Zadar postaje središte dijaloga: Što nas uči Festival tolerancije 2025. o razumijevanju kroz film i glazbu
U vrijeme kada su zidovi između ljudi vidljiviji nego ikad prije, Zadar će krajem listopada ponovno postati grad koji ih pokušava srušiti. Devetnaesto izdanje Festivala tolerancije Zadar 2025. ne donosi samo filmove, već i razgovore koji se nastavljaju i nakon što se svjetla u dvorani ugase. Ovdje se umjetnost ne gleda, nego doživljava – kao prostor susreta, empatije i ponovnog otkrivanja što zapravo znači razumjeti drugoga.
Festival, koji se održava od 22. do 25. listopada, okuplja autore, glazbenike, institucije i građane u zajedničkom promišljanju suvremenog svijeta. Program “Iza platna” otvara prostor u kojem film postaje povod za razgovor o onome što ostaje neizgovoreno – o odgovornosti, sjećanju i ljudskosti. Organizatori naglašavaju kako se Festival tolerancije ne bavi politikom, nego ljudima i njihovim pričama, onima koje nas povezuju ne zato što smo isti, već zato što se usudimo razumjeti.
Razumijevanje kao prostor susreta
Ovogodišnji Festival tolerancije Zadar 2025. započinje filmom Mlade majke belgijskih redatelja Jean-Pierrea i Luca Dardennea, dobitnika dviju Zlatnih palmi. Film govori o pet tinejdžerica koje pokušavaju pronaći svoj glas i dostojanstvo u svijetu koji ih je prerano prisilio na odgovornost. Taj film ne otvara samo festival, nego i pitanje: gdje prestaje društvena osuda, a počinje razumijevanje?
Središnji događaj bit će svjetska premijera filma Nema života bez glazbe, dirljive priče o belgijskom pijanistu Kosti Jakiću i jazz glazbeniku Simonu Gronowskom, koji je preživio Holokaust i koji godinama širi poruku pomirenja. Njihov susret za klavirom nije samo glazbeni dijalog, nego simbol mosta između generacija i svjetova. U tom spoju glazbe i sjećanja krije se ono što Festival tolerancije Zadar 2025. nastoji prenijeti – da je razumijevanje čin hrabrosti, a ne pristajanja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Program ove godine uključuje i film Zapovjednikova sjena redateljice Daniele Völker, koji prati sina zapovjednika logora Auschwitz dok se suočava s nasljeđem obiteljskog zločina. U svakom od tih naslova prisutno je isto pitanje: može li umjetnost biti prostor u kojem se susreću krivnja i oprost, bol i nada?
U okviru dijela programa Tolerance Talks, održat će se i dva tematska razgovora – Žene u pokretu – solidarnost s izbjeglicama te Ekran, glas – Zadar reagira. Rasprave povezuju lokalnu i europsku perspektivu te otvaraju prostor za razgovor o otpornosti, migracijama i kulturi brige. U njima će sudjelovati brojni umjetnici, predstavnici međunarodnih institucija i europskih mreža, ali i građani, jer Festival tolerancije ostaje vjerniji svojoj ideji kad postane mjesto zajedničkog glasa.
Posebnu pažnju privlači i program Kadrom kroz žensko oko, posvećen ženskom pogledu kao činu stvaranja i promjene. U filmovima redateljica Kristen Stewart, Hafsie Herzi, Amber Fares, Kim A. Snyder i Daniele Völker, empatija postaje estetika, a osobno iskustvo postaje most prema univerzalnom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Publika, kao i uvijek, ima posljednju riječ. Glasovanjem putem QR koda, posjetitelji biraju film koji ih je najviše dotaknuo. U tom činu odabira leži suština festivala – da tolerancija nije pojam, nego praksa, svakodnevna i živa.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
