Naučite raditi višenamjensku smjesu za palačinke Marthe Stewart i svaki put kad ulovite malo više vremena ujutro, iznenadite ukućane novim jelom. Ova višenamjenska smjesa za palačinke, vafle, muffine i krafne koje se peku u pećnici navodno je Marthin go-to recept za dane u kojima uz kavu ujutro želi pojesti nešto slatko, a zgodno je što se možete poigravati s dodatnim okusima kako god želite i tako sami kreirati svoje recepte kojima će baza biti ova višenamjenska smjesa.
Višenamjenska smjesa za palačinke, muffine i vafle po receptu kraljice lifestylea
Smjesa Marthe Stewart uistinu je jednostavna, no važno je da pažljivo pratite recept i dodate sve potrebne sastojke.
Sastojci:
240 g šalice višenamjenskog brašna
100 g šećera
1 i pol žličica praška za pecivo
½ žličice sode bikarbone
½ žličice košer soli
60 ml šalice mlaćenice, sobne temperature
2 velika jaja
6 žlica neslanog maslaca, otopljenog
1 žličica čistog ekstrakta vanilije
Postupak:
U velikoj zdjeli pomiješajte brašno, šećer, prašak za pecivo, sodu bikarbonu i sol.
Dodajte mlaćenicu, jaja, maslac i vaniliju; umiješajte u suhe sastojke dok se ne sjedine, s nekoliko preostalih malih grudica.
Upotrijebite odmah u bilo kojoj od dolje navedenih varijanti.
Za što se sve može koristiti ova višenamjenska smjesa za palačinke?
Muffini s borovnicama ili nekim drugim voćem
Dodajte borovnice, rasporedite u kalupe za muffine i pecite na 190 stupnjeva 20-22 minute.
Američke palačinke s bananom
U višenamjensku smjesu dodajte narezane banane i komadiće čokolade pa pecite na tavi uz samo jedno do dva preokretanja 4 -6 minuta za svaku američku palačinku.
Pahuljasti vafli
Ako imate pekač za vafle, ova smjesa odlično će poslužiti, tvrdi Martha Stewart. Uz pahuljaste vafle poslužite preljev od čokolade i džem.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.