Vlatka Vorkapić ekskluzivno za HELLO! otkriva sve o najgledanijem domaćem filmu
Dugo iščekivani film hrvatske scenaristice i redateljice Vlatke Vorkapić, koja se može pohvaliti uspješnom komedijom „Sonja i bik“, stigao je na velika platna.
„Sveta obitelj“ u kojoj su tajne svakodnevica, a norme i običaji nešto što se poštuje, prikazuje život imućne obitelji iz malog slavonskog sela sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća. Vlatka Vorkapić nam donosi dvije stvarnosti, jednu koja je dostupna javnosti i onu drugu koja ostaje dobro sakrivena iza raskošnih narodnih nošnji, tradicije i bogatstva.
Osim što je „Sveta obitelj“ period piece film, inspiriran je i istinitim događajem, a sve detalje otkrila nam je redateljica Vlatka Vorkapić:
Vaš drugi film u karijeri dolazi nakon duge pauze i velikog uspjeha „Sonje i bika“, kakva su Vam očekivanja za ovaj film?
Za početak bi rekla da sam ja nakon „Sonje i bika“ kojeg je u kinima pogledalo 98 tisuća gledatelja naravno očekivala da ću ipak čekati manje od 9 godina za svoj sljedeći igrani film. Tako da toliko o očekivanjima. Što se tiče ovog novog filma, „Sveta obitelj“ je napeta obiteljska priča, koja je ujedno i period piece jer je smještena u Slavoniju 60-ih godina, također je to i filmska priča s brojnom glumačkom ekipom, i ja se jako veselim da će naš film konačno biti na velikim platnima diljem Hrvatske. Dakle, mogu govoriti o veselju zbog završenog posla, o veselju da će film konačno doći pred publiku, a sva očekivanja ostavljam po strani.
Što vam je bila nit vodilja kada ste razmišljali o temi i radnji ovog filma?
Ideja za ovaj film je zapravo potekla od Slavice Šnur koja mi je prije 15 godina ispričala osnovnu početnu ideju za film koja se bazira na istinitoj priči koju je pak njoj ispričala njezina mama. Naravno, puno smo verzija scenarija od tada Slavica i ja napisale ali ta priča je bila poticaj za ovaj film. Osim same priče, privuklo me je i to što je ovaj film period piece. Ponekad je jako dobro vratiti se u neko drugo vrijeme i ispričati priču koja nas se tiče i danas. Inače, režirati film smješten u neko drugo, prošlo, vrijeme uvijek me je zanimalo. Naravno, to je ujedno i popriličan izazov, pogotovo kad tome dodate i financijska ograničenja.
Kompletnu radnju filma još uvijek ne otkrivate. Zašto ju držite u tajnosti?
Ne volim da mi netko unaprijed prepriča sadržaj filma koji ću gledati, pa stvarno nema smisla da ja to radim publici.
18.02.2022., Zagreb – Vlatka Vorkapic, redateljica
Za glavne glumce ste izabrali mlade glumce, široj javnosti relativno nepoznate. Zašto se baš njih izabrali?
Mislite na Lunu Pilić koja glumi Janju i Ivana Čuića koji glumi Ivu. Kad sam počela tražiti glumce za ta dva lika bilo mi je važno da su to relativno nova filmska lica. Uvijek mi je zanimljivo raditi s novim licima, a jednako tako mi je važno da s glumcima s kojima sam radila ili koje poznajem po nekim njihovim ulogama radim nešto drugačije i nešto novo.
Zato sam recimo i zvala Nikolu Đuričkog za ulogu Ivinog oca Marka. Nikola sigurno nije tipična podjela za tu ulogu i to mi je bilo baš izazovno i zanimljivo. Naravno kad „sklapate“ filmsku obitelj onda je važna, pogotovo na filmu, i fizička sličnost. Nikola Đuričko i Ivan Čuić stvarno izgledaju kao otac i sin.
Hoće li se film prikazivati samo u Hrvatskoj ili „pucate“ na regiju?
Film je u kinima od 7.12. i to ne samo u Hrvatskoj, već tog datuma kreće i distribucija u kinima u brojnim gradovima diljem Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da je film nastao u koprodukciji Interfilma iz Zagreba i Zillion filma iz Beograda očekuje nas svakako i srpska premijera i distribucija za koju je naš distributer Duplicato Media u dogovorima oko točnog termina početka prikazivanja.
Razmišljate li već o idućem projektu?
Samostalna sam umjetnica već više od 25 godina tako da neminovno moram imati nove projekte jer isključivo od svojih projekata i živim. Nedavno sam dovršila dokumentarnu seriju u produkciji Fade In-a za HRT pod nazivom „Smeće i ja“ koja tematizira vrlo važnu i aktualnu temu a to je naš odnos prema smeću i otpadu, kako svih nas kao pojedinaca tako i kao zajednice u cjelini.
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Najduži televizijski doček ove godine priprema Dalibor Petko! Tradicionalni novogodišnji specijal njegovog showa na CMC televiziji počinje 31. prosinca u 20 sati i traje čak pet sati – potpuno bez reklama.
Filmska karijera Brigitte Bardot jedna je od najintrigantnijih i najslojevitijih priča europske kinematografije, ne samo zbog broja filmova koje je snimila, nego zbog načina na koji je svaki njezin nastup redefinirao odnos između glumice, publike i društvenih očekivanja. U razdoblju kraćem od dvadeset i pet godina, Bardot je snimila gotovo pedeset filmova, ostavivši iza sebe opus koji nije samo filmska kronologija, već i emocionalna i kulturna mapa jednog burnog stoljeća.
Završetkom prve sezone serije It: Welcome to Derry gledatelji su ostali suočeni s istim pitanjem koje već desetljećima prati priču o zlokobnom klaunu Pennywiseu – može li se zlo ikada uistinu zaustaviti ili se ono, poput samoga vremena, samo neprestano vraća u novim oblicima. Emitiranjem posljednje epizode zaključena je prva, izrazito mračna i atmosferična sezona ove HBO-ove serije, koja je uspjela proširiti poznati svijet romana Stephena Kinga te ga dodatno produbiti kroz povijesnu, psihološku i mitološku prizmu gradića Derryja.
Obožavatelji serije Stranger Things danas konačno dolaze do odgovora na jedno od najčešćih pitanja uoči završetka kultne Netflixove priče – koliko zapravo traje oproštaj od Hawkinsa. Uoči božićnog objavljivanja završnog dijela pete sezone, kreatori serije otkrili su točne minute posljednjih epizoda, što jasno pokazuje da se radi o završnici epskih razmjera.
Objavljen je prvi službeni trailer za „Odiseju“, novi film Christophera Nolana, čime je započelo odbrojavanje do jednog od najiščekivanijih filmskih događaja posljednjih godina. Riječ je o Nolanovu prvom dugometražnom projektu nakon „Oppenheimera“, filma koji je 2024. godine osvojio Oscara za najbolji film i najbolju režiju, a ovoga puta slavni redatelj okreće se jednom od temeljnih djela zapadne civilizacije – Homerovu epu „Odiseja“.
U povijesnom preokretu koji mijenja način na koji milijuni gledatelja diljem svijeta prate prestižne filmske nagrade, Oscari će od 2029. godine biti ekskluzivno emitirani na YouTubeu. Ova promjena označava kraj više desetljeća dugog prijenosa ceremonije na televizijskom kanalu ABC i početak nove ere u kojoj digitalne platforme preuzimaju primat u prijenosu velikih kulturnih događaja.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.