Čini vam se da godine nekako sve brže prolaze, evo već je stiglo proljeće, a kao da smo tek nedavno raskitili božićnu jelku? Prisjećate se dana kad vam se kao djeci činilo da ljeto traje godinama, a sada kao da sva godišnja doba prolaze u treptaju oka? Ne brinite se, niste jedini koji se tako osjećate, a mnoge zanima zašto nam se čini da vrijeme brže prolazi što smo stariji.
Stručnjaci imaju odgovor na to pitanje, i ne, nema veze s pandemijom i društvenim mrežama koje su preuzele moderan stil života.
Zašto nam se čini da vrijeme brže prolazi kad smo stariji?
Postoji razlog zašto se možda osjećate kao da su godine tekle sporo kad ste bili dijete, a da sada lete. Stručnjaci kažu da se naša percepcija vremena uvelike mijenja kako starimo, zbog čega nam se čini da određena razdoblja brzo prolaze.
“Čini se da je naša percepcija dana, tjedana, godina i te vrste vremena posebno pod utjecajem naše perspektive: doživljavamo li to u ovom trenutku ili gledamo unatrag na vrijeme?”, rekla je Cindy Lustig, profesorica psihologije na Sveučilištu u Michiganu.
Dodala je da na percepciju vremena također utječe pamćenje i koliko ste toga doživjeli. Za osmogodišnjaka je tjedan dana veliki dio života. Za 80-godišnjaka tjedan je puno manji dio života, što pridonosi osjećaju da je brzo prošao.
Osamdeset ipak nije osam
Jedan dan u životu umirovljenog 80-godišnjaka može izgledati kao da prolazi sporije od onog 8-godišnjaka koji je zaposlen u školi. Međutim, kada se obje osobe osvrnu na mjesec ili godinu unatrag, starijoj osobi to će se razdoblje činiti kao da je brže prošlo.
Za to postoji više razloga. 80-godišnjacima njihov život vjerojatno ne izgleda puno drugačije nego kad su imali 78 ili 79, “tako da se u tom slučaju osvrću na manje događaja”, rekla je Lustig. “Kada pogledate unatrag, što je vaša svakodnevica manje raznolika, to će vam se više činiti da je vrijeme brzo prošlo.”
Drugim riječima, naš mozak počinje spajati vrijeme kad su dani ili tjedni slični. Dakle, za 80-godišnjaka koji većinom radi istu stvar svaki dan, godina će se pomiješati u njihovim mislima i osjećat će se kao da je brzo prošla.
Zašto nam se čini da vrijeme brže prolazi i kako ga usporiti?
Nove i uzbudljive stvari u danu su ono što čini dane i mjesece drugačijima i tako ih izdvaja u našem umu.
“Naši su mozgovi dizajnirani da bilježe promjene”, rekao je Adrian Bejan, profesor strojarstva na Sveučilištu Duke i autor nedavno objavljene knjige “Vrijeme i ljepota: Zašto vrijeme leti i ljepota nikad ne umire”.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.