Dior je predstavio novu kolekciju za dom, a inspiracija koja stoji iza nje oduševit će ljubitelje pariške elegancije
Dior Maison predstavlja kolekciju Balustrade, inspiriranu arhitekturom povijesnog sjedišta modne kuće Dior na pariškoj adresi 30 Avenue Montaigne. U središtu kolekcije nalaze se dekorativne ograde balkona zgrade u kojoj je Christian Dior 1946. godine osnovao svoju modnu kuću i godinu dana poslije predstavio prvu kolekciju. Njihove prepoznatljive zakrivljene linije poslužile su kao predložak za ukrašavanje porculanskog posuđa i tekstilnih dodataka za dom. Kolekciju potpisuje Cordelia de Castellane, dizajnerica koja je arhitektonske detalje pariške zgrade prenijela na predmete namijenjene svakodnevnoj upotrebi i svečanom postavljanju stola.
Kolekcija Balustrade predstavljena je uoči blagdanske sezone, kada Dior Maison tradicionalno posvećuje posebnu pozornost dekoraciji doma, stolnom posuđu i darovima. Ovoga puta polazište nije cvjetni motiv, kakav se često pojavljuje u Diorovim kolekcijama za dom, nego konkretan arhitektonski element povezan s poviješću modne kuće. Ornament s balkonskih ograda pretvoren je u grafički uzorak koji se ponavlja na tanjurima, priboru za posluživanje čaja i kave te čajniku, dok se na pokrivaču od kašmira pojavljuje u obliku veza. Na taj je način isti motiv prilagođen različitim materijalima, pri čemu su zadržane njegove izvorne krivulje i dekorativna simetrija.
Povijest adrese 30 Avenue Montaigne počinje mnogo prije osnutka Diorove modne kuće. Pariška gradska palača, poznata kao hôtel particulier, izgrađena je 1865. godine za grofa Alexandrea Colonna-Walewskog, izvanbračnog sina Napoleona Bonapartea. Zgrada je oblikovana u duhu francuske gradske arhitekture 19. stoljeća, s odmjerenim pročeljem, visokim prozorima, ukrasnim balkonima i kamenim dekoracijama. Među detaljima koji su sačuvani na pročelju nalaze se ornamentalne volute, odnosno spiralno oblikovani ukrasi, te maskaron, isklesani prikaz lica koji pripada tradicionalnom repertoaru arhitektonske dekoracije. Upravo su balkonske ograde, sa svojim isprepletenim metalnim linijama, postale osnova za novu kolekciju Dior Maison.
Christian Dior odabrao je ovu adresu 1946. godine, kada je odlučio osnovati vlastitu modnu kuću uz financijsku potporu industrijalca Marcela Boussaca. Prema povijesnim zapisima modne kuće, Dior je tijekom šetnje avenijom Montaigne zastao pred zgradama na brojevima 28 i 30 te zaključio da upravo ondje želi otvoriti svoj budući salon. Kada se prostor na broju 30 oslobodio, uselio se u njega i uređenje povjerio dekorateru Victoru Grandpierreu. Interijer je oblikovan prema Diorovoj sklonosti neoklasicističkoj arhitekturi, svijetlim tonovima, elegantnom namještaju i dekorativnim detaljima koji nisu trebali odvlačiti pozornost od odjeće.
Modna kuća službeno je otvorena 15. prosinca 1946., a 12. veljače 1947. Dior je ondje predstavio svoju prvu kolekciju visoke mode. Revija je ostala zapamćena po siluetama s naglašenim strukom, zaobljenim ramenima i raskošnim suknjama, koje su se razlikovale od praktične odjeće karakteristične za ratne godine. Naziv New Look, pod kojim je kolekcija ušla u povijest mode, ubrzo je postao sinonim za Diorov pristup ženskoj odjeći. Pariška adresa na kojoj je održana ta revija otada je ostala povezana s razvojem modne kuće, a njezini saloni i atelijeri nastavili su se koristiti i nakon dizajnerove smrti 1957. godine.
Povezanost mode, arhitekture i uređenja interijera prisutna je u Diorovu radu od samih početaka. Dizajner je prije ulaska u svijet mode vodio umjetničku galeriju, a zanimanje za slikarstvo, namještaj i dekorativne umjetnosti zadržao je tijekom cijele karijere. Njegova sklonost određenim bojama, cvjetnim aranžmanima i klasičnim oblicima namještaja postupno je postala dio vizualnog identiteta modne kuće. Zato kolekcija Balustrade ima izravno uporište u povijesti Diora, iako se umjesto na odjeći njezin motiv pojavljuje na predmetima za dom.
Inspiracija balkonima posebno je zanimljiva zbog načina na koji je izvorni arhitektonski element prilagođen površini porculana. Metalna ograda sastoji se od linija koje oblikuju otvorene prostore i omogućuju pogled prema van, dok na posuđu isti ornament postaje dvodimenzionalni dekor. Njegove zavojite linije zadržavaju ritam izvorne konstrukcije, ali su pojednostavljene kako bi odgovarale kružnim oblicima tanjura i manjim površinama šalica. Uzorak se tako može promatrati kao stilizirani crtež dijela pariškog pročelja, bez potrebe za doslovnim prikazivanjem cijele zgrade.
Porculanski dio kolekcije obuhvaća tanjure, servise za čaj i kavu te čajnik, a pojedini su predmeti obrubljeni platinastim rubom. Metalni završetak uvodi diskretan kontrast porculanskoj površini i povezuje ornament s materijalom od kojeg su izrađene izvorne balkonske ograde. Za razliku od raskošnih figurativnih dekoracija, ovdje je naglasak na ponavljanju linija i njihovoj raspodjeli po površini posuđa. Takav pristup omogućuje da se motiv prepoznaje na različitim predmetima, bez obzira na njihovu veličinu i namjenu.
Platinasti obrub pripada tradiciji ukrašavanja finog porculana plemenitim metalima. Slični se završeci već stoljećima koriste na svečanim servisima, najčešće kao tanki rubovi koji prate oblik tanjura, šalice ili drugog predmeta. U kolekciji Balustrade taj detalj odgovara metalnom podrijetlu dekorativnog uzorka. Budući da Dior u predstavljanju kolekcije ne navodi tehniku nanošenja platine ni posebne upute za održavanje, ne može se pretpostaviti da je posuđe prikladno za perilicu ili mikrovalnu pećnicu. Kod porculana s metalnim dekoracijama takve je podatke potrebno provjeriti za svaki proizvod.
Osim porculana, kolekcija uključuje pokrivač od kašmira s izvezenim motivom balkonske ograde. Na tekstilu se ornament pojavljuje u drukčijem obliku jer vez omogućuje da linije dobiju blagu reljefnu strukturu. Dok se na porculanu dekor promatra na glatkoj i čvrstoj površini, na kašmiru je povezan s mekoćom i prirodnim padom tkanine. Izbor materijala odgovara namjeni predmeta, koji može služiti kao pokrivač ili dekorativni dodatak naslonjaču i sofi. Dior nije objavio dodatne podatke o dimenzijama, sastavu veza ili načinu izrade tog modela u samoj najavi kolekcije.
Za izgled kolekcije zaslužna je Cordelia de Castellane, francuska dizajnerica poznata po radu na Diorovim kolekcijama za dom. Njezin se pristup temelji na povezivanju tradicionalnih dekorativnih motiva s predmetima koji imaju jasnu uporabnu funkciju. U kolekciji Balustrade polazi od ornamenta koji je već desetljećima dio arhitektonskog identiteta modne kuće, ali ga ne koristi kao povijesnu ilustraciju. Umjesto toga izdvaja njegove linije i prilagođava ih suvremenom stolnom posuđu i kućnom tekstilu. Rezultat je kolekcija u kojoj dekoracija proizlazi iz konkretnog detalja zgrade, a ne iz proizvoljno odabranog uzorka.
Cordelia de Castellane umjetnička je direktorica Dior Maison od 2017. godine, a prije toga preuzela je kreativno vodstvo dječje linije Baby Dior. Rođena je u Parizu 1981. godine, a profesionalno iskustvo stjecala je u modnoj industriji prije nego što se intenzivnije posvetila dizajnu interijera i dekorativnim predmetima. Njezin rad često uključuje cvjetne uzorke, povijesne tkanine, antikvitete i motive preuzete iz francuskih rezidencija. Posebno je zanimaju građevine iz 18. i 19. stoljeća, što se može prepoznati i u njezinim projektima uređenja hotela, restorana i privatnih prostora. U kolekciji Balustrade ta je sklonost povijesnoj arhitekturi dobila jednostavniji izraz, ograničen na jedan ornament koji se ponavlja na cijeloj liniji proizvoda.
Nova kolekcija pojavljuje se nekoliko godina nakon opsežne obnove Diorova povijesnog sjedišta. Zgrada na adresi 30 Avenue Montaigne ponovno je otvorena za javnost 2022. godine, nakon više od dvije godine radova koje je vodio američki arhitekt Peter Marino. Obnovljeni kompleks prostire se na više od 10.000 četvornih metara i objedinjuje modne salone, prodajne prostore, povijesne atelijere, galeriju posvećenu Diorovoj povijesti, restoran i vrtove. Tijekom obnove sačuvani su karakteristični dijelovi pročelja, uključujući balkone koji su sada poslužili kao inspiracija za kolekciju Balustrade.
U prodaju je kolekcija krenula 22. listopada 2026. godine, a japansko tržište među prvima je objavilo detaljan pregled proizvoda i njihovih cijena. Ponuda obuhvaća četiri vrste tanjura, od manjih modela za posluživanje do velikih tanjura za svečano postavljanje stola. Prema objavljenom japanskom cjeniku, manji tanjur stoji 20.500 jena, desertni 29.000 jena, tanjur za glavno jelo 34.000 jena, a veliki podložni tanjur 38.000 jena. Šalica za kavu s pripadajućim tanjurićem stoji 52.000 jena, šalica za čaj s tanjurićem 59.000 jena, dok je cijena čajnika 90.000 jena. Riječ je o cijenama za japansko tržište, koje se ne mogu izravno primijeniti na europsku ponudu.
Balustrade se tako pridružuje Diorovim kolekcijama za dom koje motive iz povijesti modne kuće prenose na uporabne predmete. Njezina je posebnost u tome što ne polazi od arhivske ilustracije, tekstilnog uzorka ili cvjetnog crteža, nego od dijela zgrade koji i danas postoji na istoj pariškoj adresi. Balkonske ograde koje su desetljećima bile dio pročelja modne kuće sada se pojavljuju na porculanu i kašmiru, u obliku prilagođenom suvremenom interijeru. Kolekcija pritom ostaje usmjerena na mali broj predmeta i jedan prepoznatljiv dekorativni motiv, čije je podrijetlo moguće pronaći na pročelju kuće u kojoj je Christian Dior započeo svoju karijeru samostalnog modnog dizajnera.
Zagrebački umjetnik i florist Saša Šekoranja ponovno je uredio božićni izlog svojeg ateljea u Ulici kralja Držislava 10, a ovogodišnju je blagdansku priču posvetio uspomenama na djetinjstvo i obiteljskim običajima koji su obilježili njegove Božiće. Inspiraciju je pronašao u staroj bakinoj bilježnici s receptima, iz koje je nastala neobična scenografija s medvjedom kuharom, razigranim vjevericama i osvijetljenim božićnim drvcem. Cijela instalacija zamišljena je kao prizor iz kuhinje u kojoj se pripremaju blagdanski kolači, a zahvaljujući pokretnim figurama, izlog djeluje poput malog mehaničkog kazališta.
Zagrebački Maksimir već gotovo dva stoljeća čuva jedno od najprepoznatljivijih mjesta gradskog života, povijesni Vidikovac koji se od 1843. godine uzdiže među krošnjama jednog od najstarijih javnih perivoja u ovom dijelu Europe. Generacije Zagrepčana ondje su zastajale tijekom šetnji, dogovarale susrete, ispijale kavu i promatrale park iz drukčije perspektive. Njegova prepoznatljiva arhitektura odavno je postala sastavni dio maksimirskog krajolika, a prostor koji je desetljećima okupljao posjetitelje sada dobiva novo uređenje. Pod nazivom Vidikovac 1843, povijesni paviljon ponovno će se predstaviti javnosti tijekom vikenda 14. i 15. studenoga, kada će Zagrepčani i njihovi gosti moći upoznati njegov obnovljeni ugostiteljski prostor i sudjelovati u programu pripremljenom povodom otvorenja.
Božićni blagdani često nas vraćaju uspomenama iz djetinjstva, obiteljskim običajima i sitnicama koje su godinama bile dio naših domova. Upravo je u takvim sjećanjima hrvatski umjetnik Saša Šekoranja pronašao inspiraciju za novu blagdansku kolekciju nastalu u suradnji s hrvatskim tekstilnim brendom Merla. Ovogodišnje izdanje kolekcije Merla by Saša Šekoranja donosi dvije osobne priče povezane s njegovim odrastanjem, božićnim jaslicama i bakinim rukom pisanim receptima. Motivi koji su nekada pripadali obiteljskom domu sada su preneseni na tekstilne proizvode namijenjene blagdanskom uređenju, pripremi kolača i svakodnevnoj uporabi.
Uređenje interijera često počinje odabirom boja, no upravo se u tom koraku lako pogriješi. Mnogi se odlučuju za neutralne nijanse jer se jednostavno kombiniraju, djeluju smirujuće i omogućuju kasnije promjene namještaja i dekoracija. Ipak, prostor u kojem prevladavaju samo bež, bijela ili siva ponekad može izgledati jednolično, čak i kada je opremljen kvalitetnim namještajem. S druge strane, previše različitih boja može stvoriti vizualni nemir i narušiti sklad prostorije. Rješenje se često nalazi između tih dviju krajnosti, u pažljivo odabranoj paleti od tri boje koje međusobno nadopunjuju jedna drugu.
Dean Franić Dizajn Studio potpisuje interijer zagrebačkog Balance Bruncha, čije je uređenje povezalo suvremeni dizajn s opuštenom atmosferom brunch mjesta. Polazište projekta bile su svakodnevne navike gostiju: jutarnja kava, doručak s prijateljima, neformalni sastanak ili obrok koji se produži u razgovor.
U petak je, u sklopu sajma Ambienta na Zagrebačkom velesajmu, održano prvo izdanje BravaCasa Design Awards. Dodjela je okupila arhitekte, dizajnere, predstavnike kreativne industrije, partnere i ljubitelje dizajna, a nagrade su dodijeljene u sedam glavnih kategorija te dvije posebne nagrade uredništva. BravaCasa Design Awards novi je projekt magazina BravaCasa čiji je cilj istaknuti projekte koji donose kvalitetu, funkcionalnost, kreativnost i nove ideje u prostor. O pobjednicima je odlučivao stručni žiri, uz glas publike – glas stručnog žirija činio je 70 posto ukupnog rezultata, dok je 30 posto pripalo publici.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Peka u burgeru, sarma u novom izdanju, pašticada u sendviču i deset gastro kućica samo su dio onoga što ove zime stiže na Strossmayerov trg. Četrnaesto Fuliranje priprema i drugačiji blagdanski program, s kulinarskim radionicama, kulturnim događanjima, sadržajima za djecu i atmosferom inspiriranom Božićem kakav pamtimo iz djetinjstva.
Njezini nokti uređeni su u dubokoj, gotovo crnoj nijansi visokog sjaja, koja na prvi pogled podsjeća na klasični crni lak, ali ima nešto mekši i profinjeniji izgled. Uz blago zaobljen oblik noktiju, ovakva manikura djeluje uredno i elegantno, bez potrebe za dodatnim ukrasima ili detaljima.
Blagdanski stol u Hrvatskoj teško je zamisliti bez tradicionalnih kolača koji se u mnogim obiteljima pripremaju prema receptima starima nekoliko generacija. Uz vanilin kiflice, linzere, orehnjaču i makovnjaču posljednjih se godina sve češće pojavljuje i panettone, talijanski slatki kruh koji je od milanskog božićnog specijaliteta postao omiljena blagdanska slastica diljem svijeta. Njegova visoka kupolasta forma, mekana unutrašnjost i karakteristična aroma maslaca prepoznatljivi su na prvi pogled, ali razlike među pojedinim panettoneima postaju jasne tek kada se odreže prva kriška. Upravo se u teksturi tijesta, načinu fermentacije i odabiru sastojaka krije najveći dio posla, a zagrebački Boogie Bakery već nekoliko sezona pokazuje kako se ovoj talijanskoj tradiciji može pristupiti iz perspektive suvremenog zanatskog pekarstva.