Priče o kultnim torbicama: Skromni počeci i uspjeh torbe Gucci Jackie 1961
Torba Gucci Jackie 1961 veliki je hit i među današnjim trendsetericama, a proslavila ga je it-dama šezdesetih po kojoj je torba dobila svoje zvučno ime.
11 svibnja 2023
@xeniaadotons/@tamara
11 svibnja 202311:56
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Kad je riječ o torbicama koje su ostavile velik utjecaj na svijet mode, nemoguće je zaobići ikonski model slavne talijanske modne kuće koji se krije pod nazivom – Gucci Jackie 1961.
Torba s kratkom ručkom, u obliku polumjeseca ponovno je zaživjela na modnoj i društvenoj sceni zahvaljujući influencericama mlađih generacija. Novo zaštitno lice torbice Gucci Jackie 1961 je glumica Dakota Johnson, no svoj uspjeh može zahvaliti, naravno, jednoj i jedinoj Jackie Kennedy.
Danas kultna torbicaGucci Jackie 1961, svjetlo dana ugledala je pedesetih godina prošlog stoljeća, bez puno pompe i glamura. Bila je okarakterizirana kao “hobo torbica”, namijenjena nošenju preko dana. Nešto veća od modela koji poznajemo danas, Guccijeva torbica bila je idealna za “skitnice” koji su u nju mogli nabacati sve što im je potrebno za dan u pokretu.
Dua Lipa nedavno se počastila crvenom torbicom gucci Jackie 1961PROFIMEDIA
Početkom šezdesetih godina torbica je dobila novo ime – Constance te osvojila svoj najbitnijeg fana, Jackie Kennedy.
Jackie, koja je tad bila jedna od najvećih modnih influencerica svog doba, počela je pa nositi Guccijevu torbicu u obliku polumjeseca, a njezine obožavateljice vjerno su popratile taj modni trend.
Legenda kaže kako je Jackie na jednom putovanju u Italiju ušla u dućan modne kuće Gucci i zaljubila se u spomenutu torbicu na prvi pogled. Kupila je čak šest komada u različitim bojama kako bi ih mogla nositi i kombinirati uz različite odjevne kombinacije.
Sedamdesetih godina ta je slavna torba je smanjena na dimenzije koje poznajemo danas i napokon je dobila izgled kojem žene iz generacije u generaciju ne mogu odoljeti.
U svijetu preplavljenom trendovima koji dolaze i odlaze gotovo preko noći, često je izazov pronaći osobni stil koji nije tek preslika nečijeg Instagram profila ili trenutnog hypea.
U vremenu kada je svaka Instagram objava potencijalni trend, a svaka priča u shopping aplikaciji obećava instant modni makeover, lako je izgubiti vlastiti identitet i zamijeniti ga uniformiranim kombinacijama koje možda lijepo izgledaju na ekranu, ali ne odražavaju nas.
Postoji jedno nepisano pravilo u modnom svijetu koje je generacijama muškarce držalo pod strogim režimom boja i nijansi, pravilo koje je uporno tvrdilo da plava i crna nikada ne smiju biti prisutne rame uz rame u muškom stilu jer bi kombinacija tih dvaju tonova mogla stvoriti vizualni nesklad. No, vrijeme prolazi, a moda neumorno pomiče granice i mijenja pravila, pokazujući da ono što je nekad bilo greška, danas može postati izraz suptilne elegancije i modne sofisticiranosti.
Iako je ljeto iza nas i sunčeve zrake više ne griju s takvom neumoljivom energijom, uspomene na dane provedene na plaži još uvijek odjekuju u svježini kasnog poslijepodneva i mirisu soli u zraku, a zajedno s njima ostaju i tragovi modnih pogrešaka koje su, svjesno ili ne, mnogi muškarci činili dok su šetali uz obalu ili se pokušavali pokazati u svojoj najbolje odmjerenoj verziji ljetnog stila.
Odjeća nije samo funkcionalna potreba; ona je tiha poruka koju šaljemo svijetu, način na koji govorimo o svojoj osobnosti, samopouzdanju i stilu, a da pritom ne izgovorimo niti jednu riječ.
Postoji tanka, gotovo nevidljiva linija između zrelog, elegantnog stila i onog koji neprimjetno sklizne u zastarjelost. Muškarci koji su u određenom trenutku života pronašli “svoj način odijevanja” često ostanu zarobljeni u njemu, nesvjesni da se moda – i kontekst u kojemu se odijevamo – neprestano mijenjaju.
Sako je dugo bio simbol formalnosti – komad koji se iz ormara vadi samo kada prigoda zahtijeva „bolji dojam“: vjenčanja, poslovni sastanci, večere s dres-kodom.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.