Nipošto ne treba podcijeniti studentsku sekciju, koja ove godine broji 11 naslova, a prema riječima selektorice Asje Krsmanović, najzanimljiviji je u tematskoj povezanosti: mladost, nesigurnost, tjeskoba i pokušaj da se pronađe vlastito “ja” u svijetu koji puca po šavovima.
Hrvatski film “RAHLO” Joze Schmucha i “POLUOTOK” Davida Gaše svakako su među onima koje će regionalna publika posebno pratiti.
Srce Sarajeva: više od nagrade
Novčane nagrade svakako nisu zanemarive – od 16.000 eura za najbolji igrani film, pa do simboličnih, ali važnih iznosa za studentske i kratke filmove – no ono što Srce Sarajeva zaista znači nije u brojkama. To je priznanje zajednici, umjetnosti, osobnosti. To je nagrada koja grli.
Filmsko ljeto koje gradi mostove
Od 15. do 22. kolovoza, Sarajevo neće biti samo grad – bit će scena, snovište, zrcalo, kolektivni album emocija. Bit će mjesto gdje neovisni autori dolaze rame uz rame s veteranima, gdje se susreću različiti jezici, a publici se vraća ono najljepše od filma: osjećaj da su viđeni.
Ova 31. edicija festivala pokazuje da film nije samo bijelo platno i svjetlo projektora – to je prostor slobode, otpora i nježnosti. A Sarajevo? Sarajevo je njegovo srce.
