Festival koji mijenja život: Kako je ‘Film svima’ povezao zajednicu i donio inkluzivne projekte za gluhe i nagluhe!
Na nedavno održanom 9. Festivalu "Film svima" u Rijeci, više od 600 gledatelja obilježilo je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba kroz inkluzivne filmske projekcije.
Na netom završenom 9. Film svima, filmskom festivalu posvećenom hrvatskom filmu, održanom u Rijeci od 25. do 28.9. u prostorima Gradske knjižnice Rijeka, Filodrammatica dvorane, UGIN Filmskog vrta te u brojnim školama, preko 600 gledatelja zajedno je gledalo inkluzivne filmove te obilježilo Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba.
Filmaktiv i partneri, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ te Udruga slijepih PGŽ, od 2016. aktivno inkluziviraju hrvatski film izradom inkluzivnih dodataka za osobe oštećena sluha i vida te ih čine dostupnima brojnim projekcijama cijelu godinu. Vrhunac inkluzivne godine je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih PGŽ kada promiču koncept zajedničkog gledanja filmova, odnosno dostupnosti inkluzivnih projekcija u redovitim programima. Projektom je kreirana Film svima Medijateka, baza inkluzivnih filmova koja s ovim izdanjem broji ukupno 71 film — od klasika poput Tanhoferovog H-8 ili Reljinog Vlaka u snijegu, pa sve do Slijepčevićevog Čovjeka koji nije mogao šutjeti ili Hušmaničinog Radije bih bila kamen.
Uz dosadašnjih 18 projekcija, 9. Film svima po prvi puta gostuje na Danima hrvatskog filma, ali i priprema inkluzivne projekcije povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, Međunarodnog dana tolerancije te Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
Naredno jubilarno 10. izdanje donosi cjelogodišnja gostovanja na filmskim festivalima diljem zemlje kako bi inkluzivni filmovi bili dostupniji osobama oštećena sluha i vida te kako bi šira zajednica imala priliku za senzibilizaciju i motivaciju za gradnju inkluzivne i solidarne zajednice.
Uz projekcije premijernih izdanja inkluzivnih verzija filmova kao i riječke premijere filmova, u petak, 27.9. s početkom u 18:00 u Dvorani susreta Gradske knjižnice Rijeka predstavljene su Smjernice za inkluzivne kulturne prakse autorica Marte Baradić, Dunje Matić Benčić, Maje Krištafor, Maje Ogrizović i Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima izdane kroz projekt Kultura svima, Impact4Values. Smjernice, koje su dostupne za preuzimanje, namijenjene su svima zainteresiranima za inkluziju kao i inkluzivne kulturne prakse te su zamišljene kao dokument u nastajanju, prilagodljiv različitim praksama. Predstavljanje je simultano prevedeno na hrvatski znakovni jezik.
—
Film svima, projekt udruge Filmaktiv, Udruge gluhih i nagluhih PGŽ, Udruge slijepih PGŽ, Hej! i udruge Kultura svima svugdje podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Rijeka, Hrvatski audiovizualni centar i Primorsko-goranska županija.
Projekt udruge Filmaktiv, naziva Kultura svima financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Financirano sredstvima Europske unije.
—
O filmovima:
Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)
Nebojša Slijepčević, Antitalent
Igrani film, 13’
nagrada: Zlatna palma na Cannes Film Festivalu
27. veljače 1993. Štrpci, Bosna i Hercegovina. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. Ovo je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
__________________________
Radije bih bila kamen (2024.)
Ana Hušman, Pangolin i Bonobostudio,
eksperimentalni film, 24′
nagrada: Međunarodni filmski festival u Rotterdamu
Kroz protagonistkinju Malu Jelu film prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarenog i slabo naseljenog dijela Hrvatske. Životni uvjeti i događaji koji su odredili budućnost krajolika uvjetovali su i živote stanovnika, njihove samoće, odnose, mogućnosti, strepnje i nadanja. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominatno čine žene: majku, baku, sestru, tetke.
__________________________
Žarko, razmazit ćeš dite (2024.)
Veljko i Milivoj Popović u suradnji s Tisjom Kljaković Braić, Prime Render Studio i Bonobostudio
animirani film, 13’
nagrada: Animafest Zagreb
U filmu se nižu uspomene na jedno djetinjstvo u Splitu osamdesetih godina. Priče su to koje se prepričavaju nakon nedjeljnog ručka kad su svi dobre volje, priče pune emocija koje lako prepoznajemo. No iznad svega, film je dirljiva posveta ljubavi jednog djeda i bake koji su davali sve od sebe da njihova unučica ne skida osmijeh s lica.
__________________________
Sedmo nebo (2023.)
Jasna Nanut, 15 art,
igrani film, 88′
Nino Radman je čovjek s previše žena i premalo vremena, hodajući recept za katastrofu. Pokušavajući priznati ženi da se zaljubio u drugu, traži pomoć „stručnjaka“ čiji ga savjeti vode u još veći kaos. U strahu od žene, Ninova paranoja sve više raste, a on se pretvara u tempiranu bombu. Hoće li trijumfirati ili krahirati, otkriva ova komedija neočekivanih obrata, u kojoj je samo jedna stvar veća od Ninovih problema – njegov tlak.
__________________________
1001 noć (2023.)
Rea Rajčić, Eclectica
dokumentarni film, 13’
nagrada: Međunarodni filmski festival u Torontu — Short Cuts
Film 1001 noć priča o Emi (85) i Maji (80), najvjernim gledateljicama i najsmiješnijim kritičarkama turskih sapunica. Svaku večer posljednjih pet godina Ema i Maja provode zajedno gledajući turske serije u Eminom stanu u Splitu. Ovo je priča o mikrokozmosu koji ponekad nastane tamo gdje se najmanje nadamo, onda kad ga najviše trebamo. I o jednom prijateljstvu koje je počelo kad je sve drugo završilo.
__________________________
Srebrne (2024.)
Barbara Babačić, Filmaktiv
dokumentarni film, 26’
Intenzivan portret bolivijskih žena koje žive mizeran život unutar rudarske zajednice pokraj grada Potosija. Sniman tijekom mjesec dana 2014. godine, film istražuje ženski doprinos u ekonomiji rudnika, dok istovremeno problematizira njihovu marginalizaciju i stigmatizaciju unutar andske kulture. Redateljica Barbara Babačić postavlja pitanja o ekonomskim teretima koje ove žene nose te istražuje kulturne norme koje ih čine nevidljivima u društvu.
__________________________
Nema mjesta (2024.)
Jelena Oroz, Bonobostudio,
animirani film, 6′
U ovom filmu auti imaju noge. Možda si zbog toga daju za pravo koristiti nogostupe kako ih volja. Nema mjesta, ali možemo li postati obzirniji?
__________________________
Pukotine (2020.—2022.)
Judita Gamulin za PKTN
Serija kratkih dokumentaraca o pričama mladih koji otvoreno pokazuju svoju ranjivost, ali i strastvenost, svoje povrede i pukotine, ali i mogućnost zacjeljenja istih.
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Na Dori ne zablistaju samo izvođači — iza svake pjesme stoji cijeli mali svemir kreativaca koji su je napisali, skladali, oblikovali i udahnuli joj specifičan karakter.
HRT-ov stručni žiri, u sastavu eminentnih glazbenika i medijskih stručnjaka, odabrao je 24 finalista među rekordnim brojem prijava na Doru 2026. Broj prijavljenih pjesama i ove godine potvrđuje iznimno veliki interes za sudjelovanjem na najvećem glazbeno - scenskom spektaklu Hrvatske radiotelevizije. Na natječaj je pristigla 251 prijava.
Postoji nešto posebno u trenucima kada izvođač odluči ogoliti svoj zvuk, stati pred publiku bez slojeva produkcije i – doslovno – udahnuti novo lice pjesmama koje već znamo napamet. Upravo to će se dogoditi 17. prosinca, kada će jedan od najutjecajnijih imena domaće trap scene, Hiljson Mandela, po prvi put stati na pozornicu Kluba Sax s potpuno akustičnim setom, podržan novim live bendom MUNGO$i.
Mladi glazbenik Tomislav Marić ToMa ovih je blagdana pripremio posebno iznenađenje za svoju publiku – novu božićnu pjesmu “Božić je”, toplu i emotivnu skladbu koja već na prvo slušanje budi osjećaje zajedništva, radosti i blage melankolije, karakteristične za ovo najljepše doba godine.
Dvadeset godina nakon što su svojim nastupom uzdrmali pulski Amfiteatar, rock shock sastav Marilyn Manson ponovno se vraća u Hrvatsku, ne ostavljajući prostora za ravnodušnost. Ovaj glazbeno scenski fenomen već desetljećima izaziva fascinaciju, a u Arenu Zagreb stiže 16. srpnja 2026. u sklopu turneje “One Assassination Under God”. Ulaznice su u prodaji od petka, 5. prosinca, u sustava Eventima.
U trenutku kada se gradovi obavijaju svjetlosnim zlatom, a zrak postaje mekši, gotovo opipljiv od očekivanja, Filip Dizdar vraća se na glazbenu scenu s pjesmom koja u sebi nosi toplinu zatvorenog kruga obitelji i nostalgičan miris blagdanske noći. Njegova nova božićna pjesma „Ovaj Božić“ nije tek još jedan sezonski naslov — ona je intimna, pažljivo građena priča koja označava njegov povratak nakon duže diskografske pauze, ali i početak novog stvaralačkog ciklusa.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.