Generacijski jaz u glazbi: Možemo li uživati u glazbi koja “nije za našu generaciju”?
Tzv. ratovi generacija najbolje se vide na području popularne glazbe. Stari odbacuju sve mlađe od sebe kao TikTok generaciju, a mladi ne žele ni dati priliku ičemu što im miriše na starost. No postoji li stvarno generacijski jaz u glazbi?
Zahvaljujući internetu, ponekad se čini kao da je generacijski jaz sve veći i veći i da više nitko ne razumije ljude starije ili mlađe od sebe nekoliko desetljeća.
Generacijski jaz u glazbi najočitiji je kod kantautora
To se posebno vidi u glazbi – dovoljno je pogledati Youtube trending u Hrvatskoj i svakome starijemu od 18 godina većina imena bit će potpuno nepoznata, a s druge strane, generacije naših očeva i majki će često ostati potpuno začuđeni nad svime mlađim od grupe Queen.
Generacije se mijenjaju i umjetnicima je sve teže ostati relevantnima i stvarati glazbu koja će biti privlačna mlađima od njih – posebno je takav slučaj s kantautorima, čije je stvaralaštvo uglavnom koncentrirano na vlastito životno iskustvo, koje je često obilježeno upravo specifičnostima odrastanja u određenome vremenu.
Još jedan efekt interneta je to što zahvaljujući misterioznim algoritmima društvenih mreža često ispliva neki intervju ili nečije mišljenje staro nekoliko godina te ponovno postane viralno i poticajno za razmišljanje.
Tako je i s isječkom iz intervjua pjevačice Adele, koji je dala krajem 2021., a koji je ponovno popularan među njezinim fanovima na društvenim mrežama.
„Ako će svi raditi glazbu za TikTok, tko će raditi glazbu za moju generaciju?“ pita se 35-godišnja pjevačica. „Tko će raditi glazbu za ljude poput mene? Ja ću se uhvatiti tog posla“.
„Stvarat ću za ljude koji su slični meni, po broju godina koje su proveli na ovoj Zemlji… ne mislim da bi 12-godišnjaci trebali slušati moje pjesme, malo su previše duboke za njih“. U tom istom intervjuu Adele je objasnila kako je prilikom stvaranja svog zadnjeg albuma “30“ odmah odbacila ideje producenata koji su joj savjetovali da počne razmišljati o tome kako će se njezine pjesme slušati na TikToku, društvenoj mreži kratke pažnje koja je daleko najpopularnija među članovima tzv. generacije Z (rođeni 1996. i kasnije).
Generacijski jaz u glazbi premošćuju veliki umjetnici
S jedne strane, ideja da nije svaka glazba, ili općenito svaka umjetnost za pripadnika svake generacije je razumljiva. Neke pjesme, filmovi i romani najbolje rezoniraju s ljudima određenih godina ili generacije. Teško je saživjeti se s pjesmama o izgubljenim ljubavima i razočaranjima ako sami niste iskusili ništa tome slično. A sigurno se svima od nas dogodilo da pogledamo film koji nam je u formativnim godinama bio iznimno važan i jednostavno se zapitamo: „Što sam dovraga vidio u ovome?“.
S druge strane, bit velike umjetnosti – a Adele njoj pripada – je upravo u njezinoj univerzalnosti. Da bismo uživali, na primjer, u kultnoj oproštajnom pjesmi Johnnyja Casha“Hurt“, koju je country legenda snimila dok je bio na samrti, ne moramo sami biti na kraju svoga životnoga puta – uostalom, ta pjesma je zapravo obrada pjesme Nine Inch Nailsa koja je originalno napisana iz potpuno druge perspektive od one u kojoj je bio Cash kada ju je snimio. Opet, da bismo uživali u glazbi koju stvara Billie Eilish ne moramo pripadati njezinoj generaciji Z, jer unatoč specifičnostima života njezine generacije, poruke koje šalje su univerzalne.
Koja je poanta ovoga teksta? Umjetnost je glupo stavljati u ladice i nazivati „generacijskom“, isto kao što ju je glupo nazivati „muškom“, „ženskom“ ili „crnačkom“.
Veliki umjetnici u stanju su svoje partikularno iskustvo uzdignuti na univerzalnu razinu te time dotaknuti svakoga, od generacije Z do generacije svojih baka. Isto tako, kao konzumenti (slušatelji, gledatelji, čitatelji) ne smijemo odbacivati ništa zato što bi bilo „prestaro“, ali isto tako niti zato što je „prenovo“.
Kvaliteta je uvijek kvaliteta i svatko u njoj može uživati ukoliko si sam ne postavi mentalnu blokadu da ne može.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Koncertom pred osam tisuća posjetitelja u rasprodanoj zagrebačkoj Areni, pančevački dvojac Buč Kesidi sinoć je ostvario jedan od najznačajnijih trenutaka svoje dosadašnje karijere te se simbolično upisao među najveća imena regionalne rock scene nove generacije. Kao prvi indie rock bend svoje generacije koji se odvažio na samostalan nastup u najvećoj hrvatskoj dvorani, Buč Kesidi potvrdili su status glazbenog fenomena koji već godinama nadilazi klupske okvire.
Jedna od najutjecajnijih i najcjenjenijih pop autorica svoje generacije, Lorde, vraća se u Hrvatsku, a ovoga će puta nastupiti u jedinstvenom ambijentu pulske Arene, gdje će 18. kolovoza 2026. održati veliki samostalni koncert u sklopu svjetske Ultrasound turneje.
Sandi Cenov predstavlja novu glazbenu poslasticu pod nazivom „Ima li nade za nas vol. 2“, u kojoj se referira na svoj legendarni hit, a u kojoj mu se kao gost pridružio jedan od najomiljenijih hrvatskih vokala, Dražen Zečić. Ova suradnja donosi osvježenu verziju pjesme koja je već pri prvom slušanju osvojila srca obojice izvođača, potvrđujući kako su njihovi glasovi i glazbeni izrazi savršeno uklopljeni.
Porinom nagrađeni glazbenik i autor Filip Rudan najavljuje dugo očekivani samostalni koncert u Zagrebu, koji će se održati u četvrtak, 12. ožujka 2026. u klubu Peti kupe. Rudan će publici predstaviti novo koncertno poglavlje, a sam događaj označava i njegov najveći solo koncert do sada, produkcijski osmišljen tako da publiku uvuče u bogat i snažan glazbeni doživljaj. Ulaznice su već u prodaji i dostupne putem sustava Entrio.hr te na svim njihovim prodajnim mjestima.
Globalna K-pop scena ulazi u novu, zreliju fazu međunarodnog priznanja, a jedan od najsnažnijih dokaza tog iskoraka jest oscarovska nominacija pjesme „Golden“ iz Netflixova animiranog hita K-POP Demon Hunters, koja je ušla u uži izbor za nagradu Američke filmske akademije u kategoriji najbolje originalne pjesme. Riječ je o povijesnom trenutku koji nadilazi granice glazbene industrije, jer potvrđuje da je K-pop danas relevantan i unutar najprestižnijih kulturnih institucija globalne filmske umjetnosti. Dodatnu važnost ovom uspjehu daje činjenica da će domaća publika već ovoga proljeća imati rijetku priliku čuti nominiranu pjesmu uživo, u sklopu velikog koncertnog spektakla K-POP FOREVER!, koji stiže u Zagreb, Rijeku i Zadar.
Zagrebačka noćna scena siječanj dočekuje uz dobro poznato ime koje već godinama definira prostor slobode, plesa i zajedništva. Swashtara, LGBTQIA+ platforma koja je izrasla u jedno od ključnih mjesta susreta queer kulture i suvremenog clubbinga, 24. siječnja u klubu Boogaloo otvara novu sezonu zabave.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.