Dubrovačka Sponza ponovno oduševljava: Pietro Boban svojim “Iza zidina” vraća umjetnost u srce grada
Dubrovačka palača Sponza, nekadašnji dragulj renesansne arhitekture i čuvar bogate povijesti, ponovno je zasjala punim sjajem. Ne samo kao povijesni spomenik, već kao živa umjetnička platforma koja spaja prošlost i sadašnjost. Nakon iscrpne obnove, ovaj prepoznatljivi simbol grada otvorio je svoja vrata izložbi “Iza zidina” akademskog slikara Pietra Bobana – događaju koji je odmah postao kulturni hit Dubrovnika.
Na samom otvorenju atmosfera je bila ispunjena pozitivnom energijom i željom za novim umjetničkim iskustvima. Među brojnim posjetiteljima našle su se i poznate kulturne i društvene figure poput Đurđe Tedeschi, Nikoline Pozniak i Olge Pavlović, ali i brojni zaljubljenici u umjetnost i povijest grada. Svi su došli svjedočiti tom posebnom spoju stare dubrovačke ljepote i svježeg, suvremenog izraza.
Pietro Boban, pravi Dubrovčanin po duši i porijeklu, publici je predstavio devet impresivnih radova nastalih tehnikom dvostranog slikanja na pleksiglasu. Ovaj inovativni pristup donosi slojevite vizualne efekte: s prednje strane prepoznajemo dubrovačke simbole – Minčetu, Lovrijenac, crkvu sv. Vlaha – dok stražnja strana skriva apstraktne ekspresije koje unose dozu mistike i dubine. Igra svjetla kroz prozirnost stvara gotovo trodimenzionalni dojam, a percepcija djela mijenja se ovisno o kutu gledanja i okolnom ambijentu.
Što ovaj spoj znače za Dubrovnik? Za Bobana grad nije tek kulisa, već živi, višeslojni pejzaž koji nosi njegove osobne priče i emocije. “Ovo nije pogled izvana, ovo je zaron unutra”, poručuje umjetnik, koji je kroz svoje radove želio približiti unutarnji, intimni svijet Dubrovnika – grad koji diše u svakom kamenu i zraku.
Dubrovnik, 24.06.2025. Pietro Boban – izložba Iza zidina – palača Sponza, Dubrovnik Photo by Željko Tutnjević – +385 903 1000
Posebno je dojmljiva slika posvećena samoj Palači Sponza, kao da nas poziva da zavirimo iza zidina i osjetimo puls povijesti koja živi i danas. Publika je bila očarana, a neke su scene izazvale i suptilne emotivne reakcije, potvrđujući koliko je duboka veza grada i njegovih umjetnika.
Izložba “Iza zidina” otvorena je za sve ljubitelje umjetnosti do 7. srpnja 2025., a Sponza vas poziva da dođete i sami doživite tu jedinstvenu sinergiju povijesnog ambijenta i suvremenog likovnog izraza. Ulaz je otvoren svakim danom u radno vrijeme palače, a iskustvo koje donosi ovaj spoj stare i nove energije ostaje dugo u pamćenju.
Ako tražite savršen razlog za posjetiti Dubrovnik ovoga ljeta ili jednostavno želite otkriti novu dimenziju poznatih gradskih simbola, Pietrov “Iza zidina” je nezaobilazna destinacija na vašoj umjetničkoj mapi. Jer, dubrovačka ljepota sada živi i u bojama pleksiglasa, koje odražavaju i skrivaju priče jednog od najposebnijih hrvatskih gradova.
Hrvatska umjetnica s londonskom adresom Maja Vržina 22. listopada u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu otvara The Tree Knew, prostornu instalaciju čiji se razvoj proteže kroz gotovo dva desetljeća. Projekt je nastao iz dugotrajnog odnosa umjetnice prema jednom konkretnom mjestu u Londonu, Bunhill Fieldsu, i stablu kojemu se vraćala tijekom devetnaest godina. Umjesto klasičnog izložbenog postava sastavljenog od niza zasebnih radova, The Tree Knew zamišljen je kao cjelovito prostorno iskustvo u kojem se crtež, rukopis, objekt, svjetlo, tišina i kretanje posjetitelja spajaju u jedan rad.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
