Aleksandar Sofronijević, virtuoz na harmonici, donosi svježinu u tradicionalnu glazbu, spajajući je s modernim zvukom i rock ‘n’ roll pristupom. Glazbenik kojeg mnogi nazivaju “najzgodnijim harmonikašem Balkana”, svojim nastupima oduševljava publiku diljem regije.
Njegova posljednja obrada “Ko te ljubi ove zime” ušla je u srca njegove vjerne publike pa na YouTubeu broji i više desetaka tisuća pregleda.
Ljubav prema glazbi i harmonici iskristalizirala se još u ranom djetinjstvu.
“Prilikom posjete rođacima, vidio sam harmoniku i nisam htio otići kući bez nje. Roditelji su mi objasnili da je ne mogu ponijeti, ali nakon suza i molbi, dobio sam svoju prvu harmoniku”, prisjeća se Sofronijević. No, put prema glazbenim vrhuncima nije bio jednostavan. Njegovi roditelji i baka ulagali su cijele plaće u harmoniku, podržavajući Aleksandrovu strast i talent.
Sofronijevićeva jedinstvena interpretacija osvojila je srca mnogih, uključujući i kapetana hrvatske nogometne reprezentacije, Luku Modrića.
“Svirali smo Luki za njegov 30. rođendan u Madridu, a kad smo došli na pozornicu, dočekali su nas dresovi Real Madrida s našim imenima. Prvo, bili smo pod šokom da sviramo takvoj legendi, a drugo odmah smo se složili da će ovo jednog dana biti priča ‘za djecu i unuke’”, kaže Aleksandar.
Veliki je ljubitelj i hrvatske glazbe.
“Posebno volim pjesmu ‘Tamo gdje je sve po mom’ grupe Jinx, koju sam prilagodio za harmoniku”, otkriva. Harmonika, kako kaže, nije samo narodni instrument – ona može biti univerzalan alat koji obogaćuje svaki žanr.
Njegov orkestar danas je nezaobilazan na koncertima najvećih imena balkanske glazbene scene. Suradnje s glazbenim legendama poput Lepe Brene, Severine, Zdravka Čolića, Željka Joksimovića, Marije Šerifović i pokojnog Šabana Šaulića samo su dio impresivnog popisa.
Aleksandar se posebno ponosi sudjelovanjem u stvaranju soundtracka za regionalni filmski hit „Toma“, gdje je njegov orkestar oživio priču o legendi Tome Zdravkovića kroz glazbu.
Prisjećajući se ključnih trenutaka u karijeri, harmonikaš ističe prvi veliki nastup 2012. godine u Sava centru, gdje su gostovali na koncertu Ane Bekute.
“Ljudi tada nisu znali za nas, ali reakcije publike jasno su nam pokazale da radimo dobar posao. Taj gromoglasni pljesak nikad neću zaboraviti”, prisjeća se s osmijehom.
Nakon uspješnih nastupa u popularnim emisijama poput „Nikad nije kasno“ i „Zvezde Granda Specijal“, Aleksandar Sofronijević neumorno radi na tome da harmoniku približi široj publici.
„Danas, zahvaljujući modernim tehnologijama, harmonika se može savršeno uklopiti u razne glazbene stilove. To je instrument za sva vremena,“ ističe. Njegova vizija harmonike nije samo kao narodnog instrumenta, već kao mosta između tradicije i suvremenosti.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Od velikog klizačkog spektakla na Tomislavcu do koncerata, plesa i poezije na Zrinjevcu, donosimo pregled programa i noviteta koji će od 28. studenog obilježiti ovogodišnji Advent u središtu Zagreba
Jedna od najpoznatijih svjetskih manekenki, Naomi Campbell, najavljena je kao glavna gošća svečanog otvaranja zimske turističke sezone na Jahorini, koje će biti održano 28. studenoga 2026. godine. Britanska supermanekenka trebala bi se tom prilikom predstaviti publici u nešto drukčijoj ulozi od one po kojoj je desetljećima poznata, budući da organizatori najavljuju njezin nastup za DJ pultom. Dolazak međunarodno poznate modne zvijezde dio je programa kojim Olimpijski centar Jahorina namjerava obilježiti početak nove skijaške sezone i privući pozornost domaće i inozemne javnosti.
Zagrebački Europski trg i ove će zime biti jedno od mjesta okupljanja tijekom Adventa, uz koncerte domaćih glazbenika, svakodnevne DJ programe, humanitarna kulinarska događanja i raznovrsnu gastronomsku ponudu. Ovogodišnji EU Advent održavat će se od 25. studenoga 2026. do 7. siječnja 2027. godine, a posjetitelje očekuje više od 40 dana programa namijenjenog različitim generacijama. Adventske kućice počet će s radom 25. studenoga, dok je službeno otvorenje najavljeno za subotu, 28. studenoga, u 20 sati, kada će za glazbeni program biti zadužen zagrebački Soma Kolektiv. Organizatori su za ovogodišnje izdanje pripremili nekoliko novosti, među kojima se izdvajaju suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom, koncerti subotom u podne i prošireni nedjeljni sadržaji za djecu.
Marko Tolja novu je pjesmu najprije predstavio publici iz vlastitog doma, bez studijske produkcije, pratećih glazbenika i velike najave. Sjeo je za klavir, uključio kameru i na Instagramu objavio izvedbu dotad nepoznate autorske pjesme. Reakcije koje su uslijedile potaknule su ga da je službeno objavi, a singl „Pusti da vjerujem” sada je dostupan u dvije verzije. Istodobno se priprema za niz prosinačkih koncerata i veliki nastup u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, zakazan za Valentinovo 2027. godine.
Mlada hrvatska pjevačica Lara Demarin predstavila je videospot za novi singl „Jamais“, kojim nastavlja razvijati samostalnu glazbenu karijeru i istraživati teme ljubavnih odnosa kroz suvremeni pop zvuk. Nova pjesma govori o emocionalnoj vezanosti, navikama koje otežavaju prekid veze i trenutku u kojem osoba odlučuje vlastiti mir staviti ispred odnosa koji joj više ne donosi zadovoljstvo. Za vizualnu priču pjevačica je odabrala western estetiku, konje i prirodni ambijent ranča u Oroslavju, gdje je snimanje proteklo uz hladno vrijeme, zahtjevne scene jahanja i nezgodu koja je mogla imati ozbiljnije posljedice.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.