Generacijski jaz u glazbi: Možemo li uživati u glazbi koja “nije za našu generaciju”?
Tzv. ratovi generacija najbolje se vide na području popularne glazbe. Stari odbacuju sve mlađe od sebe kao TikTok generaciju, a mladi ne žele ni dati priliku ičemu što im miriše na starost. No postoji li stvarno generacijski jaz u glazbi?
Zahvaljujući internetu, ponekad se čini kao da je generacijski jaz sve veći i veći i da više nitko ne razumije ljude starije ili mlađe od sebe nekoliko desetljeća.
Generacijski jaz u glazbi najočitiji je kod kantautora
To se posebno vidi u glazbi – dovoljno je pogledati Youtube trending u Hrvatskoj i svakome starijemu od 18 godina većina imena bit će potpuno nepoznata, a s druge strane, generacije naših očeva i majki će često ostati potpuno začuđeni nad svime mlađim od grupe Queen.
Generacije se mijenjaju i umjetnicima je sve teže ostati relevantnima i stvarati glazbu koja će biti privlačna mlađima od njih – posebno je takav slučaj s kantautorima, čije je stvaralaštvo uglavnom koncentrirano na vlastito životno iskustvo, koje je često obilježeno upravo specifičnostima odrastanja u određenome vremenu.
Još jedan efekt interneta je to što zahvaljujući misterioznim algoritmima društvenih mreža često ispliva neki intervju ili nečije mišljenje staro nekoliko godina te ponovno postane viralno i poticajno za razmišljanje.
Tako je i s isječkom iz intervjua pjevačice Adele, koji je dala krajem 2021., a koji je ponovno popularan među njezinim fanovima na društvenim mrežama.
„Ako će svi raditi glazbu za TikTok, tko će raditi glazbu za moju generaciju?“ pita se 35-godišnja pjevačica. „Tko će raditi glazbu za ljude poput mene? Ja ću se uhvatiti tog posla“.
„Stvarat ću za ljude koji su slični meni, po broju godina koje su proveli na ovoj Zemlji… ne mislim da bi 12-godišnjaci trebali slušati moje pjesme, malo su previše duboke za njih“. U tom istom intervjuu Adele je objasnila kako je prilikom stvaranja svog zadnjeg albuma “30“ odmah odbacila ideje producenata koji su joj savjetovali da počne razmišljati o tome kako će se njezine pjesme slušati na TikToku, društvenoj mreži kratke pažnje koja je daleko najpopularnija među članovima tzv. generacije Z (rođeni 1996. i kasnije).
Generacijski jaz u glazbi premošćuju veliki umjetnici
S jedne strane, ideja da nije svaka glazba, ili općenito svaka umjetnost za pripadnika svake generacije je razumljiva. Neke pjesme, filmovi i romani najbolje rezoniraju s ljudima određenih godina ili generacije. Teško je saživjeti se s pjesmama o izgubljenim ljubavima i razočaranjima ako sami niste iskusili ništa tome slično. A sigurno se svima od nas dogodilo da pogledamo film koji nam je u formativnim godinama bio iznimno važan i jednostavno se zapitamo: „Što sam dovraga vidio u ovome?“.
S druge strane, bit velike umjetnosti – a Adele njoj pripada – je upravo u njezinoj univerzalnosti. Da bismo uživali, na primjer, u kultnoj oproštajnom pjesmi Johnnyja Casha“Hurt“, koju je country legenda snimila dok je bio na samrti, ne moramo sami biti na kraju svoga životnoga puta – uostalom, ta pjesma je zapravo obrada pjesme Nine Inch Nailsa koja je originalno napisana iz potpuno druge perspektive od one u kojoj je bio Cash kada ju je snimio. Opet, da bismo uživali u glazbi koju stvara Billie Eilish ne moramo pripadati njezinoj generaciji Z, jer unatoč specifičnostima života njezine generacije, poruke koje šalje su univerzalne.
Koja je poanta ovoga teksta? Umjetnost je glupo stavljati u ladice i nazivati „generacijskom“, isto kao što ju je glupo nazivati „muškom“, „ženskom“ ili „crnačkom“.
Veliki umjetnici u stanju su svoje partikularno iskustvo uzdignuti na univerzalnu razinu te time dotaknuti svakoga, od generacije Z do generacije svojih baka. Isto tako, kao konzumenti (slušatelji, gledatelji, čitatelji) ne smijemo odbacivati ništa zato što bi bilo „prestaro“, ali isto tako niti zato što je „prenovo“.
Kvaliteta je uvijek kvaliteta i svatko u njoj može uživati ukoliko si sam ne postavi mentalnu blokadu da ne može.
Advent u Zagrebu i ove godine potvrđuje status jednog od najuzbudljivijih glazbenih programa u regiji. Rijetke su prilike da se karizmatični umjetnici čuju u intimnom, blagdanskom okruženju, a upravo takvo iskustvo priređuje EU Advent. Nakon velikog koncerta u zagrebačkoj Areni, na Europski trg stiže Damir Urban, u petak, 27. prosinca, u ambijent obasjan toplim adventskim svjetlima.
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na božićnom koncertu Marije Husar Rimac i Ivane Husar Mlinac. Ulaznice su rasprodane mjesec i pol dana unaprijed, a publika je očito prepoznala da ih očekuje glazbeni događaj izvan uobičajenog. Sestre Husar ponudile su potpuno novo iskustvo zahvaljujući svježim aranžmanima i vrhunskoj produkciji producenta Filipa Gjuda.
Riječ je o prvom ovakvom konceptu izvan Austrije, a na zagrebačku pozornicu dolazi izvorni bečki orkestar Strauss Capelle Vienna pod umjetničkim vodstvom Francisca Supina.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
U svijetu glazbe postoje trenuci koji nadilaze običan koncertni doživljaj i prerastaju u kulturni događaj o kojem se govori tjednima, mjesecima, pa i godinama. Jedan takav tren upravo se najavljuje u Zagrebu. Nakon što je publici prošle godine uputio obećanje koje se čeka s posebnim uzbuđenjem, legendarni Al Bano – jedan od najprepoznatljivijih talijanskih glasova i čovjek čija je karijera ispisala dio suvremene glazbene povijesti – ove ga sezone i ispunjava.
Advent kod Matoša jedan je od najčarobnijih i najfotografiranijih adventskih kutaka u gradu. I dok se centar guši u kaosu i prometu, na istočnoj strani Strossmayerovog šetališta bilježimo sve veći broj posjetitelja kojima je ovaj skriveni dragulj postao adventsko utočište i mjesto za uživanciju u miru.
Mladi Zagrepčani i studenti ekonomije, Grga Brkjačić (19) i Ante Dvoravić (18), odlučili su prije pola godine ostvariti dugo sanjanu ideju – stvoriti vlastiti party koncept koji redefinira način na koji mladi u Hrvatskoj doživljavaju izlaske. Tako je rođen WHOPS, projekt kojim su Grga i Ante odlučili unijeti svježinu i novu energiju u domaću klupsku scenu.
Nebojša Slijepčević i Stanko Herceg birali najbolje učeničke filmove o iskustvu izbjeglica. U žiriju i mlada osoba s izbjegličkim iskustvom iz DR Konga; u programu sudjelovalo više od 100 učenika.
U povijesnom preokretu koji mijenja način na koji milijuni gledatelja diljem svijeta prate prestižne filmske nagrade, Oscari će od 2029. godine biti ekskluzivno emitirani na YouTubeu. Ova promjena označava kraj više desetljeća dugog prijenosa ceremonije na televizijskom kanalu ABC i početak nove ere u kojoj digitalne platforme preuzimaju primat u prijenosu velikih kulturnih događaja.
Obilježavanje dvadeset i pete obljetnice modnog brenda Hippy Garden predstavljalo je snažnu i promišljenu sintezu estetske dosljednosti, emocionalne dubine i suvremene urbane profinjenosti, kojom je još jednom potvrđena iznimna kreativna vizija dizajnerice Đurđice Vorkapić, autorice prepoznatljivog modnog rukopisa koji već četvrt stoljeća oblikuje žensku siluetu kroz prizmu snage, elegancije i suptilne mističnosti. Kroz jasno definiran estetski kod, koji ostaje vjeran vlastitim temeljima, a istodobno otvoren suvremenim interpretacijama, Hippy Garden kontinuirano stvara snažne urbane ikone, gradeći brend koji je istovremeno autentičan, prepoznatljiv i nepogrešivo svoj.
U blagdanskom razdoblju, kada se svakodnevica usporava, a toplina doma i obiteljske tradicije dolaze u prvi plan, pažnja se sve više usmjerava prema vrijednostima koje nadilaze prolaznost trenutka. Božić je vrijeme u kojem se vraćamo jednostavnim, ali snažnim osjećajima pripadnosti, zahvalnosti i bliskosti, a upravo u tim trenucima mali detalji poprimaju posebno značenje. U tom kontekstu, Prahir nakit već generacijama gradi svoju priču kao simbol trajnosti, emocije i profinjene elegancije.