Ovo grandiozno božićno drvce sjaji od pet ujutro do ponoći. Na sam Božić, drvce je osvijetljeno 24 sata, a noć prije Nove godine od 5 sati ujutro do 21 sat.
Najpoznatije božićno drvce simbol je New Yorka
Više od osam desetljeća, božićno drvce ispred Rockefeller Centra blagdanski je simbol za stanovnike New Yorka i posjetitelje. Iako su se svjetla, ukrasi i zvijezde mijenjali kroz godine, posjet ovom drvcu ostaje omiljeno iskustvo za sve koji posjete New York.
U prosincu 1931. godine, radnici u Rockefeller Centru skupili su novac kako bi kupili božićno drvce. Muškarci su ukrasili dvadeset metara visoku jelku ručno izrađenim vijencima koje su napravile njihove obitelji.
U prosincu 1933. godine, Rockefeller Center odlučio je pretvoriti božićno drvce u godišnju tradiciju te je održana prva ceremonija paljenja svijetla i ukrasa na drvcu.
U prosincu 1936. godine, postavljena su dva drvca u Rockefeller Centru, a održana je i klizačka predstava na novootvorenom klizalištu na trgu.
U prosincu 1942. godine, Drugi svjetski rat je uveo eru jednostavnih i patriotskih dizajna, uključujući neosvijetljene kugle u crvenoj, bijeloj i plavoj boji te oslikane drvene zvijezde. Tijekom 1942. godine, nisu se koristili materijali koji su bili važni za rat pri kićenju Rockefeller Centra, i umjesto jednog velikog drveta, podignuta su tri skromnija drveta. Od 1942. godine do kraja rata, drvce nije bilo osvijetljeno svake godine zbog pravila o zabrani osvjetljavanja tijekom noći (“blackout regulations”).
U prosincu 1955. godine, radnici su počeli koristiti skelu pri kićenju drvca. Do kraja 1950-ih, proces kićenja drvca zahtijevao je angažman dvadeset ljudi i trajao je devet dana.
U prosincu 1969. godine, trijumfalne i visoke figure anđela skulptorice Valerie Clarebout debitirale su u Channel Vrtovima u Centru. Napravila je dvanaest skulptura koristeći 75 metalnih žica za svaku od njih. Valerie Clarebout preminula je 1982. godine u dobi od 74 godine, ali njezina ostavština živi u njezinom sjajnom daru New Yorku.
Za Božić 1999. Rockefeller Centar ugostio je najveće drve u povijesti centra. Drvo, koje je došlo iz Killingwortha u Connecticutu, bilo je visoko trideset metara.
Najpoznatije božićno drvce i Swarovski zvijezde
Nakon tragedije 11. rujna 2001. godine, drvce je bilo ukrašeno u patriotske boje – crvenu, bijelu i plavu. Ljudi iz cijelog svijeta posjećivali su Trg kako bi ga vidjeli.
U prosincu 2004. godine, prva Swarovski zvijezda teška 250 kilograma ukrašavala je vrh drvca. Imala je 25 000 kristala i promjera od skoro tri metra. Sljedeće godine, dodatak LED svjetala učinio je da zvijezda izgleda kao da isijava svjetlost.
U prosincu 2018. godine, nova Swarovski zvijezda, koju je dizajnirao poznati arhitekt Daniel Libeskind, krasila je božićno drvce visoko 22 metra. Vrh je bio osvijetljen LED svjetlima, te je imao tri milijuna blistavih Swarovski kristala raspoređenih na sedamdeset trokutastih šiljaka.
Božićno drvce u Rockefeller Centru 2022. bilo je visoko 25 metara, široko petnaest metara i teško četrnaest tona. To je norveška smreka.
Božićno drvce u Rockefeller Centru 2022. godine imalo je otprilike 85-90 godina.
Božićno drvce u koje je krasilo Rockefeller Centar 2022. godine potječe iz Queensburyja.
Na tom božićnom drvcu nalazilo se više od 50 000 LED svjetala u boji, raspoređenih na otprilike osam kilometara žica.
Swarovski zvijezda, koju je dizajnirao arhitekt Daniel Libeskind 2018. godine, ima trodimenzionalni oblik i teži otprilike 408 kg. Na njoj se nalazi sedamdeset šiljaka s tri milijuna kristala.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.