Tko je čovjek koji je preuzeo Apple? John Ternus 25 godina bio je iza kulisa proizvoda koje svi znamo

Ternus je radio kao viši potpredsjednik zadužen za dizajn hardvera prije nego što je preuzeo ulogu izvršnog direktora, a postao je i član Appleova upravnog odbora. To je posebno zanimljivo jer je razvoj hardverskih proizvoda oduvijek bio jedno od ključnih područja u povijesti tvrtke. Uspjeh Appleovih uređaja često ne ovisi o samo jednoj tehnologiji, već o suradnji između sustavnog čipa, zaslona, baterije, hlađenja, materijala, softvera i usluga. Ternusova karijera upravo je bila usmjerena na upoznavanje s tim složenim procesom.

U Apple je stigao s inženjerskim iskustvom

John Ternus diplomirao je strojarstvo na Sveučilištu Pennsylvania. Tijekom studija bio je član muške plivačke reprezentacije sveučilišta, a za završni rad dizajnirao je mehaničku hranilicu kojom su osobe s tetraplegijom mogle upravljati pokretima glave. To pokazuje da njegov inženjerski interes nije bio vezan isključivo uz računala ili potrošačku elektroniku, već i uz rješavanje praktičnih problema u kojima tehnologija može izravno pomoći ljudima u svakodnevnom životu.

Prije Applea radio je kao strojarski inženjer u tvrtki Virtual Research Systems. Ondje se bavio razvojem uređaja povezanih s virtualnom stvarnošću, pa je već na početku karijere stekao iskustvo na području na kojem su hardverski dizajn, ergonomija, materijali i korisničko iskustvo usko povezani. Appleu se pridružio 2001. godine, a među njegovim prvim projektima bio je hardverski razvoj zaslona Apple Cinema Display. Odavde je krenula karijera koja ga je naposljetku dovela do mjesta Appleova izvršnog direktora.

Cinema Display i priča o jednom vijku

U govoru održanom 2024. godine na Sveučilištu Pennsylvania Ternus se prisjetio jednog od ranih iskustava u svojoj karijeri. Tijekom prve godine rada našao se u pogonu jednog dobavljača, daleko od svojeg doma, kasno navečer, gdje je povećalom provjeravao broj utora na glavi jednog vijka. Na proizvedenom dijelu bilo je 35 utora, dok je Appleova specifikacija zahtijevala 25. Na prvi pogled možda se čini pretjeranim posvećivati toliku pažnju detalju koji korisnik vrlo vjerojatno nikada neće vidjeti, no priča dobro pokazuje način razmišljanja koji je kasnije obilježio Ternusov rad. Kod Appleovih proizvoda detalji često nisu važni sami po sebi, već zato što zajedno stvaraju cjelinu koju korisnik na kraju drži u rukama, koristi i doživljava tijekom dugog razdoblja.

Ternus je u jednom ranijem intervjuu također povezao jedno sjećanje na Stevea Jobsa s pažnjom posvećenom detaljima. Jobs je jednom prilikom pogledao stražnju stranu komada namještaja i cijenio činjenicu da ju je njezin izrađivač obradio jednako pažljivo kao i vidljive dijelove. Iako stražnju stranu namještaja vjerojatno nitko ne gleda redovito, njezin izrađivač ipak nije pristao na kompromis u kvaliteti. Prema Ternusu, to dobro predstavlja način razmišljanja koji je i danas važan u Appleovu razvoju proizvoda.

25 godina uz Appleove proizvode

Ternus je tijekom godina postupno preuzimao sve veću odgovornost. Godine 2013. postao je potpredsjednik Hardware Engineeringa, a 2021. pridružio se Appleovu višem rukovodećem timu kao viši potpredsjednik zadužen za dizajn hardvera. U toj ulozi više nije bio odgovoran samo za jednu kategoriju proizvoda ili određeno područje, već za velik dio cjelokupnog Appleova hardverskog razvoja. Imao je važnu ulogu u predstavljanju nekoliko novih linija proizvoda, uključujući iPad i AirPods, a nadgledao je i hardverski razvoj brojnih generacija iPhonea, Maca i Apple Watcha. To znači da je tijekom svoje karijere pratio značajnu transformaciju Appleovih proizvoda: od tvrtke koja je se nekoć prvenstveno bavila računalima do kompanije čiji su uređaji danas dio svakodnevnog života stotina milijuna ljudi.

Važno je istaknuti da je sudjelovao i u prijelazu Mac računala s Intelovih procesora na Appleove sustavne čipove. Bio je to jedan od najvažnijih tehnoloških prijelaza u Appleu posljednjih godina jer je uvođenje vlastitih sustavnih čipova iz temelja promijenilo performanse, energetsku učinkovitost i upravljanje toplinom Mac računala. Apple je tako mogao puno usklađenije povezati hardver s macOS-om, a korisnici itekako mogu osjetiti rezultate toga.

Iza MacBooka Neo također stoji njegov rad

Ternusov rad usko je povezan i s najnovijim Appleovim proizvodima. Govoreći o razvoju MacBooka Neo, istaknuo je da cilj Applea nije bio samo stvoriti pristupačniji Mac. Tvrtka je morala odabrati cjenovno učinkovitiji dizajn, a pritom korisniku i dalje pružiti iskustvo, kvalitetu i pouzdanost koje očekuje od Appleova proizvoda.

To dobro pokazuje da dizajn hardvera nije samo pitanje popisa komponenti. Kod novog računala sustavni čip, memorija, baterija, zaslon, kućište, hlađenje, napajanje i softverski rad međusobno su povezani. Dizajniranje pristupačnijeg modela stoga nije samo pitanje toga koju komponentu treba smanjiti ili zamijeniti nekom drugom, već i kako ponovno osmisliti cijeli sustav, a da se pritom ne naruši osnovno korisničko iskustvo.

Pouzdanost, trajnost i održivost

U kontekstu Ternusova rada u Appleu posebno vrijedi istaknuti pouzdanost, trajnost i inovacije u korištenju materijala. Sudjelovao je i u uvođenju novih tehnika koje su Appleove uređaje učinile otpornijima. Iako su takva poboljšanja obično manje upečatljiva od nove kamere ili snažnijeg čipa, vrlo su važna za dugoročno korisničko iskustvo.

Njegov rad povezan je i s korištenjem recikliranih materijala, primjerice s razvojem nove legure recikliranog aluminija koja se pojavila u više linija proizvoda ili s primjenom 3D ispisanog titana u modelima Apple Watch Ultra. Važna su i poboljšanja popravljivosti koja mogu produljiti životni vijek više Appleovih proizvoda. Ona nemaju samo ekološki značaj: trajniji uređaj koji se može dulje koristiti i po potrebi lakše servisirati može biti vrjedniji i korisniku. Iz Ternusove karijere stoga nije vidljivo samo da je performanse hardvera smatrao važnima, već i da mu je bilo važno koliko će proizvodi ostati pouzdani u svakodnevnoj upotrebi.

Na čelu Applea s hardverskim iskustvom

U Appleu je razvoj hardverskih proizvoda uvijek bio puno više od toga da novi uređaj dobije snažniji čip, bolju kameru ili veću bateriju. Prilikom stvaranja novog iPhonea, Maca, iPada ili Apple Watcha potrebno je uskladiti sustavni čip, napajanje, hlađenje, zaslon, kamere, bežične veze, materijale, proizvodnju, softver i povezane usluge.