Lego će početi prodavati kockice kodirane Brailleovim pismom kako bi pomogle slijepoj i slabovidnoj djeci da nauče čitati abecedu na dodir.
Lego kockice na Brailleovom pismu uskoro će biti dostupne za kupnju
Danski proizvođač igračaka nudi specijalizirane kockice, koje su testirane i razvijene u partnerstvu s organizacijama za slijepe širom svijeta, besplatno odabranim školama i službama za djecu s oštećenjem vida od 2020. godine.
Od sljedećeg mjeseca kupci će moći kupiti pakete kockica koje imaju klinove koji odgovaraju verziji brojeva i slova na brajici s ispisanom verzijom simbola ili slova ispod, za korištenje kod kuće, piše The Guardian.
Kockice će za sada biti dostupne na engleskom i francuskom govornom području.FOTO: PROFIMEDIA
Lego se nada da će ova inicijativa pomoći roditeljima i braći i sestrama da zajedno uče Brailleovo pismo, a paketi će sadržavati ideje za niz obrazovnih igara koje obitelji mogu igrati zajedno.
Dok neki Brailleovo pismo smatraju staromodnim, s obzirom na modernu tehnologiju koja može pretvoriti pisani tekst u izgovorenu riječ, slijepi odrasli kažu da vole slobodu obavljanja više zadataka čitajući prstima dok slušaju druge stvari.
Europska unija slijepih (EBU) kaže da poznavanje Brailleovog pisma vodi do boljeg pravopisa, čitanja i pisanja, pridonoseći višim razinama obrazovanja i boljim mogućnostima zapošljavanja za one koji imaju oštećen vid.
Dave Williams, ambasador inkluzivnog dizajna za RNIB, koji djeluje za slijepe i slabovidne osobe, rekao je da je poznavanje Brailleovog pisma pomoglo onima koji nisu mogli čitati da steknu neovisnost.
“Tko bi želio da ti se čita čestitka? A postoje stvari kao što su društvene igre, etikete i mogućnost čitanja djeci priče za laku noć – to je teško učiniti s računalom koje vam govori na uho” rekao je.
Williams je rekao da softver sada može pretvoriti tekst s prijenosnih računala i pametnih telefona u ispravno Brailleovo pismo putem izdignutih igala.
Rekao je da učenje ovog pisma putem Lega čini proces manje sporim i dosadnim, dok korištenje igračke “koju svi prepoznaju pridonosi tome da se dijete ne osjeća čudno. Ruši barijere.”
Lego kockice na Brailleovom pismu pomažu u socijalizaciji slijepe i slabovidne djece
Lisa Taylor, mama sedmogodišnje Olivie, rekla je za Guardian: “Olivia je prvi put otkrila Lego Brailleve kockice u školi i one su imale veliki utjecaj na njezinu znatiželju za tim pismom. Prije toga joj je bilo teško započeti sa simbolima, ali sada stalno napreduje.”
Olivia, koja je izgubila vid zbog tumora na mozgu u dobi od 17 mjeseci, rekla je: “Mogu se igrati sa svojom sestrom. Volim pisati, graditi i igrati igrice”.
Taylor je rekla da su kockice jednostavne za korištenje i da je Olivijina baka sada počela učiti brajicu zajedno sa samom Taylor, njezinim suprugom i njihovom četverogodišnjom kćeri koja vidi, Imogen.
Obitelj, koja živi u jugoistočnom Londonu, može jedni drugima ostavljati “bilješke” koristeći kockice postavljene na Lego ploče bez potrebe za korištenjem nezgrapnog pisaćeg stroja za Brailleovo pismo koji trenutno posuđuju, a tako mogu lakše pomoći Oliviji s domaćom zadaćom.
“Imati set kod kuće mijenja sve. Možemo se igrati zajedno kao obitelj, a ona može predstaviti brajicu svojoj maloj sestri na način na koji obje vole. Lego Brailleove kocke su joj dostupne, ali nisu drugačije za drugu djecu, tako da se može igrati i učiti kao i svako drugo dijete,” rekla je Taylor.
Paketi namijenjeni djeci od šest i više godina moći će se kupiti u šest zemalja engleskog govornog područja, uključujući UK, Irsku, SAD i Australiju, te pet zemalja francuskog govornog područja, uključujući Belgiju, Kanadu i Švicarsku. Sljedeće godine očekuje se lansiranje talijanske, njemačke i španjolske verzije. Sve su kockice u potpunosti kompatibilne s ostalim Lego kompletima.
Lego kaže da je ovaj potez dio nastojanja da svoje proizvode učini inkluzivnijima.
Rasmus Løgstrup, vodeći dizajner Lego Grupe za Brailleove kocke, rekao je da je tvrtka bila “preplavljena tisućama zahtjeva da kocke budu dostupnije širem krugu”.
Rekao je: “Znamo da je ovo snažna platforma za društvenu uključivost i jedva čekamo vidjeti kako obitelji postaju kreativne i zabavljaju se igrajući se zajedno“.
Nadamo se da će ovaj hvalevrijedan proizvod u budućnosti biti dostupan i u Hrvatskoj!
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.
U prepunoj dvorani Arena Zagreb održan je veliki koncert jednog od najvoljenijih regionalnih pjevača – Hari Mata Harija – kojim je obilježio impresivnih četrdeset godina svoje bogate glazbene karijere. Večer prožeta emocijama, nostalgijom i zajedničkim pjevanjem tisuća glasova bila je više od koncerta; bila je svojevrsno putovanje kroz desetljeća glazbe koja je obilježila živote mnogih generacija.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
