Otvorena izložba koja obećava da će vam promijeniti pogled na hrvatsku povijest — “U početku bijaše kraljevstvo” – 1100 godina, 400 artefakata i tajne koje niste učili u školi
Ako mislite da znate povijest svoje zemlje — pripremite se da budete razoružani vizualnim spektaklom: u srcu Zagreba, u Galeriji Klovićevi dvori, upravo je otvorena grandiozna izložba pod naslovom „U početku bijaše kraljevstvo“ — centralni događaj kojim se obilježava 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo — Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva“ nije zamišljena kao obična zbirka predmeta zatvorenih u vitrinama, nego kao promišljeno ispričana priča, kao multimedijalni i scenografski doživljaj u kojem se povijest ne promatra, nego proživljava. Kroz više od četiri stotine izloženih artefakata stvara se narativ o vremenu, o kontinuitetu i o duhovnim, kulturnim i političkim silnicama koje su oblikovale hrvatsku državnost, a svaka vitrina, svaki dokument, svaka projekcija i svaka sjena u prostoru funkcionira kao dio velike, pažljivo komponirane kazališne scene u kojoj prošlost ponovno diše.
Izložba je postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, jednom od najznačajnijih prostora hrvatske kulturne baštine, i otvorena je sredinom listopada 2025. godine. Planirano je da bude otvorena tijekom zimske sezone, sve do veljače 2026., što omogućuje da je posjete i domaći i strani gosti, učenici i studenti, zaljubljenici u povijest, ali i oni koji kulturu doživljavaju kao iskustvo, a ne samo kao informaciju. Sama činjenica da je postavljena u srcu Gornjega grada, u zgradi koja je već stoljećima svjedok promjena i epoha, daje izložbi dodatnu simboličku težinu: prostor i sadržaj u ovom slučaju postaju jedno, a zidine galerije djeluju kao okvir koji čuva tisućljetnu priču o državnosti.
Koncepcija izložbe rezultat je dugotrajnog istraživanja i suradnje niza institucija. U središtu se nalaze povelje, diplome i rukopisi koji potvrđuju legitimnost prvih hrvatskih vladara, ali i umjetnički, liturgijski i obrtnički predmeti koji otkrivaju kako je svakodnevni život bio isprepleten s idejom kraljevstva i duhovnog autoriteta. Među izloženim djelima posebno se ističu rukopisi i knjige koje čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i predmeti posuđeni iz crkvenih riznica, državnih muzeja i privatnih zbirki, čime se stvara osjećaj da je pred posjetiteljem živi mozaik materijalne i nematerijalne baštine. Svaki predmet u postavu ima funkciju argumenta — kao dokaz o kontinuitetu, ali i kao emocionalna poruka o vremenu koje je iza nas, o ljudima koji su stvarali temelje kulture, o vjeri koja je pratila političke preobrazbe i o umjetnosti koja je te preobrazbe zrcalila.
Kuratorska zamisao izložbe temelji se na dramaturgiji prostora: tri etaže galerije pretvorene su u tri poglavlja jedne povijesne pripovijesti. Prizemlje se otvara kao uvod u simboliku kraljevstva, u priču o kralju Tomislavu i ranim oblicima hrvatske vlasti, a dokumenti, slike i projekcije stvaraju atmosferu u kojoj se prošlost ne percipira kao daleka, već kao izravno prisutna. Na srednjoj etaži posjetitelj uranja u slojevitost društvenog i kulturnog razvoja — u prostor gdje se religija, obrazovanje i umjetnost spajaju u priču o oblikovanju identiteta. Gornji kat donosi složenu političku priču o savezima, prijelazima i formiranju Trojedne Kraljevine, čime se povijesni narativ zaokružuje u cjelinu. Prijelazi između etaža nisu samo fizički, već i emocionalni i senzorički: zvukovi, svjetlosne instalacije i filmske projekcije povezuju prostor i vrijeme, stvarajući osjećaj kontinuiteta koji posjetitelj može doslovno osjetiti.
Izložbu prati raskošno opremljen katalog koji nije zamišljen samo kao vodič, nego kao zasebno znanstveno i estetsko djelo. U njemu su sabrani tekstovi povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa, a fotografije eksponata u visokoj rezoluciji omogućuju da se detalji predmeta proučavaju i nakon posjeta. Popratni program nadopunjuje doživljaj kroz dokumentarne filmove, predavanja i radionice za djecu i škole, čime se izložba otvara i prema javnoj edukaciji te postaje prostor dijaloga između stručne zajednice i šire publike.
Scenografija izložbe pažljivo je promišljena: tamni zidovi i fokusirano osvjetljenje usmjeravaju pogled na predmete, stvarajući osjećaj tišine i poštovanja, dok multimedijalni sadržaji — projekcije, animacije i interaktivne točke — posjetitelju nude mogućnost da teme poput političke moći, sakralne umjetnosti i kulturnog kontinuiteta razumije intuitivno i neposredno. QR kodovi omogućuju dodatne informacije i digitalne vodiče, čime izložba stvara most između tradicionalnog muzeja i suvremene tehnologije. Na taj način povijest prestaje biti samo akademska kategorija i postaje iskustvo koje se živi.
Otvaranje izložbe izazvalo je veliko zanimanje javnosti i medija. Događaj je okupio istaknute kulturne i državne predstavnike, a prateće reportaže istaknule su izložbu kao jedan od ključnih kulturnih događaja godine. U komentarima se ponavlja ideja da je riječ o projektu koji uspijeva spojiti nacionalnu povijest s aktualnim pitanjima identiteta i pripadnosti, a pritom zadržati estetsku suzdržanost i intelektualnu jasnoću.
Za obilazak izložbe preporučuje se izdvojiti barem nekoliko sati, jer svaka prostorija zahtijeva pažnju i vrijeme da bi se razumjela u punom kontekstu. Posjetitelji često ostaju dulje, proučavajući detalje i uspoređujući prikaze iz kataloga s originalima u vitrinama. Galerija nudi i vođene ture koje otvaraju nova čitanja postava, osobito za školske grupe i studente povijesti umjetnosti, dok oni koji žele potpuni doživljaj mogu planirati posjet uz kavu u galerijskom atriju, gdje se iskustvo izložbe prirodno pretvara u razgovor.
Nakon obilaska, posjetitelj rijetko izlazi nepromijenjen. Izložba ne traži samo da se pogleda, nego da se promisli: o kontinuitetu, o simbolima koji oblikuju naciju, o vjeri i umjetnosti kao stupovima identiteta. Kada se vrata Galerije zatvore, osjećaj koji ostaje nije završetak, nego produžetak susreta s prošlošću — trenutak u kojem postajemo svjesni da povijest nije zaključena, nego da i dalje traje, da se oblikuje svakim našim pogledom, gestom i razumijevanjem.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Zagreb će početak rujna dočekati u znaku kulture, umjetnosti, druženja i predaha, a muzejski prostori na nekoliko će se dana pretvoriti u mjesta u kojima nije potrebno samo zastati pred izloškom, nego se može zastati i sam sa sobom. Od 3. do 6. rujna održava se drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, poznatog pod kraticom MUV, koji ove godine u jedanaest zagrebačkih gradskih muzeja donosi čak 164 programa. Manifestacija pod sloganom „Dođi k sebi u muzej!“ želi muzeje približiti publici na nešto drugačiji način, predstavljajući ih kao prostore u kojima se osim umjetnosti, povijesti, znanosti i baštine može pronaći i trenutak mira, kreativnosti, zabave te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost u Zagrebu od 12. do 20. rujna 2026. predstavlja izložbu fotografija Stanka Abadžića, autora čiji je rad tijekom posljednjih desetljeća izgradio prepoznatljivu poziciju unutar suvremene hrvatske fotografije. Službeno otvorenje izložbe održat će se u subotu, 12. rujna u 19 sati, a zagrebačkoj publici bit će predstavljene fotografije objedinjene pod nazivom „100 fotografija“.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.