Sretni parovi su sposobni komunicirati bez zadrške. Umjesto skrivanja osjećaja ili igranja igara, oni biraju iskrenost. Dr. Gleb Tsipursky naglašava važnost suočavanja s istinom i rješavanja problema odmah umjesto da dopuste da se nakupljaju. Otvorenost u razgovorima o svakodnevnim stvarima, ali i o dubljim temama, stvara temelj povjerenja i snažne veze.
Postavljanje i održavanje osobnih granica – čak i s obzirom na tehnologiju
U doba moderne tehnologije, gdje smo stalno povezani putem pametnih telefona i društvenih mreža, sretni parovi shvaćaju važnost postavljanja granica. Dr. Tsipursky naglašava da dopuštanje partneru privatnost i poštivanje osobnih granica povećava sreću u odnosu. Ovo postavljanje granica odražava svijest o tome kako tehnologija može utjecati na odnos te kako je važno održavati ravnotežu između digitalnog i stvarnog svijeta.
Znanje kako biti ranjiv
Biti ranjiv u odnosu znači dijeliti ne samo činjenice, već i emocije koje stvaraju te činjenice. Kako ističe klinička psihologinja Meredith Hansen, sposobnost dijeljenja osjećaja, posebno tijekom sukoba, ključna je za izgradnju duboke veze. Sretni parovi nisu samo partneri u radosnim trenucima, već i podrška u teškim situacijama. Otvorenost o strahovima, željama i potrebama stvara duboku intimnost i povjerenje.
Korištenje “nježnih početaka” umjesto očitih kritika
John Gottman, stručnjak za odnose, naglašava važnost zamjene konstruktivnih komunikacijskih stilova za destruktivne. Umjesto oštrih kritika koje mogu narušiti odnos, sretni parovi primjenjuju “nježne početke”. Umjesto optuživanja, izražavaju svoje želje i potrebe na konstruktivan način. To omogućuje izgradnju razumijevanja i povezanosti.
U konačnici, sretni parovi shvaćaju da je održavanje sreće u odnosu proces koji zahtijeva pažnju, trud i predanost. Kroz iskrenost, postavljanje granica, ranjivost i konstruktivnu komunikaciju, stvaraju prostor za ljubav, povjerenje i trajnu radost u svom odnosu.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Nakon gotovo četrdeset i pet godina iznimno uspješne glazbene karijere, legendarni duo Denis & Denis – Marina Perazić i Davor Tolja – objavio je da kreće na oproštajnu turneju pod nazivom „Posljednji program tvog kompjutera“, nakon koje više neće nastupati pred publikom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
