Ovaj hrvatski projekt upravo je osvojio najvažniju arhitektonsku nagradu i svi pričaju o njemu

Priznanje je svečano uručeno tijekom otvorenja Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata za 2025. godinu, održane u zagrebačkom Parku Maksimir, gdje je stručna javnost još jednom istaknula kako je riječ o projektu koji ne predstavlja samo uspješno arhitektonsko rješenje, nego primjer promišljenog urbanističkog razvoja koji na suvremen način odgovara potrebama lokalne zajednice te istodobno poštuje identitet prostora u kojem je nastao.

Nagrada “Viktor Kovačić”, koja nosi ime jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata i smatra se najuglednijim nacionalnim priznanjem u području arhitekture, svake se godine dodjeljuje projektu koji svojim konceptom, izvedbom i utjecajem pomiče granice arhitektonske profesije, a činjenica da je upravo Regenerator izabran među četiri nominirana projekta potvrđuje koliko je snažan dojam ostavio na članove stručnog žirija, koji su njegov najveći doprinos prepoznali u sposobnosti da stvori potpuno novu urbanu jezgru grada Zaboka.

Posebnost Centra urbane kulture Regenerator krije se upravo u njegovoj ulozi koja daleko nadilazi funkciju klasične javne zgrade, budući da je riječ o kompleksu koji je nastao na prostoru nekadašnje industrijske zone, pretvarajući područje obilježeno skladištima, proizvodnim halama i velikim komercijalnim objektima u otvoren, dinamičan i sadržajno bogat javni prostor koji svakodnevno okuplja građane različitih generacija, interesa i profesija.

Arhitektonski koncept temelji se na tri međusobno povezana volumena organizirana oko središnjega trga koji nije zamišljen samo kao ulazni prostor u kompleks, nego kao pravi gradski forum na kojem se tijekom cijelog dana odvijaju susreti, kulturna događanja, druženja i različite aktivnosti, čime upravo taj javni prostor postaje srce cijelog projekta i mjesto na kojem arhitektura ostvaruje svoju najvažniju društvenu funkciju.

Stručni žiri posebno je naglasio kako Regenerator pokazuje da kvalitetna arhitektura ne mora biti definirana monumentalnošću ili luksuznim materijalima, nego sposobnošću da stvori prostor u kojem ljudi žele boraviti, komunicirati i razvijati nove ideje, zbog čega ovaj kompleks uspješno povezuje kulturu, obrazovanje, kreativne industrije, poduzetništvo i svakodnevni život građana u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Programska raznolikost jedan je od ključnih razloga zbog kojih Regenerator uspješno funkcionira tijekom cijelog dana, budući da se unutar kompleksa nalaze koncertna dvorana s prostorima za vježbanje glazbenika, art-kino, prostori namijenjeni radu udruga, hostel, multifunkcionalni prostori za različite kulturne i društvene programe te radni prostori koji su dostupni poduzetnicima i kreativcima, stvarajući kontinuirani ritam korištenja prostora i potičući spontano povezivanje različitih skupina korisnika.

Upravo zahvaljujući takvom konceptu projekt ne privlači samo ljubitelje kulture ili umjetnosti, nego postaje mjesto susreta učenika, studenata, poduzetnika, glazbenika, umjetnika, turista i lokalnog stanovništva, čime se ostvaruje suvremeni model javne arhitekture koji aktivno sudjeluje u svakodnevnom životu grada umjesto da bude tek povremeno korišten objekt.

Veliku pažnju autori projekta posvetili su i materijalizaciji građevine, odlučivši se za racionalna, funkcionalna i ekonomična rješenja koja ne pokušavaju impresionirati raskošnim detaljima, nego dosljedno prate industrijsko nasljeđe lokacije, interpretirajući ga suvremenim arhitektonskim jezikom koji poštuje povijest prostora, ali istodobno jasno pokazuje njegov novi identitet i novu društvenu ulogu.

Takav pristup omogućio je da arhitektura ostane nenametljiva, dok u prvi plan dolaze sadržaji, ljudi i svakodnevne aktivnosti koje kompleks kontinuirano generira, potvrđujući kako kvalitetno oblikovan javni prostor može biti važniji od same građevine te postati mjesto stvaranja novih društvenih odnosa, kulturnih događanja i zajedničkih iskustava.

Središnji trg dodatno naglašava fleksibilnost cijelog projekta jer se prema potrebi može pretvoriti u otvorenu koncertnu pozornicu i prostor za održavanje manifestacija na otvorenom, čime Regenerator funkcionira istodobno kao arhitektonski kompleks i kao svojevrsno malo urbano susjedstvo koje svojim sadržajima prirodno povezuje različite dijelove grada i svakodnevno privlači nove korisnike.

Autorski tim projekta činili su arhitekti Marin Mikelić, Tomislav Vreš, Sara Pavlov i Alma Sekondo, uz velik broj stručnih suradnika iz područja konstrukcije, instalacija, akustike, zaštite od požara, geotehnike, fizike zgrade, grafičkog oblikovanja i drugih specijaliziranih disciplina, što potvrđuje kako realizacija ovako kompleksnog javnog projekta zahtijeva interdisciplinarnu suradnju brojnih stručnjaka čiji zajednički rad rezultira arhitekturom visoke kvalitete.

Arhitektonski ured MVA, koji su 2007. godine osnovali Marin Mikelić i Tomislav Vreš, tijekom godina izgradio je reputaciju jednog od najcjenjenijih hrvatskih projektantskih ureda, ostvarivši niz zapaženih projekata u području stanovanja, turizma, javnih zgrada i urbanih prostora, dok su za svoj rad osvojili brojna domaća i međunarodna priznanja, među kojima se nalaze nagrade “Vladimir Nazor”, “Viktor Kovačić”, Brick Award te Velika nagrada Balkanskog arhitektonskog bijenala, uz nominacije za prestižne nagrade poput Piranesi i EUmies Awards.

Investitor projekta bio je Grad Zabok, koji je prepoznao važnost ulaganja u suvremenu javnu infrastrukturu kao temelja dugoročnog razvoja grada, a upravo Regenerator danas predstavlja primjer kako strateška ulaganja u kulturu, javni prostor i arhitekturu mogu postati snažan pokretač urbane regeneracije, gospodarskog razvoja i jačanja lokalne zajednice.

U vremenu kada brojni europski gradovi traže načine za revitalizaciju napuštenih industrijskih područja, Centar urbane kulture Regenerator potvrđuje da uspješna prenamjena prostora nije samo pitanje građevinske obnove, nego prije svega stvaranja mjesta koje građani osjećaju kao vlastito, u kojem svakodnevno borave, stvaraju, surađuju i razvijaju nove ideje, zbog čega ova nagrada predstavlja priznanje ne samo autorima projekta, nego i potvrdu da suvremena hrvatska arhitektura može ponuditi rješenja koja istodobno poštuju prošlost, odgovaraju na potrebe sadašnjosti i stvaraju temelje za budući razvoj gradova.