Dorin Zelenika često je nosi: Kako je nastala slavna isprepletena torba koju obožavaju strane i domaće influencerice?
Isprepletena koža torbica Bottega Veneta danas je simbol luksuza - kako su osnivači te modne kuće došli na tu ideju?
23 siječnja 2024
INSTAGRAM: @DORINLUCISSIMA
23 siječnja 202417:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Luksuzna torba Bottega Veneta visoko je na listi želja brojnih žena, a u svom je ormaru imaju mnoge domaće influencerice, poput Dorin Zelenike i Izabel Kovačić.
Elegantna Dorin Zelenika fotografijama sa svog posljednjeg putovanja u Pariz podsjetila nas je da vam ispričamo modnu priču o legendarnom isprepletenom materijalu koji nije tako dizajniran zbog luksuza, već zbog potrebe.
Kako je nastala isprepletena torba Bottega Veneta?
Luksuzna talijanska modna kuća Bottega Veneta osnovana je 1966. godine, a danas je popularnija no ikad, zahvaljujući odličnom marketingu. Naime, isprepletene torbe te slavne modne kuće prije nekoliko godina su “sasvim slučajno” u privatnom životu počele nositi it-djevojke poput Kendall Jenner, Hailey Bieber i Rosie Rosie Huntington-Whiteley što je brzo zapelo za oko svim vodećim modnim influencericama koje su od tih torbica napravile modni dodatak koji svaka djevojka u trendu mora imati.
Sonja Kovač, Dorin Zelenika, Izabel Kovač i Adriana Ćaleta Car samo su neke od poznatih Hrvatica čijem se stilu žene vole diviti, a koje u svojim ormarima imaju hit torbice ovog slavnog brenda.
Tvrtka koja se od samog početka bavi izradom modnih dodataka od kože, rano u svom poslovanju osmislila je isprepleteni stil pod nazivom Intrecciato po kojem su i dan danas prepoznatljivi njihovi najtraženiji modeli.
Zašto Bottega Veneta torba u svojim najpopularnijim izdanjima izgleda tako kako izgleda?
Vjerovali ili ne, ispreplitanje kože u samom početku nije započelo zbog inovacije u dizajnu, već zbog potrebe.
U šezdesetim godinama šivaći strojevi kuće Bottega Veneta nisu bili dovoljno jaki da bi mogli kvalitetno šivati kožu.
Zato su osnivači brenda došli na ideju da će koristiti finu kožu, izrezati je na trakice te isplesti, a zatim zašiti iglom i koncem te tako stvoriti kvalitetne torbe od atraktivnog, i još važnije, jako izdrživog materijala, objašnjavaju stručnjaci s hvaljenog profila The Gestreon.
U svijetu preplavljenom trendovima koji dolaze i odlaze gotovo preko noći, često je izazov pronaći osobni stil koji nije tek preslika nečijeg Instagram profila ili trenutnog hypea.
U vremenu kada je svaka Instagram objava potencijalni trend, a svaka priča u shopping aplikaciji obećava instant modni makeover, lako je izgubiti vlastiti identitet i zamijeniti ga uniformiranim kombinacijama koje možda lijepo izgledaju na ekranu, ali ne odražavaju nas.
Postoji jedno nepisano pravilo u modnom svijetu koje je generacijama muškarce držalo pod strogim režimom boja i nijansi, pravilo koje je uporno tvrdilo da plava i crna nikada ne smiju biti prisutne rame uz rame u muškom stilu jer bi kombinacija tih dvaju tonova mogla stvoriti vizualni nesklad. No, vrijeme prolazi, a moda neumorno pomiče granice i mijenja pravila, pokazujući da ono što je nekad bilo greška, danas može postati izraz suptilne elegancije i modne sofisticiranosti.
Iako je ljeto iza nas i sunčeve zrake više ne griju s takvom neumoljivom energijom, uspomene na dane provedene na plaži još uvijek odjekuju u svježini kasnog poslijepodneva i mirisu soli u zraku, a zajedno s njima ostaju i tragovi modnih pogrešaka koje su, svjesno ili ne, mnogi muškarci činili dok su šetali uz obalu ili se pokušavali pokazati u svojoj najbolje odmjerenoj verziji ljetnog stila.
Odjeća nije samo funkcionalna potreba; ona je tiha poruka koju šaljemo svijetu, način na koji govorimo o svojoj osobnosti, samopouzdanju i stilu, a da pritom ne izgovorimo niti jednu riječ.
Postoji tanka, gotovo nevidljiva linija između zrelog, elegantnog stila i onog koji neprimjetno sklizne u zastarjelost. Muškarci koji su u određenom trenutku života pronašli “svoj način odijevanja” često ostanu zarobljeni u njemu, nesvjesni da se moda – i kontekst u kojemu se odijevamo – neprestano mijenjaju.
Sako je dugo bio simbol formalnosti – komad koji se iz ormara vadi samo kada prigoda zahtijeva „bolji dojam“: vjenčanja, poslovni sastanci, večere s dres-kodom.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.