Jučer, 6. srpnja, otvoreno je 21. izdanje Tabor Film Festivala. Otvorenje Festivala obilježeno je prikladnim izložbenim i glazbenim programom.
Na ugodne zvuke akustične gitare poznatog riječkog glazbenika Brune Mičetića nadovezala se izložba o legendama dvora Veliki Tabor u svijetu filma čiji su autori osnovnoškolci Krapinsko-zagorske županije, ali i ostatka Hrvatske. Izložbu, ali i sam 21. Tabor Film Festival otvorio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
Posjetitelje su pozdravili i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Christopher Peter Marcich, selektor Tabor film festivala Ivan Ramljak i voditeljica Dvora Veliki Tabor Renata Dečman.
Među gostima bili su i zamjenica Krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek,
voditeljica ureda Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar, načelnik općine Desinić Zvonko Škreblin, ravnateljica OŠ ‘Đure Prejca’ Desinić Anica Karažija,
direktorica Turističke zajednice Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela Ramona Mačefat Muranić te predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić.
Uoči prikazivanja filmova prve skupine međunarodne konkurencije, prisutni su imali priliku uživati u koncertu Hollywood Film Music Quarteta te kratkom predstavljanju filmova prošlogodišnjih pobjednika Festivala te ovogodišnjih članova žirija: Šimuna Šituma i Kitha Deligera.
Na večerašnjem su programu filmovi druge skupine međunarodne konkurencije pod skupnim nazivom ‘Sigurno mjesto’. Prva skupina filmova iz domaće konkurencije ‘Životinjske priče’ prikazivat će se od 19 sati, a nakon pauze tijekom koje će prisutne zabavljati Kvartet Gubec, od 22:30 slijede projekcije filmova iz treće skupine međunarodnog repertoara pod nazivom ‘Vrli novi svijet’.
Skupina filmova Sigurno mjesto orijentirana je na opasnosti koje dolaze iz prirodnih katastrofa, ne isključujući pritom zdravstvene tegobe i unutarnje nemire koji čovjekovu egzistenciju odvode u nesigurnost i nepredvidivost života, a gledat ćemo ih od 17 sati.
Bezimeni čovjek više ne uspijeva nabrojati dalje od šest, a slijed tragikomičnih trenutaka i čudnih susreta postavlja pitanje izmiče li mu svijet. Prilagođeno poznatom djelu avangardnog pjesnika Daniila Kharmsa, Incidenti švicarskog redateljskog para Mische Hedinger i Michela Flück govore o potrazi za smislom. U režiji Lori Felker, nastala je američka fikcija Pacijent koja se isprepliće sa stvarnošću, dok se privatno i izvedeno preklapaju u
rutinskom, ali emotivnom danu u medicinskom centru. Ne mogu si pomoći fikcijski je film latvijske redateljice Anne Ansone koji prati prodavačicu sladoleda Estere koja sluša i oponaša razgovore, a zaglavljena u pozitivnoj samoverbalizaciji, ponavlja ih dok im ne povjeruje. Neočekivano uzbudljivo iskustvo donosi indonezijsko ostvarenje Angguna PriambodoEvakuacija mame Emole, a govori o muškarcu kojem je dopušteno izaći iz pritvora kako bi evakuirao majku zarobljenu u selu kojemu prijeti tsunami. Američki animirani film Odmor u režiji Yifana Jianga i Jamesa J.A. Mercera apsurdna je bajka o naravi prirode koja prati studenta kojeg su zadesile nevolje uslijed vulkanske erupcije.
Animirani, eksperimentalni te igrani filmovi koji pripadaju skupini Životinjske priče orijentirani su na motive i prisustvo životinja koje nijemo sudjeluju u svakidašnjim čovjekovim aktivnostima, nerijetko kao izvor utjehe ili ohrabrenja, a ponekad i poput znatiželjnih voajera s grane ili iz grmlja. Naglašavajući povremenu ‘životinjsku’ narav u ljudima i njihovim ponašanjima, kao i pitomost kućnih ljubimaca koji lako postaju najbolji čovjekov prijatelj, filmovi ove skupine sugeriraju na blisku povezanost i pretakanja između ljudskog civiliziranog i životinjskog divljeg svijeta.
Filmovi iz skupine Životinjske priče prikazat će se od 19 sati. Ne propustite potresan eksperimentalni film Igora GrubićaIngresso Animali Vivi koji govori o životinji koja je preživjela pokretnu traku talijanske mesne industrije, a pobuđuje snažnu empatiju za prava životinja. Nadalje, animirani film Eeva redatelja Mortena Tšinakova i Lucije Mrzljak govori o kišnom sprovodu podsjećajući na prolaznost života s kojim odlaze i neispunjeni snovi, a sve uz nekoliko bezbrižnih svjedoka djetlića na grani. Eksperimentalna bilješka o budućnosti Davora SanvincentijaMjesta koja ćemo disati pobudit će sva vaša osjetila i usmjeriti ih ka imaginaciji izazvanoj vječnim vrtlozima čovjekovih nemira u čijem su središtu uvijek pitanja slobode i odgovornosti. Za one sklonije adrenalinu, animirani film 11Vuka Jevremovića omogućit će vam da vizualizirate misaone procese koji se zbivaju u glavi netom prije izvođenja nogometnog jedanaesterca, dok će oni koji se vode izrekom „tko ne voli životinje, ne voli ni ljude“ uživati u igranom filmu ZofRina Barbira koji potvrđuje da je pas zaista čovjekov najbolji prijatelj te da se čvrstina tog odnosa reflektira i na one s ljudima. U informacijskom društvo koje nas sve snažnije uvjerava da je pasivnost logičan izbor, animirani film Ivane Bošnjak Volda i Thomasa Johnsona VoldaSjeti se kako sam jahala bijelog konja dokazuje suprotno – naime, važno je pobjeći od stagnacije i okusiti puninu življenja. Nastavno na problem pasivnosti, posljednji u ovoj kategoriji igrani je film Josipa Lukića i Klare ŠovagovićNije zima za komarce, a govori o 33-godišnjem Karlu
Od 22:30, na rasporedu je treća skupina filmova međunarodne konkurencije pod nazivom Vrli novi svijet, a fokus sljedećih filmskih naslova je na budućnosti, njezinim mogućnostima i civilizacijskom napretku uz ponešto suočavanja sa neizbježnim životnim nepoznanicama.
Američki dokumentarni film Alfa kraljevi u režiji Faye Tsakas i Enriquea Pedraza Botero istražuje dihotomiju između alfa-muškaraca koji zarađuju na mreži i njihovih privatnih ja,
oslanjajući se na teme želje, muškosti, seksualnosti, moći i izvedbe. U trenutnoj društveno-političkoj klimi u kojoj se američki san čini nevjerojatnim, subjekti filma bore se s neizvjesnošću o budućnosti, svom mjestu u društvu i vrijednosti svog virtualnog rada. E6-D7 belgijska je znanstveno-fantastična drama u režiji Eno Swinnen o usamljenom stroju koji pronalazi neku vrstu ljubavi u svom naprednom android nasljedniku, no može li podnijeti ljubav prema nekome tko ga čini zastarjelim? Čileanska fikcija Valerie HofmannAliEN0089 dobitnik je Short Film Special Jury Award na ovogodišnjem Sundanceu, a govori o igračici koja prenosi video svjedočanstva kako bi osudila uznemiravanje koje trpi u video igrici, dok joj stranac ulazi u dom i hakira računalo, brišući granice između stvarnog i virtualnog svijeta. Mali odmak od tehnologije čini finski dokumentarni film Zbogom riječiLaure Rantanen, a priča o knjigama, cikličnosti i prihvaćanju smrti. Mjuzikl o ex-yu gastarbajterima Yugotransport – svi smo mi u istom autobusu njemačka je fikcija Borisa Hadžija, a u jednoj od uloga našao se i Siniša Labrović.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.
Dokumentarni film redateljskog dvojca Biljane Tutorov i Petra Glomazića, nastao uz hrvatsku kreativnu i produkcijsku podršku, uvršten je u prestižni World Cinema Documentary Competition, donoseći globalnoj publici intimnu i borbenu priču majke i kćeri koje čuvaju svoju planinu i identitet.
Serijal Apetitlih, koji već tri nedjelje na HRT1 u 16:50 vodi gledatelje na kulinarsko putovanje kroz povijest i okuse, postao je jedno od najugodnijih televizijskih iznenađenja sezone. Reakcije publike jasno pokazuju da su autori pogodili savršenu mjeru između edukativnog i zabavnog sadržaja. Od putovanja vlakom nekadašnjim rutama Austro-Ugarske, do mirisa tradicionalnih jela koja se prenose generacijama, serijal uspijeva istodobno probuditi nostalgiju i inspirirati gledatelje da sami zavire u stare kuharice svojih baka.
83. izdanje Zlatnih globusa donosi najveći broj nominacija za film One Battle After Another, ulazak vampira u utrku za prestižne nagrade i - po prvi put u povijesti - posebnu kategoriju za podcaste.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u našim životima, a njezina primjena iz dana u dan postaje raznolikija. AI više nije samo alat za analizu podataka ili industrijsku automatizaciju sada sudjeluje u kreativnosti, glazbi, komunikaciji i svakodnevnim navikama. Unatoč čestim raspravama o prednostima i rizicima, jedno je sve jasnije: kada se koristi odgovorno, AI može povezati ljude na načine koji su prije bili nezamislivi.
U potrazi za božićnim poklonom koji nije tek još jedan predmet, već promišljena gesta, modno osviještene žene uvijek traže isto: estetiku, kvalitetu i priču. De’llure je upravo takav izbor, nakit koji ne viče, ali se pamti. Brend koji dolazi iz “tvornice luksuza” zagrebačke obitelji Prahir u sebi nosi onu rijetku ravnotežu između suvremenog minimalizma i suptilnog glamura, idealnu za fashionistice koje znaju da je pravi stil uvijek nenametljiv.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.