Kad se povijest i budućnost poljube – Chanel “Une Conversation” je najintimnija revija desetljeća
U svijetu mode, koji se sve brže kreće i u kojem trendovi traju tek koliko jedan scroll, Chanel ostaje ono rijetko, gotovo mitsko mjesto tišine, tradicije i promišljene ljepote. Nova proljetno-ljetna kolekcija za 2026. godinu, nazvana Une Conversation, otvara prostor koji nadilazi vrijeme i granice – prostor u kojem razgovaraju dvije figure: Gabrielle Chanel, žena koja je redefinirala žensku siluetu, i Matthieu Blazy, novi umjetnički direktor modnih aktivnosti kuće Chanel, koji njezino nasljeđe prevodi u suvremeni jezik slobode, osjećaja i snage.
Kolekcija je zamišljena kao dijalog. Ne kao sjećanje, nego kao nastavak razgovora koji nikada nije završio. U njezinu središtu stoji ideja ljubavi – one prema odjeći, prema slobodi, prema životu. Blazy, osluškujući duh Gabrielle Chanel, u svakoj silueti oživljava misao da se modernost rađa iz emocije, a ne iz konstrukcije. “Moda bez osjećaja nema smisla,” rekla bi Coco; Blazy to prevodi u vizualnu poeziju u kojoj svaki komad, bilo da je riječ o sakoima britanske oštrine ili o mekim svilenim topovima, nosi misao o ženi koja ne bira između nježnosti i moći, već ih spaja u skladnu cjelinu.
Kolekcija počinje s onim što je nekoć pripadalo muškarcima: bijelom košuljom i hlačama, krojem preuzetim iz garderobe Boy Capela – Gabrielline ljubavi i vječne inspiracije. Ta je početna točka istodobno hommage i subverzija: ono što je nekad simboliziralo mušku moć, Chanel pretvara u znak ženske slobode.
Košulja, izrađena u suradnji s legendarnim Charvetom, nosi težinu metalnog lanca, dok tvid, nekada britanski, sada postaje francuski, prozračan i živahan. Rezovi su oštri, ali nikad hladni; tkanine čvrste, ali nikad krute. To je Chanel paradoks: kombinacija discipline i senzualnosti, reda i pokreta, snage i nježnosti. U tom spoju nastaje moderna verzija žene koja ne traži dopuštenje da postoji.
Dnevni segment kolekcije “Le Jour” donosi reinterpretaciju klasičnih Chanel komada – onih koji su ušli u povijest, ali nikad nisu ostali u prošlosti. Legendarna torbica 2.55 ovdje je “crashed”, namjerno zgužvana i iskrivljena, s vidljivom unutarnjom bordo kožom koja svjedoči o vremenu, nošenju i emociji.
Tvid odijela imaju rubove koji su blago izlizani, cvjetne kamelije više nisu savršene – one su naborane, trodimenzionalne, žive. Siluete prate tijelo, ali ga ne stežu; umjesto rigidnosti, postoji pokret, prozračnost, lakoća. Čitava estetika podsjeća na ritam života koji Chanel uvijek slavi – onaj u kojem elegancija nije poza, nego prirodno stanje duha.
Grafičke crno-bijele linije evociraju Art Deco, arhitekturu pariškog ateljea i preciznost Chanel pakiranja. Cvjetni motivi pretvaraju se u apstraktne poteze kista, kao da su sami cvjetovi postali pokret, a ne ornament. Svila se slijeva poput svjetlosti niz tijelo, dok teksture tvida i ručnog veza dodaju dubinu i slojevitost. Svaki komad djeluje kao uspomena – ali ona koja se živi sada.
U završnici kolekcije, nazvanoj “L’Universel”, Blazy oblikuje ono što naziva “univerzalnim jezikom Chanel”. To nije uniforma, nego sloboda – sloboda da se stil pomiče kroz prostor, kulturu i vrijeme. Ponovno se pojavljuju muški elementi, ali ovaj put umekšani, obli i podatni. Tkanine su višeslojne, teksture bogate, a unutarnje obloge od svile kontrastno obojene. U tom vizualnom i taktilnom kontrapunktu rađa se ideja budućnosti: prošlost koja ne nestaje, nego se preobražava.
Nakit – vječni središnji dio Chanel estetike – postaje svojevrsni arhiv emocija. Barokni biseri, stakleni planeti, emajlirani lanci – sve djeluje kao relikvija iz snova. Obuća, sa svojom prepoznatljivom crnom kapicom na prstima, ostaje vjerna Chanelovoj funkcionalnoj estetici: uvijek nosiva, uvijek stabilna, ali i uvijek uzvišena.
Blazy oblikuje novu Chanel ženu: onu koja je istodobno moderna i vječna, nježna i odlučna, individualna i univerzalna.
Ona ne nosi Chanel zato što mora, nego zato što razumije – da je istinska elegancija uvijek sloboda.
Kolekcija Une Conversation nije samo hommage Gabrielle Chanel; ona je nastavak njezine misije – pretvoriti svakodnevni život u umjetnost, a odjeću u manifest slobode. U vremenu u kojem moda često postaje brza i površna, Chanel ponovno pokazuje da prava ljepota ne ovisi o trendu, nego o osjećaju, o ideji i o stavu. Matthieu Blazy nije samo preuzeo Chanel – on ga je oživio.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
Haute couture predstavlja samu srž modne kuće Chanel te njezin temeljni i najpotpuniji izraz. Riječ je o odjeći koja istodobno pripada dizajneru koji ju stvara i ženi koja je nosi, jer tek nošenjem dobiva svoju pravu priču, emocionalnu vrijednost i osobni smisao.
Za sezonu proljeće/ljeto 2026. H&M Studio predstavlja kolekciju koja slavi ekscentričnost, hrabrost i autentičnost, pozivajući svakog nositelja da kroz odjeću izrazi svoju jedinstvenu osobnost i nepokolebljivo samopouzdanje. Ova sezona obilježena je odvažnim kretanjem izvan uobičajenih okvira, istraživanjem asimetrije, neočekivanih proporcija, igrom krojeva i boja te beskompromisnim stavom koji odražava individualnost u svakom detalju.
U vremenu u kojem se dizajn nakita često podređuje ritmu sezona, algoritmima i kratkotrajnim estetskim impulsima, MPearls se profilira kao rijedak primjer brenda koji svjesno bira drukčiji put. Njegova filozofija ne polazi od trenda, nego od trajnosti; ne od vizualnog efekta, nego od značenja; ne od mase, nego od pojedinca. MPearls ne stvara nakit koji se konzumira, nego nakit koji se usvaja, nosi i s vremenom postaje osobni znak.
U vremenu kada modnim tržištem dominiraju kratkotrajni trendovi i masovna proizvodnja, u centru Zagreba otvorio se novi hrvatski brend muške elegancije – Maison Keber, koji odijevanju vraća njegovu izvornu funkciju. Brend ne teži masovnosti niti glasu, već usmjerava pažnju na dugotrajnost, kvalitetu i osobni stil.
Maison Christian Louboutin predstavio je prvu kolekciju za muškarce pod kreativnim vodstvom Jadena Smitha, koja je zamišljena kao cjelovita umjetnička izložba i svojom strukturom povezuje modu, vizualnu umjetnost, glazbu i povijest. Izložba je koncipirana tako da se kolekcija postupno otkriva kroz niz posebnih prostora, pri čemu svaki element naglašava i odaje počast bogatom naslijeđu linije Christian Louboutin Men, ali istovremeno daje prvi uvid u smjer u kojem će se kuća razvijati u budućnosti.
Nakon nedavne bridal kampanje koja je tek naznačila estetski smjer i atmosferu nadolazeće sezone, eNVy room predstavlja cjeloviti lookbook Bridal 2026 – kolekciju koja se s razlogom svrstava među najrelevantnije bridal ponude godine. Njezina važnost ne proizlazi iz oslanjanja na prolazne trendove, već iz jasnoće koncepta, kontinuiteta dizajnerske vizije i dosljednosti kojom eNVy room već godinama gradi prepoznatljivu i stabilnu poziciju unutar suvremene bridal mode.
Kada govorimo o crvenom tepihu Oscara, ne govorimo samo o glamuru i svjetlima fotoaparata; govorimo o trenutcima koji postaju ikonični, o haljinama koje nadmašuju samu odjeću i postaju simbol elegancije, kulture i umjetnosti. Među tim legendarnim kreacijama, one s potpisom Valentina Garavanija zauzimaju posebno mjesto. Valentino nije bio samo dizajner – bio je arhitekt ženskog lika u prostoru, tvorac haljina koje su pričale priče i zaustavljale dah na svakom koraku slavnih dama. Njegove kreacije na Oscarima oblikovale su ne samo trendove, nego i način na koji je Hollywood gledao na couture, postavljajući standarde besprijekorne ženstvenosti i sofisticirane drame.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
