
Jerry Heil i Baby Lasagna napokon snimili duet! ‘MEOW’ donosi neočekivani spoj popa, rocka i tri jezika
Dvoje najvećih miljenika publike s Eurosonga 2024. službeno je udružilo snage.
20 studenoga 2026

Jedinstveni umjetnik suvremenog sevdaha, Božo Vrećo, ponovno dolazi pred zagrebačku publiku, ovoga puta velikim koncertom koji će se održati 14. ožujka 2026. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, prostoru koji se već godinama prirodno nameće kao mjesto susreta glazbe, tišine i dubokog unutarnjeg doživljaja.
Bit će to večer u kojoj se glazba neće svoditi na puko slušanje, nego će se pretvoriti u iskustvo koje se proživljava cijelim bićem, kroz snažne emocionalne amplitude, introspektivne pauze i eruptivne vokalne trenutke u kojima se tradicionalni sevdah širi, transformira i pretače u jazz, improvizaciju i suvremeni glazbeni izraz. Nakon zagrebačkog nastupa, Vrećo će već 17. ožujka nastupiti i pred pulskom publikom u Istarskom narodnom kazalištu, potvrđujući kontinuitet svoje snažne povezanosti s hrvatskim kulturnim prostorom.
Uoči koncerta u Lisinskom, Vrećo s posebnom emotivnošću govori o odnosu koji ga veže uz tu dvoranu i grad u kojem će ponovno nastupiti, ističući kako ga Lisinski i voljeni Zagreb uvijek dočekuju poput zrcala koje besprijekorno reflektira njegova unutarnja stanja, emocije, ljubavi i hrabrosti. U njegovoj imaginaciji taj prostor poprima oblik mirnog jezera bez ijednog vala, sve dok glas ne započne svoj put, a tada se zvuk širi u koncentričnim krugovima, pretvarajući svaki val u katarzu i iscjeljenje, u zvučnu harmoniju i snažan impuls čula. Upravo u tom susretu tišine i glasa, iskona i moderne, tradicije i jazza, sevdaha i slobodne vokalizacije emocija, nastaje ono što Vrećo opisuje kao suptilan spoj šapata i krika, jecaja i uspavanke, boli i ljubavi, osjećaja koji se jedino zvukom mogu u potpunosti predočiti.
Govoreći o samom programu, Vrećo najavljuje večer koja će u sebi objediniti poznato i novo, prošlost i sadašnjost, naslijeđe i trenutak stvaranja. Na repertoaru će se, kako ističe, naći stari pripjevi i stihovi koji nose kolektivno pamćenje, ali i posve novi materijal koji se tek rađa i oblikuje, kao i pjesme s kojima se publika snažno identificira i koje su postale neraskidiv dio njegova umjetničkog identiteta. Na sceni će mu se pridružiti sedam glazbenika, a zvuk će se razvijati u snažnoj erupciji, u potpunom odavanju glazbi i svojevrsnoj glorifikaciji nečega krajnje božanskog u samom činu interpretacije. Vrećo taj proces naziva seansom duše, naglašavajući njegovu ritualnu i transformativnu dimenziju.
Njegov glas, koji se često opisuje kao anđeoski, a pristup glazbi kao katarzičan, transverzalan i jedinstven, prepoznali su i ugledni svjetski mediji. Francuski ARTE, američki The New York Times i španjolski El Periódico nazivaju ga ikonom slobode i umjetnikom čiji glas miluje duše i otvara srca, dok njegovu popularnost dodatno potvrđuju rasprodani koncerti, poput prošlogodišnjeg sarajevskog nastupa za koji su ulaznice nestale u svega sedam sati.
Vrećin glazbeni svijet duboko je prožet temama ljubavi, čežnje i razdvojenosti, tuge, melankolije i samoće, pri čemu svaki stih djeluje poput intimne ispovijedi, gotovo dnevničkog zapisa izgovorenog pred publikom. Upravo ta ogoljenost emocije njegovim koncertima daje posebnu snagu i gotovo ritualni karakter, stvarajući osjećaj zajedničkog sudjelovanja u procesu iscjeljenja. Suradnje s istaknutim umjetnicima svjetskog glasa rezultirale su i novim sevdah tekstovima koje publika s oduševljenjem prihvaća, od pjesama poput „Lejlije“ do „Sabe“, u kojima se tradicija ne reproducira, nego iznova osmišljava.
Osim glazbe, Božo Vrećo kontinuirano istražuje i druga umjetnička područja, poput baleta, opere i dokumentarnog filma, osobito kroz projekte posvećene sevdalinci, kojoj daje avangardni i suvremeni pečat. Posebno ga zaokupljaju mistične dimenzije balkanske autohtone monofone i polifone glazbe, koje su snažno utkane u njegov autorski izraz. Njegovi koncerti često se opisuju kao svojevrsni sufi trans, iskustvo koje oslobađa potisnute emocije, izaziva suze, ali i stvara osjećaj uzdizanja i duboke povezanosti između publike i izvođača, potvrđujući da je sevdah, u Vrećinoj interpretaciji, mnogo više od glazbenog žanra – on je čin, ritual i put prema unutarnjoj istini.

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem vizualni identitet često preuzima primat nad svim drugim oblicima izražavanja, nerijetko zaboravljamo koliko snažan utjecaj imaju oni suptilni, gotovo nevidljivi slojevi osobnosti koji se ne mogu fotografirati, ali se itekako mogu osjetiti. Miris, kao jedan od najdublje ukorijenjenih osjetilnih podražaja, i brkovi, kao izrazito simboličan estetski odabir, zajedno čine intrigantan spoj koji nadilazi površnu percepciju i zadire u samu srž načina na koji muškarac komunicira svoju prisutnost, karakter i samopouzdanje.
21 studenoga 2026

Dvoje najvećih miljenika publike s Eurosonga 2024. službeno je udružilo snage.
20 studenoga 2026

Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
20 studenoga 2026