Zanimljiva činjenica o novčanicama eura koju sigurno niste znali
Ime valute, euro, službeno je usvojeno 1995. godine. 1996. austrijski dizajner Robert Kalina pobjeđuje na natječaju za dizajn novih novčanica. Svaka od sedam novčanica karakteristične je boje. Na prednjoj strani prikazuje prozore i vrata, a na stražnjoj mostove. U prvotnoj verziji novčanice su prikazivale stvarnih europskih mostova poput Ponte Rialta ili Pont de Neuillyja. To se mijenja kako ne bi došlo do prijepora i svađa u EU.
Možete li se sjetiti što se nalazi na poleđini euronovčanica od 5, 10, 20, 50, 100, 200 ili 500 eura? Na poleđini svih tih novčanica nalaze se mostovi.
Svi ti mostovi se pak nalaze u gradiću Spijkenisse. Ovaj živopisan gradić nalazi se nadomak Rotterdama.
U vrijeme stvaranja eurozone i zamijene nacionalnih valuta jedinstvenom europskom valutom, bilo je 12 država članica Europske unije koje su u tome sudjelovale, međutim, novčanica je “samo” sedam.
Novčanica eura simbol je vrijednosti Europe
Ideja je bila da se na poleđini novčanica eura prikažu mostovi kao simbol spajanja. U prvotnoj verziji, na novčanicama su bili prikazani stvarni europski mostovi poput Ponte Rialta ili Pont de Neuillyja. Kako ne bi bilo svađa između država o tome čiji je most ljepši i vrijedan ove časti da završi na novčanici eura, dogovoreno je da mostovi na eurima budu imaginarni.
Nacrtani su samo za potrebu dizajniranja izgleda nove valute, a u stvarnosti nisu postojali.
Tada je jedan grafički dizajner iz Spijkenissea, Robin Stam, odlučio maštu pretvoriti u stvarnost i izgraditi te mostove.
Svaka novčanica eura predstavlja neki arhitektonski stil Europe
Prozori i vrata koje vidimo na prednjoj strani novčanica simboliziraju europsku otvorenost i suradnju, dok mostovi na poleđini simboliziraju komunikaciju između naroda Europe, kao i Europe i ostatka svijeta.
Svaka novčanica izrađena je u nekom prepoznatljivom europskom arhitektonskom stilu, od klasike (5), romanike (10), gotike (20), renesanse (50), baroka i rokokoa (100), željezno-staklene arhitekture iz 19. stoljeća (200), do moderne arhitekture 20. stoljeća (500).
Europa će 2026. godine dobiti prvi hotel s tematikom Harry Pottera, a riječ je o projektu koji već sada izaziva veliko zanimanje javnosti, osobito među obožavateljima popularnog književnog i filmskog serijala. Hotel će biti smješten u Njemačkoj, unutar LEGOLAND Deutschland Resorta u Bavarskoj, i predstavlja pionirski iskorak u tematskom turizmu na europskom tlu.
Povijesni hotel u samom srcu starog grada Korčule, s više od 110 godina hotelske tradicije, nakon potpune obnove i redizajna ulazi u novu fazu razvoja kao ekskluzivni heritage hotel s pet zvjezdica.
Limitirana kolekcija Jabuka & Cimet, koju ljubitelji Atelier Rebula s nestrpljenjem iščekuju svake godine te raskošan, intenzivan i simboličan Bereket, dvije su mirisne priče koje na profinjen način spajaju tradiciju i toplinu
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
U vrijeme kada gradska svakodnevica često ostavlja premalo prostora za odmor, Gorski kotar postaje sve privlačnija alternativa onima koji traže jednostavniji ritam i odmor od svakodnevice. Mrkopalj se ističe kao mirno, zeleno i dobro povezano mjesto, a nova kuća Silver House nadovezuje se na te vrijednosti kroz pristup koji spaja udobnost, toplinu i autentičan karakter gorskog kraja. Riječ je o obiteljskom projektu koji je zamišljen kao siguran i ugodan prostor za boravak te kao početna točka za istraživanje prirodnih ljepota koje okružuju ovaj dio Hrvatske.
Nova godina nosi nove tonove, a 2026. slavi nježnost i prozračnost u interijerima. Pantone je za boju godine odabrao Cloud Dancer (11-4201) – bijelu koja nije samo bijela. To je boja zraka u pokretu, smirena, a opet izražajna, koja prostorima daje dah i prostranost, a oku pruža spokoj i jasnoću.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Filmska karijera Brigitte Bardot jedna je od najintrigantnijih i najslojevitijih priča europske kinematografije, ne samo zbog broja filmova koje je snimila, nego zbog načina na koji je svaki njezin nastup redefinirao odnos između glumice, publike i društvenih očekivanja. U razdoblju kraćem od dvadeset i pet godina, Bardot je snimila gotovo pedeset filmova, ostavivši iza sebe opus koji nije samo filmska kronologija, već i emocionalna i kulturna mapa jednog burnog stoljeća.
Smrt Brigitte Bardot ne označava samo biološki kraj jedne žene, nego zatvaranje čitavog poglavlja kulturne povijesti u kojem su se film, javna rasprava, sloboda izražavanja i osobni stavovi isprepletali bez zadrške i bez kalkulacije. Odlaskom Bardot, u 91. godini života, završila je era u kojoj su ikone bile snažne, kontradiktorne i često nespremne na kompromis s očekivanjima društva, medija ili politike.
U tišini kasnog prosinca, 28. prosinca 2025. godine, u Francuskoj je preminula Brigitte Anne-Marie Bardot, jedna od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih žena europske i svjetske kulturne povijesti, filmska ikona čije je ime desetljećima bilo više od imena — bilo je simbol epohe, stavova, pobune i slobode. Imala je 91 godinu.
Svaka nova godina donosi val očekivanja, a s njom i neizbježna tema – novogodišnje odluke. Dok društvene mreže, kolege i prijatelji s entuzijazmom planiraju svoje ciljeve, mnogi se osjećaju pod pritiskom da i sami krenu u transformaciju, čak i kada im to u trenutku života nije prioritet. Za one koji žele sačuvati mir i vlastiti ritam, a ne biti preplavljeni vanjskim pritiscima, postoji niz strategija kako preživjeti ovu sezonsku „obavezu“ bez osjećaja krivnje ili stresa.
Svi smo barem jednom u životu doživjeli taj osjećaj: dan kada se od nas očekuje da budemo veseli, nasmijani i puni energije, dok unutra osjećamo upravo suprotno. Bilo da je riječ o praznicima, obiteljskim proslavama, rođendanima, korporativnim događanjima ili jednostavno danu kada društvene mreže stvaraju pritisak na savršen izgled i raspoloženje, osjećaj da “morate biti super” može biti iscrpljujući. Iako je potpuno normalno imati dane kada ne osjećamo radost, društvena očekivanja i vlastita savjest često nas tjeraju da se pretvaramo da smo dobro. No postoji nekoliko praktičnih strategija koje vam mogu pomoći da preživite takve dane bez nepotrebnog stresa i emocionalnog iscrpljivanja.