Francuska salata, poznata i kao Olivier salata, ima zanimljivo podrijetlo. Ime je dobila prema belgijskom kuharu Lucienu Olivieru, koji ju je prvi put pripremio u svojem restoranu u Moskvi u drugoj polovici 19. stoljeća. Salatu je nazvao “salata Olivier” ili “Olivierova salata”. Recept za originalnu Olivier salatu sadržavao je sastojke poput kuhanog krumpira, kuhane govedine, kuhane piletine, kiselih krastavaca, jaja i majoneze.
Tijekom vremena, recept za Olivier salatu proširio se i mijenjao, a različite verzije salate postale su popularne u raznim zemljama. U Francuskoj, salata je postala poznata pod nazivom “salade russe” ili “ruska salata”. Francuska verzija često uključuje slične sastojke kao i originalna Olivier salata, ali su se recepti prilagodili lokalnom ukusu.
Danas su različite varijacije francuske salate popularne diljem svijeta, a mnogi ljudi prilagođavaju recepte vlastitim preferencijama.
Veganska francuska salata laka je za pripremu
Osnovnu francusku salatu čine kuhani grašak, krumpir i mrkva te kiseli krastavci. Ono što je nije vegansko u francuskoj salati je majoneza. Malim izmjenama može se napraviti prava veganska francuska salata.
Kao neizbježan dio blagdanskog stola, ova salata ima mnogo vrsta i podvrsta no ova veganska mogla bi se svidjeti i najvećim ljubiteljima tradicije. Ključ je u majonezi od tofua.
Veganska francuska salata – recept:
Za majonezu:
200 g svježeg tofua
1 žličica senfa
2 žlice maslinovog ulja
1 žličica limunovog soka
1 žličica jabučnog octa
1 žličica prehrambenog kvasca
Prstohvat soli
Voda
povrće za francusku salatu
Priprema:
Skuhajte povrće za salatu (mrkva, grašak, krumpir),
Sve sastojke za majonezu izradite u blenderu ili štapnim mikserom u glatku kremu,
Povrće povežite s majonezom i poslužite.
Imamo još jedan prefini recept za vegansku francusku salatu:
Sastojci:
4 velika krumpira, kuhana i nasjeckana na kockice,
2 šalice kuhane leće (možete koristiti leću iz konzerve),
1 šalica kiselih krastavaca, nasjeckanih na kolutiće,
1 šalica mrkve, naribane,
1 šalica graška (svježeg ili smrznutog),
4 zelene lukovice, sitno nasjeckane,
1 šalica veganske majoneze,
2 žlice senfa,
Sol i papar po ukusu,
Svježi peršin za posipanje (po želji).
Uputa:
Kuhajte krumpire i leću prema uputama na pakiranju. Pustite ih da se ohlade,
U velikoj zdjeli pomiješajte kuhane krumpire, leću, kisele krastavce, naribanu mrkvu, grašak i sitno nasjeckani zeleni luk,
U posebnoj zdjeli pripremite umak tako da pomiješate vegansku majonezu, senf, sol i papar. Dobro promiješajte,
Dodajte pripremljeni umak u veliku zdjelu sa sastojcima i pažljivo promiješajte sve sastojke dok se dobro ne sjedine,
Stavite salatu u hladnjak barem sat vremena prije posluživanja kako bi se okusi proželi,
Prije posluživanja, posipajte svježim peršinom (ako koristite) i poslužite.
Zašto biste trebali probati vegansku francusku salatu:
1. Zdravi sastojci: Veganska francuska salata obiluje povrćem, lećom i drugim zdravim sastojcima, pružajući vam važne hranjive tvari.
2. Bez životinjskih proizvoda: Veganski recepti pridonose očuvanju okoliša i smanjenju potrebe za životinjskim proizvodima.
3. Prilagodljivost: Recept se lako prilagođava osobnim preferencijama. Možete eksperimentirati s raznim povrćem i začinima kako biste stvorili okus koji vam najviše odgovara.
4. Svestranost: Veganska francuska salata može se poslužiti kao samostalno jelo, kao prilog ili kao punjenje za sendviče ili tortilje.
5. Ekonomičnost: Sastojci su često pristupačni i lako dostupni, čineći ovu salatu ekonomičnim i praktičnim izborom za obrok.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.