Zadar postaje središte dijaloga: Što nas uči Festival tolerancije 2025. o razumijevanju kroz film i glazbu
U vrijeme kada su zidovi između ljudi vidljiviji nego ikad prije, Zadar će krajem listopada ponovno postati grad koji ih pokušava srušiti. Devetnaesto izdanje Festivala tolerancije Zadar 2025. ne donosi samo filmove, već i razgovore koji se nastavljaju i nakon što se svjetla u dvorani ugase. Ovdje se umjetnost ne gleda, nego doživljava – kao prostor susreta, empatije i ponovnog otkrivanja što zapravo znači razumjeti drugoga.
Festival, koji se održava od 22. do 25. listopada, okuplja autore, glazbenike, institucije i građane u zajedničkom promišljanju suvremenog svijeta. Program “Iza platna” otvara prostor u kojem film postaje povod za razgovor o onome što ostaje neizgovoreno – o odgovornosti, sjećanju i ljudskosti. Organizatori naglašavaju kako se Festival tolerancije ne bavi politikom, nego ljudima i njihovim pričama, onima koje nas povezuju ne zato što smo isti, već zato što se usudimo razumjeti.
Razumijevanje kao prostor susreta
Ovogodišnji Festival tolerancije Zadar 2025. započinje filmom Mlade majke belgijskih redatelja Jean-Pierrea i Luca Dardennea, dobitnika dviju Zlatnih palmi. Film govori o pet tinejdžerica koje pokušavaju pronaći svoj glas i dostojanstvo u svijetu koji ih je prerano prisilio na odgovornost. Taj film ne otvara samo festival, nego i pitanje: gdje prestaje društvena osuda, a počinje razumijevanje?
Središnji događaj bit će svjetska premijera filma Nema života bez glazbe, dirljive priče o belgijskom pijanistu Kosti Jakiću i jazz glazbeniku Simonu Gronowskom, koji je preživio Holokaust i koji godinama širi poruku pomirenja. Njihov susret za klavirom nije samo glazbeni dijalog, nego simbol mosta između generacija i svjetova. U tom spoju glazbe i sjećanja krije se ono što Festival tolerancije Zadar 2025. nastoji prenijeti – da je razumijevanje čin hrabrosti, a ne pristajanja.
Program ove godine uključuje i film Zapovjednikova sjena redateljice Daniele Völker, koji prati sina zapovjednika logora Auschwitz dok se suočava s nasljeđem obiteljskog zločina. U svakom od tih naslova prisutno je isto pitanje: može li umjetnost biti prostor u kojem se susreću krivnja i oprost, bol i nada?
U okviru dijela programa Tolerance Talks, održat će se i dva tematska razgovora – Žene u pokretu – solidarnost s izbjeglicama te Ekran, glas – Zadar reagira. Rasprave povezuju lokalnu i europsku perspektivu te otvaraju prostor za razgovor o otpornosti, migracijama i kulturi brige. U njima će sudjelovati brojni umjetnici, predstavnici međunarodnih institucija i europskih mreža, ali i građani, jer Festival tolerancije ostaje vjerniji svojoj ideji kad postane mjesto zajedničkog glasa.
Posebnu pažnju privlači i program Kadrom kroz žensko oko, posvećen ženskom pogledu kao činu stvaranja i promjene. U filmovima redateljica Kristen Stewart, Hafsie Herzi, Amber Fares, Kim A. Snyder i Daniele Völker, empatija postaje estetika, a osobno iskustvo postaje most prema univerzalnom.
Publika, kao i uvijek, ima posljednju riječ. Glasovanjem putem QR koda, posjetitelji biraju film koji ih je najviše dotaknuo. U tom činu odabira leži suština festivala – da tolerancija nije pojam, nego praksa, svakodnevna i živa.
Mlada pjevačica Duška predstavlja novi singl “Tajna”, energičnu i emotivno nabijenu pjesmu o zabranjenom odnosu koji mora ostati skriven od drugih. Riječ je o njezinoj prvoj suradnji s autorskim dvojcem Anjom Grabovac i Janom Jakovljevom, koji su još tijekom pisanja pjesme znali da upravo Duška treba ispričati ovu priču. Za aranžman je zaslužan Porinom nagrađivani producent Leo Anđelković Baltazar, koji je s Duškom surađivao i na prethodnim singlovima: producent je za pjesmu “Sama” te autor pjesme “O Tebi Ovisna”.
U ponedjeljak, 9. studenoga, počinje 24. izdanje Zagreb Film Festivala, a omiljenu zagrebačku jesensku filmsku avanturu otvorit će projekcija antologijskog domaćeg ostvarenja Rondo. Cjelovečernji prvijenac velikog redatelja i scenarista Zvonimira Berkovića, ujedno prvi igrani naslov u njegovoj filmografiji, bit će prikazan u digitalno restauriranoj verziji koja je nedavno premijerno predstavljena na festivalu Lumière u Lyonu. Do kraja tjedna, odnosno do nedjelje, 15. studenoga, festival će na nekoliko lokacija – u Kaptol Boutique Cinema, kinu Kinoteka, MSU-u i Surogatkinu KIC – te online na zff.hr predstaviti publici više od stotinu filmskih naslova.
Predstojeće 24. izdanje Zagreb Film Festivala od 9. do 15. studenoga ugostit će brojne međunarodne i domaće filmaše i filmašice koji će publici predstaviti svoja nova ostvarenja, a neki će od njih sa zagrebačkom publikom podijeliti svoja iskustva, znanja i razmišljanja o različitim aspektima filmskog stvaranja. Među njima će biti i norveška glumica Lisa Loven Kongsli, jedna od članica ovogodišnjeg ZFF-ovog žirija koja će se tijekom festivala održati i masterclass o svom iskustvu rada na malim nezavisnim produkcijama (među kojima je i na lanjskom ZFF-u prikazana Solo mama), radu s renomiranim europskim redateljskim imenima (primjerice s Rubenom Östlundom na hit-filmu Turist te s Christianom Mungiuom na filmu Fjord koji će biti prikazan izvan konkurencije na ovogodišnjem ZFF-u), kao i holivudskim blockbusterima poput Wonder Woman i Liga pravde Zacka Snydera.
Jedna od najvećih dance zvijezda devedesetih Senna M vraća se na glazbenu scenu novim autorskim singlom “AI” za koju je snimio nesvakidašnji videospot u režiji uvijek originalnog Darija Radusina
Hrvatski influencer, pjevač i kreator digitalnog sadržaja Marco Cuccurin predstavio je novi singl „Sanja”, koji je posvetio svojoj pokojnoj majci. Riječ je o pjesmi nastaloj iz osobnog iskustva gubitka, obiteljskih uspomena i osjećaja koji su ga pratili tijekom pet godina nakon majčine smrti. Novim glazbenim izdanjem Cuccurin se vraća autorskom stvaralaštvu i pisanju vlastitih tekstova, čime publici predstavlja dio svojeg života o kojem dosad nije toliko govorio kroz glazbu. Singl je predstavljen na zagrebačkom Cvjetnom trgu, gdje ga je prvi put izveo pred okupljenom publikom, prijateljima i kolegama s domaće javne scene.
U obitelji u kojoj je medicina desetljećima dio svakodnevice, odluka o odabiru liječničkog poziva može se činiti gotovo očekivanom. Ipak, za mladog liječnika Luku Ostojića, specijalizanta plastične kirurgije, nastavak obiteljske tradicije nije bio unaprijed određen put. Odrastao je uz oca, dr. Duju Ostojića, osnivača zagrebačke Poliklinike Ostojić, koji je privatnu liječničku praksu započeo 1995. godine. Još kao dječak imao je priliku upoznati svakodnevicu liječnika izvan ordinacije, od razgovora o pacijentima do telefonskih poziva tijekom obiteljskih vikenda i godišnjih odmora. Takvo okruženje omogućilo mu je da rano razumije koliko liječnički posao zahtijeva vremena, odgovornosti i osobne predanosti, ali roditelji mu nikada nisu nametali odluku o studiranju medicine.
