Zanimljiva činjenica o novčanicama eura koju sigurno niste znali
Ime valute, euro, službeno je usvojeno 1995. godine. 1996. austrijski dizajner Robert Kalina pobjeđuje na natječaju za dizajn novih novčanica. Svaka od sedam novčanica karakteristične je boje. Na prednjoj strani prikazuje prozore i vrata, a na stražnjoj mostove. U prvotnoj verziji novčanice su prikazivale stvarnih europskih mostova poput Ponte Rialta ili Pont de Neuillyja. To se mijenja kako ne bi došlo do prijepora i svađa u EU.
Možete li se sjetiti što se nalazi na poleđini euronovčanica od 5, 10, 20, 50, 100, 200 ili 500 eura? Na poleđini svih tih novčanica nalaze se mostovi.
Svi ti mostovi se pak nalaze u gradiću Spijkenisse. Ovaj živopisan gradić nalazi se nadomak Rotterdama.
U vrijeme stvaranja eurozone i zamijene nacionalnih valuta jedinstvenom europskom valutom, bilo je 12 država članica Europske unije koje su u tome sudjelovale, međutim, novčanica je “samo” sedam.
Novčanica eura simbol je vrijednosti Europe
Ideja je bila da se na poleđini novčanica eura prikažu mostovi kao simbol spajanja. U prvotnoj verziji, na novčanicama su bili prikazani stvarni europski mostovi poput Ponte Rialta ili Pont de Neuillyja. Kako ne bi bilo svađa između država o tome čiji je most ljepši i vrijedan ove časti da završi na novčanici eura, dogovoreno je da mostovi na eurima budu imaginarni.
Nacrtani su samo za potrebu dizajniranja izgleda nove valute, a u stvarnosti nisu postojali.
Tada je jedan grafički dizajner iz Spijkenissea, Robin Stam, odlučio maštu pretvoriti u stvarnost i izgraditi te mostove.
Svaka novčanica eura predstavlja neki arhitektonski stil Europe
Prozori i vrata koje vidimo na prednjoj strani novčanica simboliziraju europsku otvorenost i suradnju, dok mostovi na poleđini simboliziraju komunikaciju između naroda Europe, kao i Europe i ostatka svijeta.
Svaka novčanica izrađena je u nekom prepoznatljivom europskom arhitektonskom stilu, od klasike (5), romanike (10), gotike (20), renesanse (50), baroka i rokokoa (100), željezno-staklene arhitekture iz 19. stoljeća (200), do moderne arhitekture 20. stoljeća (500).
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Predsjednica Kreativne Istre i osnivačica Tijare govori nam o transformaciji Istre u međunarodnu destinaciju vjenčanja, snazi kreativnih industrija i emociji koja stoji iza svakog savršeno ispričanog eventa.
Zagrebačka frizerska scena upravo je dobila prostor koji izgleda kao da je stigao iz neke velike svjetske metropole. Raptur 2.0, smješten u Cankarevoj 15, donosi potpuno novo iskustvo ljepote – mjesto gdje se dizajn, umjetnost i frizerska filozofija stapaju u jedan doživljaj.
Inspirirana sjećanjima na djetinjstvo, nova Merla kolekcija „Veselite se jako!“ spaja vrhunski damast, crvene detalje i blagdanski ugođaj, a uz stolnjake i posteljinu donosi i ukrasne dodatke za elegantan blagdanski dom.
U Mesničkoj ulici, u samom srcu Zagreba, otvorio se prostor koji već na prvi pogled mijenja ritam grada i poziva na usporavanje, na dah ljepote i dodir estetike. Melograno concept store galerija novo je utočište luksuza, umjetnosti i bezvremenskog dizajna, mjesto u kojem se svaka stvar doima kao pažljivo odabrano zrno u raskošnom plodu nara.
Nevidljive kuhinje postaju jedan od najtraženijih trendova u uređenju doma za 2026. godinu. Minimalističke, funkcionalne i estetski nenametljive, savršeno se uklapaju u koncept suvremenog stanovanja gdje se granice između kuhinje i dnevnog boravka brišu. Cilj je da prostor odiše elegancijom i skladom, bez „vizualne buke“ koju obično stvaraju otvorene radne površine, uređaji i mnoštvo detalja.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.