Od otoka do galerija: Priča o umjetnici koja tirkiz mora pretvara u staklene skulpture, svjetlosne objekte i funkcionalnu umjetnost za prostor
U suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni ime Matea Zeman iz Rijeke sinonim je za organsku ljepotu materije, spoj funkcionalnosti i umjetničke ekspresije te vizualni senzibilitet koji povezuje svakodnevni život s višim estetskim doživljajem. Rođena u Bjelovaru 1992. godine, umjetnica je svoje formativne godine obilježila ljetima na otoku, u obiteljskoj kući uz more, gdje je rano razvila osjećaj za nijanse svjetla, teksture i prirodne oblike. Taj otok nije bio samo mjesto odmora, nego i prostor introspekcije i promatranja – okruženje u kojem je počela razumijevati da je ljepota često skrivena u detalju: u odsjaju sunca na površini vode, u zaobljenom komadiću stakla koji je more oblikovalo, u tihom dijalogu prirode i čovjeka.
Njezino obrazovanje u Rijeci, gdje je od 2011. do 2021. godine završila studij kulturologije te Akademiju primijenjenih umjetnosti, kulminiralo je diplomskim radom posvećenim funkcionalnoj skulpturi. Taj koncept – ideja da skulptura može biti istodobno umjetnički objekt i uporabni predmet – i danas čini srž njezina stvaralaštva. U svijetu u kojem se granice između umjetnosti i svakodnevice često strogo definiraju, Matea ih namjerno preispituje. Njezini radovi nisu samo objekti za promatranje; oni su elementi prostora koji žive s ljudima, koje dodiruju, koriste i doživljavaju kao dio životnog okruženja. Skulptura, u njezinu razumijevanju, nije statična; ona komunicira, funkcionira i mijenja perspektivu promatrača.
FOTO: Andrea Anić
Od 2015. godine njezin opus obuhvaća skulpture, fotografije, slike, crteže i instalacije koje su izlagane u galerijama i javnim prostorima diljem Hrvatske – od Pule i Rijeke, preko Zagreba i Labina, do Zadra, Novalje i Crikvenice – te na međunarodnim izložbama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj i Srbiji. Ta geografska širina izlaganja svjedoči o univerzalnosti njezina izraza: iako ukorijenjen u lokalnom kontekstu, njezin rad rezonira s publikom različitih kultura, jer istražuje teme koje su zajedničke ljudskom iskustvu – odnos prema materiji, prostoru i svjetlu.
FOTO: Andrea Anić
Posebno mjesto u njezinoj praksi zauzima staklo, materijal koji doživljava kao simbol transformacije i transparentnosti. Staklo je za nju više od medija; ono je metafora za fragilnost i istodobnu snagu, za mogućnost da kroz prozirnost sagledamo ono što je ispod površine. U radovima često koristi tehnike fuzije i hladne obrade stakla, stvarajući organske skulpture koje podsjećaju na prirodne oblike – školjke, valove, kamenčiće. Kombinirajući staklo s drvom i keramikom, postiže kontrast između hladnoće i topline, tvrdoće i mekoće, čime njezini objekti dobivaju višeslojnu taktilnu i vizualnu dimenziju. Svjetlosni objekti koje izrađuje dodatno naglašavaju taj odnos: svjetlo prolazi kroz staklo, lomi se i stvara igre sjena koje mijenjaju percepciju prostora.
FOTO: Andrea Anić
Lifestyle dimenzija njezina rada očituje se i u funkcionalnosti umjetničkih objekata. Tanjuri, zdjele i drugi uporabni predmeti od stakla koje stvara nisu samo dekorativni; oni su dio svakodnevnog rituala, posuđe iz kojeg se jede i koje povezuje umjetnost s intimnim trenucima života. U restoranima i galerijama, poput prostora na otoku gdje ljeti surađuje s kolegama, njezini radovi nalaze mjesto u gastronomskom i društvenom kontekstu, čineći iskustvo objedovanja estetskim doživljajem. Takav pristup odražava suvremenu tendenciju da se umjetnost ne promatra isključivo u galerijskim okvirima, već kao dio šireg kulturnog i životnog pejzaža.
FOTO: Andrea Anić
Radionice stakla koje organizira sastavni su dio njezine misije dijeljenja znanja i poticanja kreativnosti. Trenutno vodi višetjednu radionicu u Gradskom muzeju Novalje, a planira i buduće programe u Zagrebu te u suradnji s kreativnim studijima i konceptualno osmišljenim prostorima. Radionice nisu samo tehnički tečajevi; one su iskustveni proces u kojem sudionici kroz rad s materijalom otkrivaju vlastite mogućnosti izraza. Staklo, koje u početku može djelovati kao zahtjevan medij, postaje alat za istraživanje i osobni rast. Svaki rad koji nastane na radionici nosi pečat individualnosti, jer umjetnost u njezinu shvaćanju nije samo rezultat, već i proces.
FOTO: Andrea AnićFOTO: Andrea Anić
Inspiraciju pronalazi u tirkiznoj boji – nijansi koja je povezuje s morem i sjećanjima na otok. Kada presječe staklo, u njegovom presjeku otkriva tirkizni odsjaj koji podsjeća na boju vode u podne, kada sunce najjače obasjava površinu. Ta boja postaje simbol kontinuiteta između prirode i umjetnosti, između vanjskog svijeta i unutarnjeg doživljaja. Na plažama skuplja zaobljene komadiće stakla koje je more oblikovalo, promatrajući ih kao male skulpture prirode. Svaki takav komadić nosi priču o transformaciji – o putovanju materije kroz vrijeme i elemente, o ljepoti koja nastaje iz procesa trošenja i preoblikovanja.
FOTO: Aleš Suk
Osim umjetničkog rada, aktivna je u profesionalnim udrugama i zajednicama likovnih umjetnika, prepoznajući važnost dijaloga i suradnje u suvremenoj sceni. Članstva u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Istre i Udruzi likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti omogućuju joj razmjenu iskustava s kolegama i sudjelovanje u projektima koji proširuju granice umjetničke prakse. Buduće želje koje ima nadovezuju se na dodatno usavršavanje vještina i učenje novih, a to su tečaj speleologije i umjetnički program izučavanja puhanja stakla u Africi. Važno je neprestano težiti pronalasku novih iskustava i znanja – upravo u tome leži temelj svakog kreativnog procesa.
Lifestyle priča o Matei Zeman nije samo priča o umjetnici; to je priča o načinu života koji spaja estetiku, funkcionalnost i osobni rast. Njezini radovi, bilo da se nalaze u galeriji, restoranu ili privatnom prostoru, pozivaju promatrača da uspori, da osjeti materiju i svjetlo, da preispita odnos prema predmetima koji nas okružuju. U svijetu ubrzanog ritma i površnih dojmova, njezina umjetnost nudi prostor za kontemplaciju i otkrivanje ljepote u detalju – ljepote koja je istodobno krhka i trajna, poput stakla koje reflektira svjetlo i otkriva nove perspektive.
U petak je, u sklopu sajma Ambienta na Zagrebačkom velesajmu, održano prvo izdanje BravaCasa Design Awards. Dodjela je okupila arhitekte, dizajnere, predstavnike kreativne industrije, partnere i ljubitelje dizajna, a nagrade su dodijeljene u sedam glavnih kategorija te dvije posebne nagrade uredništva. BravaCasa Design Awards novi je projekt magazina BravaCasa čiji je cilj istaknuti projekte koji donose kvalitetu, funkcionalnost, kreativnost i nove ideje u prostor. O pobjednicima je odlučivao stručni žiri, uz glas publike – glas stručnog žirija činio je 70 posto ukupnog rezultata, dok je 30 posto pripalo publici.
Pobjedničko rješenje novog stadiona Maksimir milanskog studija VG13 Architects privuklo je pozornost nekonvencionalnim oblikovanjem četiri odvojene tribine i velikim krovnim plohama. Arhitekt Otto Barić smatra da će upravo elementi koji projektu daju prepoznatljiv izgled biti njegov najveći problem u daljnjoj razradi. Barić ne osporava arhitektonsku vrijednost ideje. Projekt opisuje kao vizualno atraktivan i poseban, ali upozorava da između natječajne vizualizacije i građevine za 35.000 gledatelja postoji niz konstrukcijskih, sigurnosnih i funkcionalnih pitanja koja tek treba riješiti.
Više od 200 izlagača iz više od 20 zemalja, snažna ponuda montažnih i modularnih kuća, besplatni savjeti arhitekata, aktualne teme o stanovanju i bogata nagradna igra, od 1. do 4. listopada Ambienta donosi četiri dana inspiracije i konkretnih rješenja za svaki prostor. Ulaz na sajam je slobodan.
Iako kvadratura tvrdi jedno, dnevni se boravak čini premalim. Elementa u kuhinji ne nedostaje, ali im nedostaje bolji raspored. Hodnik oduzima previše dragocjenog prostora, dok za blagovaonski stol nikako ne nalazimo pravu poziciju. Tu dolazimo do trenutka gdje dizajn interijera prestaje biti samo lijepa slika i postaje rješavanje problema.
Arhitektura, interijeri, dizajn i inovativna rješenja koja mijenjaju način na koji živimo ove godine dobivaju svoje mjesto na BravaCasa Design Awards. Prvo izdanje nagrade okuplja projekte koji se ističu kvalitetom, kreativnošću, funkcionalnošću i promišljenim pristupom prostoru, a sada je vrijeme da svoje favorite odaberete i vi.
Otvaranjem hotela The Bristol Bol u središtu Bola na Braču predstavljen je novi projekt Dean Franić Design Studija, koji potpisuje cjelokupno oblikovanje hotelskog interijera. Hotel je smješten u obnovljenoj povijesnoj zgradi i raspolaže s 94 sobe i apartmana organiziranih oko vrtova, a projekt interijera razvijen je tako da arhitekturu postojećeg objekta, unutarnje prostore i vanjske površine poveže u jedinstvenu prostornu cjelinu.
Hrvatska dizajnerica interijera i osnivačica splitskog studija Posh Project, Tina Sablić, održala je 1. rujna 2026. gostujuće predavanje na Istituto Marangoni, jednoj od vodećih međunarodnih institucija za obrazovanje u području mode, dizajna i kreativnih industrija. Sudjelovanjem u prestižnoj seriji „Talk Series Tuesday“ Sablić je hrvatsku dizajnersku scenu predstavila međunarodnoj publici institucije koja već desetljećima oblikuje nove generacije stručnjaka i profesionalaca na svjetskoj kreativnoj sceni.
Dodao je da se aktualni postupak treba baviti okolnostima prodaje poslovnog udjela, a ne osobnim prihodima Angeline Jolie iz razdoblja nekoliko godina prije te transakcije.
Boban nikada nije skrivao koliko je Ćiro Blažević značio u njegovu životu i nogometnoj karijeri, zbog čega njegov dolazak na memorijalni turnir ima dodatnu osobnu dimenziju