Zatvoren 23. ZFF: Poetični trijumf filma ‘Vjetre, pričaj sa mnom’ i nedjeljni reprizni program koji produžava čaroliju festivala
Svečanom dodjelom nagrada i premijernom projekcijom najnovijeg filma Jima Jarmuscha Otac majka sestra brat u subotu navečer je u prepunoj dvorani CineStara Branimir službeno zatvoren 23. Zagreb Film Festival. Zatvaranje je proteklo u svečanoj, emotivnoj i vrlo živopisnoj atmosferi koju su svojim prisustvom dodatno obogatili brojni domaći i međunarodni gosti iz filmskog svijeta. Među njima su se istaknuli montažer Yorgos Mavropsaridis, brazilski scenarist Tibério Azul i francuski redatelj Léo Favier, a uz njih su bili i direktor festivala Boris T. Matić, izvršna direktorica Lana Matić te programska direktorica Selma Mehadžić.
Žiri dugometražnog igranog filma, u kojem su ove godine sjedile redateljica Una Gunjak, producent Meinolf Zurhorst i kustos Nicola Marzano, jednoglasno je nagradu Zlatna kolica dodijelio srpsko-hrvatsko-slovenskom filmu Vjetre, pričaj sa mnom redatelja Stefana Đorđevića. Žiri je u obrazloženju istaknuo da film donosi iskren i pažljivo isprepleten uvid u slojevitu obiteljsku dramu koja se ne oslanja na dramatične klišeje, nego gradi poetsku atmosferu kroz sugestivan zvučni pejzaž i vrlo lirične vizuale. U Đorđevićevo ime nagradu je preuzela koproducentica Vanja Jambrović, dok se redatelj publici obratio iz Vilniusa emotivnom videoporukom u kojoj je naglasio svoj dugogodišnji odnos sa Zagreb Film Festivalom.
U natjecateljskom programu kratkometražnog filma i Kockica žiri koji su činili Sara Alavanić, Bard Ydén i Ivan Ramljak donio je tri važne odluke. Zlatna kolica za najbolji hrvatski kratkometražni film pripala su ostvarenju Rahlo Joze Schmucha, koje kroz dirljivu i tiho oblikovanu naraciju prikazuje pomirenje žene na samrti i sina koji je nestao tijekom rata prije trideset godina. Schmuch je prilikom preuzimanja nagrade istaknuo koliko ga osobno pogađa trenutak dodjele, posebno zato što se odvija neposredno pred Dan sjećanja na žrtve Vukovara, te je dirnutim glasom naglasio važnost pretvaranja sjećanja u prostor ljubavi, a ne mržnje.
Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratkometražni igrani film odnijela je meksička Obiteljska nedjelja Gerarda Del Raza, snimljena u jednom kadru i oblikovana kao kružna opservacija koja razotkriva brutalnu svakodnevicu dijela meksičkog društva. Kandidaturom za Europske filmske nagrade 2027. ovjenčan je francuski naslov Bog se srami Jocelyna Charlesa, rad koji spaja naturalistički horor i humanističku meditaciju o ljudskoj potrebi za znanjem unatoč mogućnosti vlastitog uništenja.
U programu Ponovno s nama, žiri koji su činili Tina Tišljar, Bruno Anković i Dora Šustić Zlatni bicikl dodijelio je norveškom redatelju Joachimu Trieru za film Sentimentalna vrijednost. Oni su istaknuli da film impresionira raskošnom dramaturgijom, dubinom emocija i preciznom, kompleksnom režijom koja otvara prostor za suptilan prikaz obiteljskih trauma i fragilnih međuljudskih odnosa. Žiri je usput posebno pohvalio i film Glas Hind Rajab koji donosi snažno svjedočanstvo o brutalnosti suvremenog svijeta.
Mladi žiri programa PLUS, koji čine Maša Batinović, David Jurić, Kali Martinović, Greta Mikec i Erika Uda, nagradu je dodijelio belgijsko-francuskom filmu Ples lisica Valéryja Carnoyja. Oni su obrazložili da ih je film osvojio originalnom obradom teme ranjivosti i iznimno uvjerljivim likovima, dok su posebno željeli istaknuti i film Sjena moga oca Akinole Daviesa Jr.
Dječji žiri programa KinoKino nagradu je uručio animiranom filmu Divljaci Claudea Barrasa, koji vodi gledatelje u prašumu Bornea i kroz pažljivo modeliranu animaciju progovara o važnosti očuvanja prirode. Djeca su naglasila da film potiče na odgovornost i maštu, a ujedno se ističe bogatim zvukovima i glazbenim detaljima.
U završnom obraćanju direktor festivala Boris T. Matić i programska direktorica Selma Mehadžić istaknuli su da je 23. izdanje zabilježilo izvrsnu posjećenost i velik broj rasprodanih projekcija. Oni su zahvalili i svim institucijama, partnerima i sponzorima koji kontinuirano podupiru festival te naglasili važnost stručne festivalske ekipe i publike koja svake godine oblikuje jedinstvenu atmosferu ZFF-a.
Iako je službeni program završen, festival se nastavlja i u nedjelju 16. studenoga, kada se dio najgledanijih i najdiskutiranijih filmova prikazuje u CineStaru Branimir, MSU-u i KIC-u. Repertoar donosi projekcije Trierove Sentimentalne vrijednosti, restauriranog Očnjaka Yorgosa Lanthimosa, Jarmuscheva obiteljskog triptiha Otac majka sestra brat te romantičnu bajkersku komediju Zauzdan. Publika može pogledati i pobjedničke Divljake, dokumentarne i eksperimentalne filmove u programu MSU-a te tuniski film Odakle vjetar dolazi koji se prikazuje u sklopu Festivala pod reflektorom.
Nedjelja je posljednji dan i za online program na službenoj stranici festivala, gdje se mogu pogledati naslovi poput Rahla, ovogodišnjeg dobitnika Zlatnih kolica u programu Kockice.
Zagreb Film Festival i ove se godine održava uz podršku Gradskog uredu za kulturu i civilno društvo, Hrvatskog audiovizualnog centra, Kreativne Europe – potprograma MEDIA, Zaklade Kultura nova i Turističke zajednice grada Zagreba te brojnih volontera i partnera koji čine ovaj festival jednim od najvažnijih regionalnih filmskih događaja.
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Na Dori ne zablistaju samo izvođači — iza svake pjesme stoji cijeli mali svemir kreativaca koji su je napisali, skladali, oblikovali i udahnuli joj specifičan karakter.
HRT-ov stručni žiri, u sastavu eminentnih glazbenika i medijskih stručnjaka, odabrao je 24 finalista među rekordnim brojem prijava na Doru 2026. Broj prijavljenih pjesama i ove godine potvrđuje iznimno veliki interes za sudjelovanjem na najvećem glazbeno - scenskom spektaklu Hrvatske radiotelevizije. Na natječaj je pristigla 251 prijava.
Postoji nešto posebno u trenucima kada izvođač odluči ogoliti svoj zvuk, stati pred publiku bez slojeva produkcije i – doslovno – udahnuti novo lice pjesmama koje već znamo napamet. Upravo to će se dogoditi 17. prosinca, kada će jedan od najutjecajnijih imena domaće trap scene, Hiljson Mandela, po prvi put stati na pozornicu Kluba Sax s potpuno akustičnim setom, podržan novim live bendom MUNGO$i.
Mladi glazbenik Tomislav Marić ToMa ovih je blagdana pripremio posebno iznenađenje za svoju publiku – novu božićnu pjesmu “Božić je”, toplu i emotivnu skladbu koja već na prvo slušanje budi osjećaje zajedništva, radosti i blage melankolije, karakteristične za ovo najljepše doba godine.
Dvadeset godina nakon što su svojim nastupom uzdrmali pulski Amfiteatar, rock shock sastav Marilyn Manson ponovno se vraća u Hrvatsku, ne ostavljajući prostora za ravnodušnost. Ovaj glazbeno scenski fenomen već desetljećima izaziva fascinaciju, a u Arenu Zagreb stiže 16. srpnja 2026. u sklopu turneje “One Assassination Under God”. Ulaznice su u prodaji od petka, 5. prosinca, u sustava Eventima.
U trenutku kada se gradovi obavijaju svjetlosnim zlatom, a zrak postaje mekši, gotovo opipljiv od očekivanja, Filip Dizdar vraća se na glazbenu scenu s pjesmom koja u sebi nosi toplinu zatvorenog kruga obitelji i nostalgičan miris blagdanske noći. Njegova nova božićna pjesma „Ovaj Božić“ nije tek još jedan sezonski naslov — ona je intimna, pažljivo građena priča koja označava njegov povratak nakon duže diskografske pauze, ali i početak novog stvaralačkog ciklusa.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.