Tea Jurišić i Vlado Tomić Mosk otkrivaju kako uz Samsung “Circle to Search” značajku istražuju lokalne izraze i dijalekte na posve nov način
Uz Circle to Search značajku na Samsung Galaxy uređajima, premošćivanje jezičnih barijera postaje jednostavnije nego ikad. Samo jednim potezom prsta ili S Pen olovkom, korisnici mogu brzo razumjeti lokalne izraze i dijalekte, čime se njeguje autentičnost i bogata jezična raznolikost Hrvatske.
Zamislite da ste na putovanju kroz raznolikost hrvatskih krajeva, u razgovoru s lokalnim stanovnicima čujete specifične izraze i fraze koje nose dio povijesti i identiteta tog mjesta. No, mnogi od nas ponekad naiđu na riječi i izraze koje ne razumijemo u potpunosti. Upravo tu nastupa Googleova značajka Circle to Search, sada dostupna na Samsung Galaxy S, Z i odabranim A uređajima. Ova inovativna tehnologija, kojom se lako upravlja jednostavnim potezom prsta ili S Pen olovkom, omogućava korisnicima prepoznavanje i trenutačno prevođenje nepoznatih riječi i izraza, premošćujući jezične barijere. Kroz kampanju s umjetnicima Teom Jurišić i Vladom Tomićem, Circle to Search slavi autentičnost i jezičnu raznolikost, predstavljajući je kao alat koji ne samo da prevodi već i povezuje ljude kroz razumijevanje lokalnih dijalekata. Na taj način, ova značajka postaje most između generacija, tradicije i suvremenosti, nudeći brz i jednostavan pristup informacijama, te promovirajući kulturno bogatstvo Hrvatske.
Za početak, zamišljamo kako bi ovaj razgovor mogao biti otvaranje jedne autentične, dinamične, i duhovite emisije ili intervjua koji se odvija na raskrižju umjetnosti, kulture, i svakodnevnog života. Oboje su strastveni kreativci, Tea Jurišić iz svijeta ilustracije i murala, a Vladimir Tomić, poznat kao Mosk, iz svijeta urbane umjetnosti, no oboje dijele ljubav prema jeziku, kulturi, i neformalnim razgovorima.
Uvođenje njihovih razigranih izmjena riječi i lokalnih izraza naglašava koliko su povezani s mediteranskim mentalitetom i humorom. Oni lako prelaze sa šale na ozbiljnije teme, učeći jedno drugog o različitim riječima, pojmovima i izrazima specifičnim za svoje krajeve. Dok Tea predstavlja duh Makarske rivijere kroz svoje murale, Vlado donosi svježinu i atmosferu riječkih ulica, što zajedno čini ovaj dijalog autentičnim i zabavnim istraživanjem dijalektalnih razlika, kulturnih referenci i izazova razumijevanja.
U razgovoru poput ovog, publika bi se mogla nasmijati i povezati s njihovom spontanošću, dok u isto vrijeme otkrivaju bogatstvo hrvatskog jezičnog naslijeđa. Njihov razgovor postaje putovanje kroz jezične prepreke, kroz smijeh i anegdote, gdje čak i najjednostavniji pojmovi i lokalne riječi otkrivaju cijeli svijet specifičnog značenja, suptilnog humora i osobne povijesti.
Vlado: Zdravo Tea. Drago mi je da smo došli ovdje. Čime se baviš, podsjeti me?
Tea: Ja sam Tea Jurišić, dolazim iz područja makarske rivijere i bavim se ilustracijom i uličnom umjetnošću, točnije oslikavanjem murala. A ti, Vlado?
Vlado: Kako ide ulična umjetnost na rivijeri?
Tea: Pa ide dobro, ide.
Vlado: Ima mjesta na rivijeri?
Tea: Ima, stalno se gradi.
Vlado: Smiješ tamo raditi, za razliku od njih?
Tea: Smijem. A ti, Vlado?
Vlado: Ja sam Vladimir Tomić pod pseudonimom Mosk. Živim u Rijeci, a došao sam danas u Zagreb i slično kao ti, bavim se (ne baš uličnom umjetnosti na rivijeri) uličnom umjetnosti na rijeci i moru.
Tea: Baš lijepo.
Vlado: Dobro Tea, podsjetila si me tko si, što si i što radiš, i ja sam tebe, tu smo kvit. Zašto smo došli u Zagreb? Meni ti ponekad pobjegne misao pa me daj podsjeti.
Tea: Došli smo da čakulamo iliti ga porazgovaramo, i vidimo kakvi smo u premošćivanju jezičnih prepreka.
Vlado: A ako ne znamo?
Tea: Ako ne znamo, onda će nam valjda netko priskočiti u pomoć.
Vlado: Netko ili nešto.
Tea: Netko ili nešto, to je pitanje.
Vlado: Navodno da ima nešto što nam može pomoći.
Tea: Tako je. Kako se to zove, ja se ne mogu sititi.
Vlado: Ovaj mobitel ima Circle to Search, i mislim da je potrebno samo zaokružiti nepoznatu riječ pa ćemo saznati.
Vlado: Dobro Tea, nastavimo s upoznavanjem. Osim što smo jedno drugo podsjetili tko smo što smo, čemu idemo, probat ćemo saznati neke druge detalje. Idemo na novi level, pokušaj pogađanja novih pojmova i riječi. Budi nježna.
Tea: Znači Vlado, danas kad sam te prvi put vidjela, shvatila sam da baš i ne koristiš često sumpreš.
Vlado: Sumpreš? Ha, koristim ga toliko često da se i ne kuži da ga koristim.
Tea: Znači onda često sumprešaš?
Vlado: Kako ne.
Tea: Koristiš prešu za to?
Vlado: Samo jedan dio preše.
Tea: Dobro.
Vlado: Iskreno, ne znam što je to. Hoćeš mi pomoći?
Tea: Uopće ne koristiš, ako ćemo iskreno.
Vlado: A dobro, ne možeš sve stići.
Vlado: Pegla!
Tea: Imaš ti riječki naziv?
Vlado: Pegla(čalo). Za sumpreš nisam nikad čuo, zato ga i ne koristim. Sad da ja tebe čujem, kako ti koristiš žmul?
Tea: Žmul? Hmmm, ja koristim mul kad skačem u more, ali žmul ne znam što je.
Vlado: Da ti ne koristiš žmul?
Tea: Nemam baš neku asocijaciju, osim na mul, lito, more.
Vlado: Sigurno ima veze s ljetom, ali možeš to kroz bilo koji dan u godini koristiti. Bilo koje doba dana.
Tea: U kući ili van kuće?
Vlado: Ma gdje god želiš. U avionu, na barci, na stablu.
Tea: Žmul? Ne znam stvarno, morat ću si pomoći.
Vlado: Mislim da ti to koristi i za slikanje. Mi to malo drugačije kažemo, ali dosta je slično.
Tea: Staklena čaša! Ajde dobro, nešto novo naučeno.
Vlado: Krenimo dalje.
Tea: Dakle, male nožice. Znaš što su?
Vlado: Nekad sam ih imao 😊
Tea: Nekad si ih imao, a imaš li sad nožice?
Vlado: Što bi ti rekla, imam li ih?
Tea: 100%, ne jedne nego više njih.
Vlado: Više nožica?
Tea: Da.
Vlado: Okej, kako ćemo to provjeriti?
Vlado: Aaa, škare. Nikad čuo.
Tea: To ti je ka dva noža zajedno.
Vlado: Pretpostavio sam da je nešto s noževima, ali hodajući noževi…
Vlado: Daj ti meni reci kad spremaš stvari, gdje ih spremaš kad nosiš saket?
Tea: Meni to zvuči kao vrećica.
Vlado: Možda.
Tea: Nešto mi zvoni, ali nisam sigurna.
Vlado: Ajmo vidjeti.
Tea: Platnena vrećica! 50% sam znala, nisam znala da je platnena. Samo platnena vrećica dolazi u obzir kad kažeš saket?
Vlado: Tako je, ništa najlon, ništa papir.
Tea: Samo recycle, reuse.
Tea: Sad si ti Vlado na redu, jel se možda možeš sitit, ali dobro promisli, koja ti je najsmješnija fjaba koju si čuo?
Vlado: Mislim, ima ih nekoliko. Možda nije pravi trenutak da pričam o tome.
Tea: Previše kontroverzno?
Vlado: Je, a znam. Znaš fjaba, kad se sjetiš fjabe..
Tea: To nema veze s fjakom.
Vlado: Ne, ne, ne. To jedno slovo ti može promijeniti cijeli kontekst.
Tea: I život.
Vlado: I život. Pogledaj danas kako ti jedna riječ može uništiti cijeli život, samo se ti zezaj. Da se ne zezamo, otkrijmo od kuda si ti došla fjabo.
Tea: Fjabo moja.
Vlado: Fjaba… A!
Vlado: Izmišljotina! Pun sam izmišljotina. Uglavnom sve što kažem je izmišljotina. Možda i ovo nije istina, tko zna.
Tea: Fjaba. Nešto što si ti izmislio.
Vlado: Da, da, to zapravo nije to što je. Čista izmišljotina. Dobro, evo to smo ustanovili da ima veze s istinom. Ili možda nema?
Vlado: Da vidimo sad od čega si ti sačinjena. Znaš li ti koristiti kavatap?
Tea: Kavatap? Je li to neki anagram?
Vlado: Sigurno postoji neki anagram, ali znači nešto potpuno drugo nego kavatap.
Tea: To ja koristim u svakodnevnom životu ili je to nešto ekstravagantno?
Vlado: Stvarno nemam pojma, ali sam znatiželjan.
Tea: Kavatap, hmmm, to je baš neki glagol?
Vlado: Pojma nemam, može biti bilo što. Prijedlog, prilog, isto bih rekao. Možda je prilog. Uzmeš jedno meso i kavatap za prilog.
Tea: Da vidimo kavatape moj što si.
Vlado: Kavatap and down.
Tea: Vadičep. Oboje se sastoji od dvije riječi (kavat ap i vadi čep)
Vlado: Kužiš, niti jednu od ovih stvari koje sam ja pitao, ne koristim.
Tea: Ne koristiš vadičep?
Vlado: Ne.
Tea: A kavatap?
Vlado: Ne.
Tea: A katavap?
Vlado: Katavap da, tu napravim iznimku.
Tea: Zanimljivo, možda će nam kasnije trebati kavatap da nazdravimo ovom danu.
Vlado: Okej, ako bude još ovakvih riječi trebat će nešto.
Tea: Dobro, jesi spreman za idući izazov?
Vlado: Jesam, ajde.
Tea: Već vidim da će ti trebati Circle to Search.
Vlado: Da, neću se uopće truditi pogađati, odmah idem na izvor informacija.
Tea: Skoncentriraj se dobro, pitanje je: iz čikare se najčešće pije što?
Vlado: Pepeo. To je ono gdje se bacaju čikovi. To znam, 100%.
Tea: 100%?
Vlado: Dobro, sad si me malo razuvjerila.
Tea: Možda se radi o urni.
Vlado: Ma ne, čik je ono od cigarete, je li?
Tea: Ja bih rekla da nije.
Vlado: Ajde mi ti to zaokruži.
Tea: Ti nemaš živaca?
Vlado: Imam, ali ih koristim za druge stvari.
Tea: Za pijenje iz čikare ili za bacanje čikova u čikaru.
Vlado: Šalica za bijelu kavu i čaj! Koristim jednom dnevno sigurno. Sad koliko je to često, netko koristi više, netko manje, nekome samo stoji na polici, ako je vrijedno možda i kao ukras.
Tea: Ja ju nekad koristim za pranje kistova.
Vlado: Zalijevaš kistove.
Tea: Da narastu.
Vlado: Dodaš vode i čekaš da narastu. Daj ti meni reci ovako. Angriz je jelo na koje nas uvijek asocira koja nacija? Postoji jedna nacija i ona nam stalno: angriz, angriz. 😊 Koja je to nacija?
Tea: Angrizaju? Vjerojatno se radi, hm, ja bih rekla moje omiljeno jelo iz djetinjstva je griz.
Vlado: Ajmo vidjeti, ako ima prefiks „an“, možda je baš suprotno od griza, degriz je to. 😊
Tea: Znaš li ti što je to?
Vlado: Nemam pojma.
Tea: Da nije čangriz?
Vlado: To sam ja.
Tea: Ali ovo je blaža verzija. Riža!
Vlado: Na koju naciju te asocira, Italiju?
Tea: Ne bih rekla da je to talijanska riječ, prije bi bilo angrizo.
Vlado: Čija je onda ta riječ?
Tea: Možda kineska.Idemo dalje sad nakon što smo naučili još nešto novo. Zanima me, možda ti, možda ja, ali tko najčešće koristi bagulinu?
Vlado: Bagulina? Nemam pojma.
Tea: Nemam ni ja, da ti pravo kažem.
Vlado: Bagulina.. Daj molim te zaokruži.
Tea: Izvolite.
Vlado: Ajde da vidimo, aha, štap za hodanje. To još neću koristiti.
Tea: Ni ja, nadam se.
Vlado: Nećeš.
Tea: Ovisi koliko visoko se popnem na skelu.
Vlado: Da, zato ćemo koristiti pojaseve. Okej, dobro, i to je još jedna stvar koju ne koristim. Imaš li na toj listi neku stvar koju ja koristim?
Tea: Mislim da koristiš baš ovo sljedeće. Ne danas, ali možda inače. Na otvorenjima izložbi. Ali sad nije stvar gdje i kako to koristiš, nego je pitanje u kakvoj trgovini možeš kupiti điletin?
Vlado: Pa to u dućanu s robom.
Tea: Znači znaš što je điletin?
Vlado: Kako ne.
Tea: Ajde objasni.
Vlado: To ti je mali žilet.
Tea: Žilet u dućanu s robom?
Vlado: Pa da. Znaš kad ti recimo smeta brada, ne možeš navući majicu i onda imaš điletin i onda se lijepo obriješ i prođe. Kad imaš dolčevitu, kužiš. Znaš što je dolčevita?
Tea: Znam.
Vlado: Eto, zato se koristi điletin. Dobro, sljedeće.
Tea: Mislim da nisi baš pogodio. To je ono: jedno slovo radi razliku. Nije žiletin nego điletin.
Vlado: To je ono bez rukava, prsluk?
Tea: Je. Uspjeli smo pogoditi jednu!
Vlado mobitelu: Sad si bio suvišan 😊
Vlado: Ti meni reci sada u koje godišnje doba, nosiš ni 5 ni 6, nego pogađaš 7, gvante?
Tea: Huh.
Vlado: Možeš se truditi pogoditi.
Tea: Korijen riječi je van, kad puno izlaziš van liti ja bi rekla.
Vlado: Često po korijenima prebireš. Možda gvante služe za iskapanje korijena?
Tea: S obzirom da je samo četiri izbora, rekla bih ljeti.
Vlado: Ajmo vidjeti kako ćeš se provesti kad nosiš ljeti gvante.
Tea: Već vidim da se zadovoljno smiješ pa vjerojatno nije ljeto, nego ću zimi koristiti neki kupaći i slično. Gvante kao Dante.
Vlado: Skoro.
Tea: To je neki njegov rođak.
Vlado: Iz drugog koljena. Korijena, mislim 😊
Vlado: To ti je dalmatinski, samo da znaš.
Tea: Ja sam polu Slavonka, samo da znaš. Imam izliku.
Vlado: Da, da, da, to kad ti koristi.
Tea: Rukavice! Hm, pa kakve rukavice, mogu biti zimske mogu biti one gospodske.
Vlado: Mogu biti za bojanje. Znači nosiš ih i ljeti.
Tea: Mogu biti i za boks.
Vlado: Mogu, boksačke gvante.
Tea: Ima puno opcija.
Vlado: Na tebi je da odlučiš koja ti je najdraža opcija.
Tea: Tako je, to je vaš konačan odgovor.
Vlado: Tako je, moj konačan odgovor.
Tea: E sad, idemo na sljedeći izazov. Kad si ti položio vozački?
Vlado: Ima već jedna četvrtina života, možda malo više, jedna trećina.
Tea: Onda sigurno znaš ići i u rikverc i pod ručnom?
Vlado: Pod ručnom mi teško ide.
Tea: U svim mogućim situacijama, jer ju nemaš. 😊 A što se dogodi kad ti sa svojim autom staneš u fanag?
Vlado: Onda ne mogu više nigdje ići.
Tea: Jesi siguran? Zašto se tako smijuljiš?
Vlado: Blefiram.
Tea: I ja isto. Ne znam ni ja što znači, iskreno.
Vlado: Okej, ajmo se ipak konzultirati sa Circle to Search. Čekaj, to samo vrijedi za auto? Ne možeš biciklom stati u fanag?
Tea: Sad ćemo vidjeti. Možda može s motorom, a možda i brodom.
Tea: Znači prvi odgovor koji si rekao je bio točan, iako nisi znao o čemu se radi.
Vlado: Da, znam završiti, ne idem nigdje (ako već ne znam izbjeći). Ajde pripremi se za dalje, ovo će biti zafrknuto.
Tea: Ovo kao do sad nije bilo?
Vlado: Sad idemo na pro level. Tea, potpuno ćeš promašiti odgovor na ovo pitanje. Pripremi se psihički. Na što se stavlja intimela?
Tea: Intimela… Mislim da je to pitanje…
Vlado: …na koje se odgovor ne daje u javnosti?
Vlado: Možda ima veze s Božićem i imelom?
Tea: Možda s metenjem, da sam mela negdje. Jao, pa da, sad vidim: jastučnica! Jesi ti znao?
Vlado: Ne.
Tea: Kušin.
Vlado: Kušinelnica. To se kaže kušinelnica kod nas.
Tea: Ajde, ajde dobro. Još nešto novo, mozak će mi eksplodirati od svih novih izraza.
Vlado: Znaš šta ću ti reći, to su ti ful stari izrazi.
Tea: Ako se ovako nastavi…
Vlado: … bit će sve teže.
Tea: Trebat ćemo iskoristiti hrpu, kako se ono zvalo, vadičep? Kavatap! Kavatap mi je sve bliže i bliže. E sad, uf, meni se čini da nemaš samo ti specifična pitanja za mene.
Vlado: Uzajamno je.
Tea: Pripremi se. Znamo svi da se kaže kako u laži raste nos, a znaš li gdje raste lažina?
Vlado: Nemam pojma. Kako je krasno kad svaki dan možeš otkriti toliko novih stvari. Jel ovo istinina ili lažinina?
Kaže: nekad su ovu vrstu trave zvali jednostavno lažina, a danas se sve češće čuje profinjeniji izraz: posidonija. To ti je sestra od Posejdona. Ili kćer. Znaš kako je u grčkoj mitologiji sve pomiješano; sad si kćer, sad si žena, sad si sestra.
Tea: A koja je Neptunova?
Vlado: Neptuninija, kako ne znaš?
Tea: Neptunina.
Vlado: Znači lažina je posidonija, nikad se još nisam zapleo ni u posidoniju ni u lažine.
Tea: Imaš još vremena, za posidoniju da se zapleteš moraš zaroniti dublje.
Vlado: Da, i moraš čuvati posidoniju. Ne možeš bacati ankur bilo gdje. Ni peškafondo. Idemo još jedno. Kad proizvodi zvuk, kakav zvuk ima tvoj žveljarin?
Tea: Žveljarin, hm. Da nije žvaljarin? Nemoj me zezati da je to naziv za mobitel? Ne znam što bi drugo moglo biti. Moram se opet osloniti na pomoć.
Lagan nosivi dizajn nudi maksimalnu produktivnost uz izuzetne mogućnosti obavljanja više zadataka istovremeno tijekom radnog dana – dok bogat izbor značajki za zabavu i streaming uzdižu opuštanje nakon radnog dana na višu razinu.
Opel slavi 125 godina s jedinstvenom ponudom – 125 LIMITED EDITION - koja uključuje posebnu limitiranu seriju Opel vozila s bogatom opremom i 125 litara goriva na dar!
Dobio sam priliku istestirati najnoviju Xiaomi Smart Band 9 pametnu narukvicu i Redmi Buds 6 Active bežične slušalice, uređaje koji su lansirani u sklopu Xiaomi 14T serije i malo je reći da sam oduševljen
Xiaomi je kroz svoju najnoviju 14T seriju projektom „Heroji noći“ ispričao uspješne poslovne priče naizgled nespojivih pojedinaca, vrhunskih profesionalaca i kreativaca.
Xiaomi, tvrtka za potrošačku elektroniku i pametnu proizvodnju, danas je najavila sedam novih proizvoda kojima proširuju svoj AIoT portfelj: Xiaomi Robot Vacuum X20 Max, Xiaomi Robot Vacuum X20 Pro, Xiaomi TV Max 100 2025¹, Xiaomi TV Max 85 2025¹, Xiaomi Buds 5, Xiaomi Smart Band 9 i novu verziju Xiaomi Watch 2 pametnog sata.
Ida Prester iskreno progovara o traumatičnom ljubavnom iskustvu koje ju je inspiriralo da napiše hit pjesmu i razotkriva šokantne detalje iz privatnog života.
Lagan nosivi dizajn nudi maksimalnu produktivnost uz izuzetne mogućnosti obavljanja više zadataka istovremeno tijekom radnog dana – dok bogat izbor značajki za zabavu i streaming uzdižu opuštanje nakon radnog dana na višu razinu.