Lego će početi prodavati kockice kodirane Brailleovim pismom kako bi pomogle slijepoj i slabovidnoj djeci da nauče čitati abecedu na dodir.
Lego kockice na Brailleovom pismu uskoro će biti dostupne za kupnju
Danski proizvođač igračaka nudi specijalizirane kockice, koje su testirane i razvijene u partnerstvu s organizacijama za slijepe širom svijeta, besplatno odabranim školama i službama za djecu s oštećenjem vida od 2020. godine.
Od sljedećeg mjeseca kupci će moći kupiti pakete kockica koje imaju klinove koji odgovaraju verziji brojeva i slova na brajici s ispisanom verzijom simbola ili slova ispod, za korištenje kod kuće, piše The Guardian.
Kockice će za sada biti dostupne na engleskom i francuskom govornom području.FOTO: PROFIMEDIA
Lego se nada da će ova inicijativa pomoći roditeljima i braći i sestrama da zajedno uče Brailleovo pismo, a paketi će sadržavati ideje za niz obrazovnih igara koje obitelji mogu igrati zajedno.
Dok neki Brailleovo pismo smatraju staromodnim, s obzirom na modernu tehnologiju koja može pretvoriti pisani tekst u izgovorenu riječ, slijepi odrasli kažu da vole slobodu obavljanja više zadataka čitajući prstima dok slušaju druge stvari.
Europska unija slijepih (EBU) kaže da poznavanje Brailleovog pisma vodi do boljeg pravopisa, čitanja i pisanja, pridonoseći višim razinama obrazovanja i boljim mogućnostima zapošljavanja za one koji imaju oštećen vid.
Dave Williams, ambasador inkluzivnog dizajna za RNIB, koji djeluje za slijepe i slabovidne osobe, rekao je da je poznavanje Brailleovog pisma pomoglo onima koji nisu mogli čitati da steknu neovisnost.
“Tko bi želio da ti se čita čestitka? A postoje stvari kao što su društvene igre, etikete i mogućnost čitanja djeci priče za laku noć – to je teško učiniti s računalom koje vam govori na uho” rekao je.
Williams je rekao da softver sada može pretvoriti tekst s prijenosnih računala i pametnih telefona u ispravno Brailleovo pismo putem izdignutih igala.
Rekao je da učenje ovog pisma putem Lega čini proces manje sporim i dosadnim, dok korištenje igračke “koju svi prepoznaju pridonosi tome da se dijete ne osjeća čudno. Ruši barijere.”
Lego kockice na Brailleovom pismu pomažu u socijalizaciji slijepe i slabovidne djece
Lisa Taylor, mama sedmogodišnje Olivie, rekla je za Guardian: “Olivia je prvi put otkrila Lego Brailleve kockice u školi i one su imale veliki utjecaj na njezinu znatiželju za tim pismom. Prije toga joj je bilo teško započeti sa simbolima, ali sada stalno napreduje.”
Olivia, koja je izgubila vid zbog tumora na mozgu u dobi od 17 mjeseci, rekla je: “Mogu se igrati sa svojom sestrom. Volim pisati, graditi i igrati igrice”.
Taylor je rekla da su kockice jednostavne za korištenje i da je Olivijina baka sada počela učiti brajicu zajedno sa samom Taylor, njezinim suprugom i njihovom četverogodišnjom kćeri koja vidi, Imogen.
Obitelj, koja živi u jugoistočnom Londonu, može jedni drugima ostavljati “bilješke” koristeći kockice postavljene na Lego ploče bez potrebe za korištenjem nezgrapnog pisaćeg stroja za Brailleovo pismo koji trenutno posuđuju, a tako mogu lakše pomoći Oliviji s domaćom zadaćom.
“Imati set kod kuće mijenja sve. Možemo se igrati zajedno kao obitelj, a ona može predstaviti brajicu svojoj maloj sestri na način na koji obje vole. Lego Brailleove kocke su joj dostupne, ali nisu drugačije za drugu djecu, tako da se može igrati i učiti kao i svako drugo dijete,” rekla je Taylor.
Paketi namijenjeni djeci od šest i više godina moći će se kupiti u šest zemalja engleskog govornog područja, uključujući UK, Irsku, SAD i Australiju, te pet zemalja francuskog govornog područja, uključujući Belgiju, Kanadu i Švicarsku. Sljedeće godine očekuje se lansiranje talijanske, njemačke i španjolske verzije. Sve su kockice u potpunosti kompatibilne s ostalim Lego kompletima.
Lego kaže da je ovaj potez dio nastojanja da svoje proizvode učini inkluzivnijima.
Rasmus Løgstrup, vodeći dizajner Lego Grupe za Brailleove kocke, rekao je da je tvrtka bila “preplavljena tisućama zahtjeva da kocke budu dostupnije širem krugu”.
Rekao je: “Znamo da je ovo snažna platforma za društvenu uključivost i jedva čekamo vidjeti kako obitelji postaju kreativne i zabavljaju se igrajući se zajedno“.
Nadamo se da će ovaj hvalevrijedan proizvod u budućnosti biti dostupan i u Hrvatskoj!
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
