Priča o slavnom francuskom desertu: Creme brulee osvaja kontrastom tekstura
Znate li kako je nastao Creme brulee? Slavni desert s tvrdim gornjim dijelom i mekom unutrašnjosti, legenda je francuske kuhinje, ali i često spominjana slastica u svijetu pop kulture.
04 rujna 202309:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Kad pomislimo na Pariz, u misli nam dolaze čarobne pariške pekarnice pune malih pekarskih i slastičarskih remek djela te romantični kafići i restorani na čijim terasama posjetitelji ispijaju crnu kavu i slade se remek-djelima francuske kuhinje.
Teško je izabrati najbolji francuski desert no jedan od najpopularnijih svakako je creme brulee, koji svojim jednostavnim sastojcima spojenim u maestralno kompleksni desert uvijek iznova izaziva oduševljenje.
Jedan i jedini, Creme brulee nema slasno je jedinstven
Slasna krema prekrivena karameliziranim šećerom pravi je doživljaj za oči i nepce. U Francuskoj je toliko značajna da je dobila i svoj dan koji se slavi 27. svibnja svake godine.
Gdje je i kada nastao Creme brulee? Još se ne zna
Francuski desert Creme brulee prvi se put spominje 1691. godine u kuharici “Cuisinier royal et bourgeois” francuskog kuhara Francoisa Massialota, no Francuzi, Englezi i Španjolci prepiru se oko toga tko je zapravo izmislio taj desert. Crema Catalana španjolska je verzija ovog deserta.
Dva načina pripreme slavnog deserta Creme brulee
Creme brulee sastoji se od dva dijela i može se pripremiti na dva načina. Karamelizirani vrh se može napraviti zasebno, no češće ga slastičari pripremaju tako što kremu pospu šećerom koji zatim flambiraju kuhinjskim brenerom kako bi se stvorila karamela na vrhu. Custard krema često se poslužuje bez dodataka, a ponekad se puni vanilijom, čokoladom i voćem ili se poslužuje uz naribanu koricu limuna ili klementine.
Popularni desert često se spominje u serijama i filmovima i uvijek označava nešto ukusno i profinjeno, tipično francusko.
Poznata je scena iz filma “My Best Friend’s wedding”u kojoj Julia Roberts objašnjava Cameron Diaz da je ona crème brûlée, no njezin zaručnik više voli žele.
Creme brulee igra značajnu sporednu ulogu u još jednom velikom filmskom hitu devedesetih, onom o ljupkoj Amelie, a fanovi serije “Emily in Paris” teško će zaboraviti scenu u kojoj dizajner Pierre Caudolt liječi tugu razbijajući žličicom karamelu na vrhu čašica punjenih tom slavnom slasticom.
U Zagrebu na mnogo mjesta možete pojesti ukusni crème brûlée, a prema recenzijama sladokusaca, bistro hotela Esplanade jedna je od najboljih lokacija za degustaciju.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom od gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Jan Kerekeš, poznati hrvatski glumac s gotovo dvadeset godina iskustva na kazališnim daskama, ove godine pokazuje i svoju drugu stranu – kao frontmen varaždinskog metal benda Cold Snap. Publika ga je godinama pratila kroz kazališne uloge, ali sada ga može doživjeti i kao pjevača energičnog metal sastava. Bend Cold Snap sudjeluje na Dori 2026. s pjesmom Mucho Macho, a Jan ističe da mu kazališno iskustvo itekako pomaže u interpretaciji pjesme i komunikaciji s publikom. Svaka izvedba pred publikom omogućuje mu dodavanje glumačkog elementa, što nastup čini osobnim i autentičnim. On sam priznaje da su ga mnogi koji ga poznaju samo kao glumca iznenadili kad su saznali da pjeva u metal bendu.
Lana Mandarić, mlada i talentirana hrvatska pjevačica, vraća se na nacionalnu glazbenu scenu s pjesmom Tama, kojom će se predstaviti na Dori 2026. Nakon što je prije dvije godine debitirala na Dori sa svojim prvim singlom, Lana danas potvrđuje svoj glazbeni identitet i kreativnu zrelost. Njena nova pjesma nosi snažnu emotivnu poruku, a kroz melodiju i tekst prožima se kontrast između tame i svjetla koji odražava unutarnju borbu i osjećaje svakog pojedinca. Lana sama ističe da pjesma Tama nije samo glazbeni izričaj, već i način da prenese svoje vlastite emocije i iskustva na publiku.