Otvorena izložba koja obećava da će vam promijeniti pogled na hrvatsku povijest — “U početku bijaše kraljevstvo” – 1100 godina, 400 artefakata i tajne koje niste učili u školi
Ako mislite da znate povijest svoje zemlje — pripremite se da budete razoružani vizualnim spektaklom: u srcu Zagreba, u Galeriji Klovićevi dvori, upravo je otvorena grandiozna izložba pod naslovom „U početku bijaše kraljevstvo“ — centralni događaj kojim se obilježava 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo — Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva“ nije zamišljena kao obična zbirka predmeta zatvorenih u vitrinama, nego kao promišljeno ispričana priča, kao multimedijalni i scenografski doživljaj u kojem se povijest ne promatra, nego proživljava. Kroz više od četiri stotine izloženih artefakata stvara se narativ o vremenu, o kontinuitetu i o duhovnim, kulturnim i političkim silnicama koje su oblikovale hrvatsku državnost, a svaka vitrina, svaki dokument, svaka projekcija i svaka sjena u prostoru funkcionira kao dio velike, pažljivo komponirane kazališne scene u kojoj prošlost ponovno diše.
Izložba je postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, jednom od najznačajnijih prostora hrvatske kulturne baštine, i otvorena je sredinom listopada 2025. godine. Planirano je da bude otvorena tijekom zimske sezone, sve do veljače 2026., što omogućuje da je posjete i domaći i strani gosti, učenici i studenti, zaljubljenici u povijest, ali i oni koji kulturu doživljavaju kao iskustvo, a ne samo kao informaciju. Sama činjenica da je postavljena u srcu Gornjega grada, u zgradi koja je već stoljećima svjedok promjena i epoha, daje izložbi dodatnu simboličku težinu: prostor i sadržaj u ovom slučaju postaju jedno, a zidine galerije djeluju kao okvir koji čuva tisućljetnu priču o državnosti.
Koncepcija izložbe rezultat je dugotrajnog istraživanja i suradnje niza institucija. U središtu se nalaze povelje, diplome i rukopisi koji potvrđuju legitimnost prvih hrvatskih vladara, ali i umjetnički, liturgijski i obrtnički predmeti koji otkrivaju kako je svakodnevni život bio isprepleten s idejom kraljevstva i duhovnog autoriteta. Među izloženim djelima posebno se ističu rukopisi i knjige koje čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i predmeti posuđeni iz crkvenih riznica, državnih muzeja i privatnih zbirki, čime se stvara osjećaj da je pred posjetiteljem živi mozaik materijalne i nematerijalne baštine. Svaki predmet u postavu ima funkciju argumenta — kao dokaz o kontinuitetu, ali i kao emocionalna poruka o vremenu koje je iza nas, o ljudima koji su stvarali temelje kulture, o vjeri koja je pratila političke preobrazbe i o umjetnosti koja je te preobrazbe zrcalila.
Kuratorska zamisao izložbe temelji se na dramaturgiji prostora: tri etaže galerije pretvorene su u tri poglavlja jedne povijesne pripovijesti. Prizemlje se otvara kao uvod u simboliku kraljevstva, u priču o kralju Tomislavu i ranim oblicima hrvatske vlasti, a dokumenti, slike i projekcije stvaraju atmosferu u kojoj se prošlost ne percipira kao daleka, već kao izravno prisutna. Na srednjoj etaži posjetitelj uranja u slojevitost društvenog i kulturnog razvoja — u prostor gdje se religija, obrazovanje i umjetnost spajaju u priču o oblikovanju identiteta. Gornji kat donosi složenu političku priču o savezima, prijelazima i formiranju Trojedne Kraljevine, čime se povijesni narativ zaokružuje u cjelinu. Prijelazi između etaža nisu samo fizički, već i emocionalni i senzorički: zvukovi, svjetlosne instalacije i filmske projekcije povezuju prostor i vrijeme, stvarajući osjećaj kontinuiteta koji posjetitelj može doslovno osjetiti.
Izložbu prati raskošno opremljen katalog koji nije zamišljen samo kao vodič, nego kao zasebno znanstveno i estetsko djelo. U njemu su sabrani tekstovi povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa, a fotografije eksponata u visokoj rezoluciji omogućuju da se detalji predmeta proučavaju i nakon posjeta. Popratni program nadopunjuje doživljaj kroz dokumentarne filmove, predavanja i radionice za djecu i škole, čime se izložba otvara i prema javnoj edukaciji te postaje prostor dijaloga između stručne zajednice i šire publike.
Scenografija izložbe pažljivo je promišljena: tamni zidovi i fokusirano osvjetljenje usmjeravaju pogled na predmete, stvarajući osjećaj tišine i poštovanja, dok multimedijalni sadržaji — projekcije, animacije i interaktivne točke — posjetitelju nude mogućnost da teme poput političke moći, sakralne umjetnosti i kulturnog kontinuiteta razumije intuitivno i neposredno. QR kodovi omogućuju dodatne informacije i digitalne vodiče, čime izložba stvara most između tradicionalnog muzeja i suvremene tehnologije. Na taj način povijest prestaje biti samo akademska kategorija i postaje iskustvo koje se živi.
Otvaranje izložbe izazvalo je veliko zanimanje javnosti i medija. Događaj je okupio istaknute kulturne i državne predstavnike, a prateće reportaže istaknule su izložbu kao jedan od ključnih kulturnih događaja godine. U komentarima se ponavlja ideja da je riječ o projektu koji uspijeva spojiti nacionalnu povijest s aktualnim pitanjima identiteta i pripadnosti, a pritom zadržati estetsku suzdržanost i intelektualnu jasnoću.
Za obilazak izložbe preporučuje se izdvojiti barem nekoliko sati, jer svaka prostorija zahtijeva pažnju i vrijeme da bi se razumjela u punom kontekstu. Posjetitelji često ostaju dulje, proučavajući detalje i uspoređujući prikaze iz kataloga s originalima u vitrinama. Galerija nudi i vođene ture koje otvaraju nova čitanja postava, osobito za školske grupe i studente povijesti umjetnosti, dok oni koji žele potpuni doživljaj mogu planirati posjet uz kavu u galerijskom atriju, gdje se iskustvo izložbe prirodno pretvara u razgovor.
Nakon obilaska, posjetitelj rijetko izlazi nepromijenjen. Izložba ne traži samo da se pogleda, nego da se promisli: o kontinuitetu, o simbolima koji oblikuju naciju, o vjeri i umjetnosti kao stupovima identiteta. Kada se vrata Galerije zatvore, osjećaj koji ostaje nije završetak, nego produžetak susreta s prošlošću — trenutak u kojem postajemo svjesni da povijest nije zaključena, nego da i dalje traje, da se oblikuje svakim našim pogledom, gestom i razumijevanjem.
Hrvatska umjetnica s londonskom adresom Maja Vržina 22. listopada u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu otvara The Tree Knew, prostornu instalaciju čiji se razvoj proteže kroz gotovo dva desetljeća. Projekt je nastao iz dugotrajnog odnosa umjetnice prema jednom konkretnom mjestu u Londonu, Bunhill Fieldsu, i stablu kojemu se vraćala tijekom devetnaest godina. Umjesto klasičnog izložbenog postava sastavljenog od niza zasebnih radova, The Tree Knew zamišljen je kao cjelovito prostorno iskustvo u kojem se crtež, rukopis, objekt, svjetlo, tišina i kretanje posjetitelja spajaju u jedan rad.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
