Festival koji mijenja život: Kako je ‘Film svima’ povezao zajednicu i donio inkluzivne projekte za gluhe i nagluhe!
Na nedavno održanom 9. Festivalu "Film svima" u Rijeci, više od 600 gledatelja obilježilo je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba kroz inkluzivne filmske projekcije.
Na netom završenom 9. Film svima, filmskom festivalu posvećenom hrvatskom filmu, održanom u Rijeci od 25. do 28.9. u prostorima Gradske knjižnice Rijeka, Filodrammatica dvorane, UGIN Filmskog vrta te u brojnim školama, preko 600 gledatelja zajedno je gledalo inkluzivne filmove te obilježilo Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba.
Filmaktiv i partneri, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ te Udruga slijepih PGŽ, od 2016. aktivno inkluziviraju hrvatski film izradom inkluzivnih dodataka za osobe oštećena sluha i vida te ih čine dostupnima brojnim projekcijama cijelu godinu. Vrhunac inkluzivne godine je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih PGŽ kada promiču koncept zajedničkog gledanja filmova, odnosno dostupnosti inkluzivnih projekcija u redovitim programima. Projektom je kreirana Film svima Medijateka, baza inkluzivnih filmova koja s ovim izdanjem broji ukupno 71 film — od klasika poput Tanhoferovog H-8 ili Reljinog Vlaka u snijegu, pa sve do Slijepčevićevog Čovjeka koji nije mogao šutjeti ili Hušmaničinog Radije bih bila kamen.
Uz dosadašnjih 18 projekcija, 9. Film svima po prvi puta gostuje na Danima hrvatskog filma, ali i priprema inkluzivne projekcije povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, Međunarodnog dana tolerancije te Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
Naredno jubilarno 10. izdanje donosi cjelogodišnja gostovanja na filmskim festivalima diljem zemlje kako bi inkluzivni filmovi bili dostupniji osobama oštećena sluha i vida te kako bi šira zajednica imala priliku za senzibilizaciju i motivaciju za gradnju inkluzivne i solidarne zajednice.
Uz projekcije premijernih izdanja inkluzivnih verzija filmova kao i riječke premijere filmova, u petak, 27.9. s početkom u 18:00 u Dvorani susreta Gradske knjižnice Rijeka predstavljene su Smjernice za inkluzivne kulturne prakse autorica Marte Baradić, Dunje Matić Benčić, Maje Krištafor, Maje Ogrizović i Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima izdane kroz projekt Kultura svima, Impact4Values. Smjernice, koje su dostupne za preuzimanje, namijenjene su svima zainteresiranima za inkluziju kao i inkluzivne kulturne prakse te su zamišljene kao dokument u nastajanju, prilagodljiv različitim praksama. Predstavljanje je simultano prevedeno na hrvatski znakovni jezik.
—
Film svima, projekt udruge Filmaktiv, Udruge gluhih i nagluhih PGŽ, Udruge slijepih PGŽ, Hej! i udruge Kultura svima svugdje podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Rijeka, Hrvatski audiovizualni centar i Primorsko-goranska županija.
Projekt udruge Filmaktiv, naziva Kultura svima financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Financirano sredstvima Europske unije.
—
O filmovima:
Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)
Nebojša Slijepčević, Antitalent
Igrani film, 13’
nagrada: Zlatna palma na Cannes Film Festivalu
27. veljače 1993. Štrpci, Bosna i Hercegovina. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. Ovo je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
__________________________
Radije bih bila kamen (2024.)
Ana Hušman, Pangolin i Bonobostudio,
eksperimentalni film, 24′
nagrada: Međunarodni filmski festival u Rotterdamu
Kroz protagonistkinju Malu Jelu film prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarenog i slabo naseljenog dijela Hrvatske. Životni uvjeti i događaji koji su odredili budućnost krajolika uvjetovali su i živote stanovnika, njihove samoće, odnose, mogućnosti, strepnje i nadanja. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominatno čine žene: majku, baku, sestru, tetke.
__________________________
Žarko, razmazit ćeš dite (2024.)
Veljko i Milivoj Popović u suradnji s Tisjom Kljaković Braić, Prime Render Studio i Bonobostudio
animirani film, 13’
nagrada: Animafest Zagreb
U filmu se nižu uspomene na jedno djetinjstvo u Splitu osamdesetih godina. Priče su to koje se prepričavaju nakon nedjeljnog ručka kad su svi dobre volje, priče pune emocija koje lako prepoznajemo. No iznad svega, film je dirljiva posveta ljubavi jednog djeda i bake koji su davali sve od sebe da njihova unučica ne skida osmijeh s lica.
__________________________
Sedmo nebo (2023.)
Jasna Nanut, 15 art,
igrani film, 88′
Nino Radman je čovjek s previše žena i premalo vremena, hodajući recept za katastrofu. Pokušavajući priznati ženi da se zaljubio u drugu, traži pomoć „stručnjaka“ čiji ga savjeti vode u još veći kaos. U strahu od žene, Ninova paranoja sve više raste, a on se pretvara u tempiranu bombu. Hoće li trijumfirati ili krahirati, otkriva ova komedija neočekivanih obrata, u kojoj je samo jedna stvar veća od Ninovih problema – njegov tlak.
__________________________
1001 noć (2023.)
Rea Rajčić, Eclectica
dokumentarni film, 13’
nagrada: Međunarodni filmski festival u Torontu — Short Cuts
Film 1001 noć priča o Emi (85) i Maji (80), najvjernim gledateljicama i najsmiješnijim kritičarkama turskih sapunica. Svaku večer posljednjih pet godina Ema i Maja provode zajedno gledajući turske serije u Eminom stanu u Splitu. Ovo je priča o mikrokozmosu koji ponekad nastane tamo gdje se najmanje nadamo, onda kad ga najviše trebamo. I o jednom prijateljstvu koje je počelo kad je sve drugo završilo.
__________________________
Srebrne (2024.)
Barbara Babačić, Filmaktiv
dokumentarni film, 26’
Intenzivan portret bolivijskih žena koje žive mizeran život unutar rudarske zajednice pokraj grada Potosija. Sniman tijekom mjesec dana 2014. godine, film istražuje ženski doprinos u ekonomiji rudnika, dok istovremeno problematizira njihovu marginalizaciju i stigmatizaciju unutar andske kulture. Redateljica Barbara Babačić postavlja pitanja o ekonomskim teretima koje ove žene nose te istražuje kulturne norme koje ih čine nevidljivima u društvu.
__________________________
Nema mjesta (2024.)
Jelena Oroz, Bonobostudio,
animirani film, 6′
U ovom filmu auti imaju noge. Možda si zbog toga daju za pravo koristiti nogostupe kako ih volja. Nema mjesta, ali možemo li postati obzirniji?
__________________________
Pukotine (2020.—2022.)
Judita Gamulin za PKTN
Serija kratkih dokumentaraca o pričama mladih koji otvoreno pokazuju svoju ranjivost, ali i strastvenost, svoje povrede i pukotine, ali i mogućnost zacjeljenja istih.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
U vremenu kada se glazbena scena često oslanja na prolazne trendove i kratkotrajne hitove, sve je izraženija potreba za izvođačima koji publici nude autentičnost, emociju i priču. Upravo u tom prostoru pojavljuje se Josip Čolić, mladi i obrazovani glazbenik iz Zagreba, koji debitantskim singlom „Iluzije“ najavljuje promišljen i zreo ulazak na regionalnu glazbenu scenu.
Crna Gora službeno je izabrala svoju predstavnicu za Euroviziju 2026., a odluka je pala u završnici nacionalnog izbora Montesong, koji je i ove godine privukao veliku pozornost publike i regionalnih medija. Pobjedu je odnijela Tamara Živković, glazbenica iz Kotora, koja će s pjesmom „Nova zora“ braniti boje svoje zemlje na najvećoj europskoj glazbenoj pozornici.
Opatija je sinoć zablistala u punom blagdanskom sjaju. U elegantnom ambijentu Centra Gervais, pred do posljednjeg mjesta ispunjenom dvoranom, jedna od najcjenjenijih domaćih glazbenica – Nina Badrić – priredila je koncert koji će se još dugo prepričavati. Poseban božićni nastup, održan 22. prosinca u organizaciji Festivala Opatija, publici je donio večer ispunjenu emocijama, vrhunskom glazbom i istinskim blagdanskim ugođajem.
Jedan od najemotivnijih glazbenih trenutaka ovih blagdana stiže tiho, bez reflektora i pozornice, ali s emocijom koja nadilazi prostor, vrijeme i udaljenost.
Od Badnjaka do Nove godine, dvije najljepše lokacije u srcu grada nude bogat program za sve generacije – koncerti, DJ nastupi, klizanje, street food specijaliteti i interaktivne blagdanske aktivnosti.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.